DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Zclić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE. Šumarski list br. 7-8, CXXV1 (2002). 391-400 njak u odjelu 56a (vidi tablicu 6). Usporedbu dvaju tarifnih nizova slikovito predstavlja grafikon 4. Izračunati (novi) tarifni niz predstavljen je funkcijom drugog stupnja: v = 0,327 - 0,0367 d + 0,001785 d2 Na temelju izračunatog tarifnog niza za hrast kitnjak u odjelu 56a obavljena je usporedba volumena izračunatog po tarifnom nizu (15), primijenjenom u Osnovi gospodarenja i volumena izračunatog novim tarifnim nizom. U navedenom odsjeku izračunat je manjak od 349,63 m3 (3,67 %) bruto volumena. Manjak volumena će se odraziti i na planirani manjak neto volumena svih drvnih sortimenata hrasta kitnjaka. Dakle, osim utvrđenog manjka bruto volumena hrasta kitnjaka u količini od 6327m3 (zaduženje Osnovom RASPRAVA Upotrebu metode Hohenadla za obračunavanje volumena sastojine moguće je potkrijepiti i drugim analizama parametara koji služe za pravilno gospodarenje sastojinom Biometrijskom analizom konkretne sastojine, odjela 56a i stanja na terenu, može se zaključiti da sastojina nije na vrijeme njegovana proredom, no unatoč toga sastojina je po prirasno prihodnim tablicama istog boniteta približna normalnoj (teoretskoj) po taksacijskim elementima (srednji prsni promjer hrasta kitnjaka od 42 cm u starosti 120 godina). U sastojini je tijekom 1998. godine izvršen pripravni sijek blagog intenziteta (14,03 %) i nakon uroda žira sljedeće godine sastojina je dobro pomlađena. Osim hrasta kitnjaka, u sastojini sudjeluje bukva s oko 17 % i cer s 6 % u omjeru smjese. S obzirom na starost sastojine od 120 godina, bukva je postigla srednji prsni promjer od 49,64 cm. Prema podacima iz totalne klupaže sastojine za plan sječa 2002. godine, može se izračunati da je ukupan broj stabala po hektaru 131, a prosječna drvna masa ZAKLJUČAK Metoda Hohenadla za obračunavanje volumena sastojine pomoću donjeg i gornjeg predstavnika stabala primjenjiva je za kontrolu volumena sastojine obračunate na neki drugi način (primjerne površine, totalna klupaža). Izračunata razlika u odnosu na totalnu klupažu za konkretnu sastojinu je 2,70% po metodi Hohenadela, a zbog tarifnog niza razlika volumena je volumena 3,67%. Metoda je posebno primjenjiva za čiste sastojine starije dobi, s poznatom distribucijom prsnih promjera stabala dobivenom totalnom klupažom. Relativno do gospodarenja 15857 m3, klupaža za plan sječa 2002. godine 9530 m3) očekuje se, zbog "pogrešno primijenjenog tarifnog niza", još manjak bruto volumena u količini 349,63 m3. Odjel 56a u g.j. "Južni Dilj" je zadužen sa 6677 m3 ili za 42,11 % volumena hrasta kitnjaka više od postojećeg stanja. Primjenom kontrolne metode Hohenadla i provjerom drvnogromadne linije (tarifnog niza) utvrđeno je daje u navedenoj sastojini odstupanje ukupnog volumena hrasta kitnjaka u sastojini isključivo zbog pogreške u broju stabala po debljinskim stupnjevima na cijeloj površini sastojine. Kontrolno odstupanje za volumen iznosi 2,70 %, a za odstupanje volumena po drvnogromadnoj liniji (tarifnom nizu) 3,67 %. - Discussion 290 mVha. Prema prirasno-prihodnim tablicama (Spiranec, 1975), normalan broj stabala za hrast kitnjak, III bonitet (kako je navedeno u Osnovi gospodarenja), bio bi 192 komada, drvna zaliha 320 mVha, srednji prsni promjer 40,6 cm i srednja visina 24,6 m. Međutim, godine 1998. izvršena je sječa 40 stabala po ha, odnosno 48 mVha. To znači da je sastojina u dobi 120 godina imala 171 stabala/ha hrasta kitnjaka, cera i bukve s drvnom zalihom 338 mVha, što je blizu normale za III bonitet iz prirasno-prihodnih tablica. Nerealno je bilo zadužiti navedeni odsjek s drvnom zalihom od 443 mVha na kraju ophodnje, jer takva drvna zaliha po hektaru odgovara I/II bonitetu po prirasno- prihodnim tablicama za kitnjak. Ako bi prosječno stablo bilo 2,5 m3, to bi na kraju ophodnje bilo 177 stabala po hektaru. Do pogreške je došlo zbog krive primjene metode obračuna volumena sastojine. Umjesto totalne klupaže za određivanje volumena sastojine primijenjena je metoda primjernih krugova. - Conclusion bro je primjenjiva i u mlađim sastojnama u kojima je visok udjel jedne vrste drveta, koja ima približno normalnu distribuciju stabala po debljinskim stupnjevima. Za primjenu metode važno je poznavati normalitet sastojine. Upravo parametri koji služe izračunu donjeg i gornjeg sastojinskog stabla mogu dobro poslužiti za izjednačenje prsnih promjera stabala po debljinskim stupnjevima. U tu svrhu praktično je primijeniti beta distribuciju. Prema izračunatim mjerama asimetrije 08,) i spljoštenosti sastojine (/32), moguće je analizirati intenzitet gospodarenja u proteklom razdoblju. |