DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 51     <-- 51 -->        PDF

J. Domac. M. Jakopović. S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXV1 (2002), 401-406
80% .
M "Po dogovoru"
60%
> 50 kn/m3
40% |


H
0-50 kn/m´
"Bilo koja cijena"
20%
D Bez naknade ("0 kuna")
0% i
i 1


Sjecka Pilje vina Kora


Slika 4. Zahtijevana cijena za različite sortimente
Figure 4 Requested price for different sortiments


Tablica 2. Troškovi cestovnog prijevoza u euro/toni biomase
iz različitih polaznih točaka do Rijeke i Splita
u kamionima kapaciteta 35 m3


Table 2 Road transport costs (euro/t) of biomass from different
destinations to Rijeka and Split using
trucks with capacity of 35 m3


Polazna točka Odredište Rijeka Odredište Split
Vinkovci 20,96 25,37
Požega 18,20 22,61
Bjelovar 16,27 22,06
Zagreb 13,24 21,23


4. ZAKLJUČAK
U Hrvatskoj iskorištavanje energije biomase (uglavnom
ogrjevnog drva i drvnog ostatka) ima dugu tradiciju,
pa se tako još 1960. godine iz biomase zadovoljavalo
gotovo četvrtinu ukupnih potreba za energijom.
Danas Hrvatska u prvom redu zbog tzv. netehničkih prepreka,
nerazvijenosti tržišta za energiju iz biomase te
nedostatka svijesti o prednostima proizvodnje energije
iz biomase, korištenjem biomase pokriva samo mali dio
svojih potreba za energijom, ostavljajući tako neiskorišten
znatan prirodni potencijal koji posjeduje. U razdoblju
do uspostave uspješnog sektora korištenja energije
biomase u Hrvatskoj, afirmacija drvnog ostatka kao izvoznog
proizvoda mogla bi biti višestruko korisna. Na
taj bi se način osigurao dodatni prihod u drvno-prerađivačkoj
industriji, jednoj od djelatnosti u kojoj nastaju
najveće količine biomase, znatno doprinijelo svijesti o
mogućnostima i prednostima korištenja biomase, te
tako ukupno potaknulo povećano korištenje energije
biomase u Hrvatskoj.


Na temelju provedene ankete, ali i dosadašnjih aktivnosti
i spoznaja Energetskog instituta "Hrvoje Požar",
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatske
gospodarske komore, može se zaključiti da drvni
ostatak predstavlja znatno opterećenje u poslovanju
hrvatske drvno-prerađivačke industrije, da su proizvo


Krupni otpad
i ostalo


da transportni troškovi znatno premašuju slične troškove
u europskim zemljama (tablica 2).


Treba napomenuti da su ovi troškovi bitno viši od
troškova sličnog transporta u Austriji gdje je cijena kamionskog
transporta, ovisno o vrsti i kapacitetu kamiona,
u prosincu 2001., iznosila 25 - 45 ATS/100 km.
Ipak, treba naglasiti da su troškovi cestovnog transporta
u Hrvatskoj izračunati za kamione kapaciteta
35 m3, dok se u europskim zemljama ovakva roba,
upravo radi smanjivanja ukupnih troškova, uobičajeno
prevozi kamionima kapaciteta 80 m\


- Conclusion
đači u većini slučajeva spremni isporučivati biomasu
uz minimalnu naknadu te da postoji znatno zanimanje
za prodaju biomase putem Europske burze biomase.
Rezultati ankete, te analiza u kojoj bi ovi rezultati trebali
biti obrađeni, trebali bi poslužiti za izravno ugovaranje,
odnosno sklapanje konkretnih ugovora između
hrvatskih proizvođača te kupaca iz inozemstva. Na
ovaj bi se način osigurao znatan dodatni prihod domaćoj
industriji, stvorio novi izvozni proizvod te posredno
pomoglo razvoju tržišta i sektora korištenja energije
biomase u Hrvatskoj.


Rezultati ankete pokazali su da postoje znatne raspoložive
količine drvnog ostatka, ali i daje većina proizvođača
svjesna da se može postići samo minimalna
cijena, te da bi određeni broj proizvođača drvni ostatak
predao bez naknade ili za simboličnu cijenu od 1 kunu


3


po m.
Tijekom provedbe ankete, obrade rezultata te svih
ostalih aktivnosti na projektu uočeni su i određeni problemi
koji mogu imati znatan negativan utjecaj na konačnu
provedbu projekta. Među najznačajnijima su: izrazito
složena i skupa organizacija transporta biomase
od proizvođača do luke, visoki transportni troškovi za
cestovni prijevoz koji znatno premašuju slične troškove
u europskim zemljama, nedostatak znanja i iskustva