DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 55 <-- 55 --> PDF |
rakteristika komercijalnog ponašanja unutar trgovačnačnici povećanja dobiti trgovačkog društva u koje koga društva, oslobođene kreativnosti, međusobne trsmo do sada samo formalno preoblikovani. žišne utakmice između organizacijskih jedinica i u ko- Razlog 7. Unutar projekta restrukturiranja tek predstoji stvarno preoblikovanje Hrvatskih šuma u trgovačko društvo koje mora osigurati detaljnu razdiobu funkcija unutar organizacijskih razina, komercijalna ovlaštenja i ponašanje, stimulativno nagrađivanje i motivaciju, poslovnu kreativnost, međusobnu tržišnu utakmicu, ukupno povećanje dobiti s punom financijskom odgovornošću i u najnižim organizacijskim jedi nicama (šumarijama). Na pogreške i promašaje ne ukazuje se zato da bi se pokazala osobna hrabrost, niti zato da se osigura osobna zaštita, već zato da bi sutra mogli svi slobodno i bolje živjeti. Nema zemlje bez gluposti i pogrešaka, no mi se razlikujemo po tome što mislimo da se one mogu prešutjeti. AKTUALNO Sa zadovoljstvom ću u vražju mater poslati svakoga tko će mi u hodniku šapatom kazati kako unutarnja organizacija Hrvatskih šuma d.o.o. ne vrijedi. Tomislav Starčević TEMATSKA RASPRAVA Na 106. redovitoj Skupštini Hrvatskog šumarskog društva Tematska rasprava održana 20. lipnja 2002. god. u okviru Izborne (106. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, ul. grada Vukovara 78. Teme: 1. Pomoć zemaljske gospodarske komore za poljoprivredu i šumarstvo Štajerske privatnim šumovlasnicima, predavač Dipl. ing. Helmut Spitzer, voditelj Šumarskog odjela. 2. Korištenje biomase kao energetskog izvora, predavač Dipl. ing. Dr. Horst Jauschnegg, voditelj referade za energetiku. Nesporna je činjenica da se Hrvatska glede vlasništva šuma ne može uspoređivati s Austrijom, poglavito Štajerskom, jer Hrvatska ima samo oko 20 % privatnih šuma, dok su 80 % državne šume. No, također je nesporno, da treba veću brigu posvetiti toj površini od 1/5 šuma i šumskog zemljišta, tim više što su te šume prosječno u lošem stanju u odnosu na državne. Šumarska struka u Hrvatskoj zastupa stajalište da bi naša država, kao što to čine šumarski napredne zemlje, trebala osigurati još dodatna, poticajna sredstva za prostu i proširenu reprodukciju šuma te osiguranje općekorisnih funkcija šuma, a ne očekivati nekakvu dobit. Čak što više, bili bi zadovoljni, kada bi država primjerice poštivala svoje zakone, primjerice Zakon o šumama, a ne derogirala ga Zakonom o cestama. U Nacrtu prijedloga Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, uočeno je, da se potpore u šumarstvu spominju samo u naslovu Nacrta te u kontekstu koji proizlazi iz naziva ministarstva i njegove nadležnosti, dok nije predložena niti sadržajno razrađena niti jedna poticajna mjera koja bi se odnosila na šumarstvo. Želeći pokazati suprotan primjer u drugim zemljama, koje želimo slijediti, upriličili smo zajedno s "Hrvatskim šumama" d.o.o. i Hrvatskom gospodarskom komorom ovu raspravu, kao glavnu temu oogodišnje Skuštine HŠD-a. Ad. 1. 1.1. Šume, šumarstvo i drvna industrija Uvod S oko 1 milijun hektara šume ili 60 % šumovitosti Štajerska je najšumovitija pokrajina Austrije. Više od četvrtine austrijskih šuma je u Štajerskoj. 1929. godine osnovana je Štajerska poljoprivredna komora. Zadaci Komore su: zaštita interesa, subvencije, savjetovanje i obrazovanje, ekonomsko poduzetništvo i administrativni poslovi za šumovlasnike, koji su članovi Komore. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Zajednice za gospodarenje šumama Pod motom "zajednički a ne usamljeno", zajednice za gospodarenje šumama pomažu u povećanju prihoda a smanjenju troškova. Od 1995. do 2001. godine osnovane su 93 šumske zajednice. One gospodare sa 120 000 ha šuma od 548 000 ukupno malih šumskih posjeda u Štajerskoj. Trenutno je učlanjeno 12 102 člana od oko 50 000 malih šumovlasnika. Zajednice plasiraju na zajedničko tržište oko 515 000 m3 drvnih sortimenata, od 2 100 000 m3, koliko prodaju mali šumovlasnici. Inače šumske zajednice svojim članovima daju svoju logistiku, od doznake, sječe i izrade (MP-om i harversterima), privlačenja, uskladištenja te transporta drvnih proizvoda fco dvorište kupca (tvornice celuloze i pilane) do naplate istih. Najviše tijelo Komore je plenarna skupština, koja se sastoji od 39 šumovlasnika, koje bira plenarna skupština, a Komorom upravlja direktor Komore. U odjelu za šumarstvo nalaze se sljedeći sektori: 1. Reprezentacija, Zaštita okoliša i prirode, Gospodarenje s divljači, Marketing za drvo, 2. Tržište drva, Evidencija cijena, Udruženje šumoposjednika, 3. Gospodarenje šumama, Procjena šumskih šteta, 4. Projektiranje i gradnja šumskih cesta do imanja šumovlasnika, održavanje cesta, tehnika sječe, 5. Uzgoj i zaštita šuma, subvencije, 6. Savjeti i pomoć savjetoprimcima, poboljšanja, Statistika, 7. Biomasa i energija, 8. Tehnika šumskih radova. U 15 glavnih gradova okruga nalaze se okružni odjeli za šumarstvo. Šumarstvo i drvna industrija u Štajerskoj Prirodne zajednice u Štajerskoj su: ariš-crni bor, smreka, smreka-jela, smreka-jela-bukva, bukva, hrast i ostale bjelogorične vrste. Šume prema vrsti drveća su: 77,4 % crnogorične (od toga 65,5 % smreka, jela 2,2 %, ariš 4,9 % i bor 4,8 %) i 15,1 % bjelogorične (5,7 % bukva, 1,1 % hrast, 4,2 % ostala tvrda bjelogorica i 4,1 % meka bjelogorica) dok na grmlje i šikare otpada 7,5 %. Šume i šumsko zemljište prema namjeni su: gospodarske šume 81 %, zaštitne šume s prihodom 7 %, zaštitne šume bez prihoda 9 % i ostalo šumsko zemljište bez prihoda 3 %. Godišnji prirast je 7,8 mil. m3, a godišnji etat 5,4 mil. m3. Od ukupno 994 000 ha šuma i šumskog zemljišta prema vlasništvu otpada 10% na državne, kojima gospodare Austrijske savezne šume d.d., 55 % na mali šumovlasnički posjedi (manje od 200 ha) i 35 % na velike šumovlasničke posjede. U šumarstvu, pilanarstvu, drvoprerađivačkoj industriji, stolarstvu, tesarstvu i papirnoj industriji štajerske zaposleno je 50 000 zaposlenika. Savezne šume 10% Veliki šumski posjedi Privatni manji šumski posjedi (više od 200 ha) (manje od 200 ha) 35% 55% Zapošljavanje u šumarstvu u Štajerskoj 50 000 osoba Drvoprerađivačka pi|anska industrija djelatnost , qnn Stolarstvo 4 000 1 200 Šumarstvo i drvna industrija u Austriji Austrija u izvozu drva i drvnih proizvoda ostvaruje višak od 27,8 milijardi ATS tj. Uvozi 53,7 milijardi ATS, a izvozi 81,5 milijardi ATS, a od toga na oblovinu i piljenu građu otpada 16,7 milijardi ATS ili 31 % uvoza, a 25 milijardi ATS ili 31 % izvoza! Papir i karton w ^ 42,4 P Drveni namještaj 11,3 Celuloza 6,3 Iverice i ploče 2,1 4,0 od vlakana 5,7 2,0 Oblovina i 16,7 piljena građa 25,0 ^^WHB^^^ ^^SBmK^^ Uvoz 53,7 ATS Izvoz 81,5 ATS Broj tvrtki u papirnoj industriji smanjio se sa 20 u 1960. na svega 5 u 1997, dok su se proizvodni kapaciteti smanjili za 18 %, sa 2,85 mil. m3 u 1960. na 2,35 mil. m3 u 1997. godini. U pilanskoj industriji također je došlo do okrupnjavanja tj. od 5 500 pilana u 1950. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
smanjio se broj pilana na 1 668 u 2000. godini, ali su se ukupni proizvodni kapaciteti uvećali čak za 2,5 puta tj. sa 3,5 mil. m´ u 1950 na 8,7 mil. m3 u 2000. godini. Razvoj tehnologija u iskorištavanju Štajerskih šuma Ciljevi u sječi i izradi je primjena poludebalne i debalne metode. Sredstva rada su sve više harvester, a samo dijelom motorne pile (ručni rad). Sredstva Najnoviji razvoji Najnoviji razvoj je primjeren visokosofisticiranih harvestera i GIS-tehnologija. 1.2. Što očekuju od svojih šuma Od austrijskih šuma očekuje se: 1. Komercijalna učinkovitost u proizvodnji drva; 2. Zaštitna funkcija i to zaštita od lavina, erozije tla, poplava, odrona kamena; 3. Ekološka korist u izjednačavanju klimatskih uvjeta, vodnog gospodarenja, pročišćivanja i obnavljanja zraka i vode; 4. Rekreacija tj. u slobodno vrijeme šume služe građanima za odmor i rekreaciju (npr. izgradnjom 12 000 km biciklističkih staza). Programom Natura 2000 zaštićena priroda, zaštićena područja i krajolici u Štajerskoj ostalo je nedirnuto svega 41,89 % područja i 37,86 % zaštićenih krajolika bez Natura 2000. Sve sastojine u Austriji pa tako i u Štajerskoj su certificirane po PEFC certifikatu (srednjoeuropskom), a ne FSC certifikatu (anglosaksonskom). Ad. 2. Biomasa u Štajerskoj Održivim korištenjem biomase u proizvodnji energije ostvaruju se sljedeći ciljevi: 1. Stvaranje novih tržišta u šumarstvu, posebice tržišta ogrjevnog drva iz prorede, te drva lošije kvalitete čiji je plasman do sada bio otežan; 2. Smanjt će se uporaba, a time i ovisnost o fosilnim gnojivima (loživom ulju i zemnom plinu) i 3. Poboljšanje kvalitete života i okoliša. Prema stanju mreže grijanja na biomasu iz siječnja 2002. god. u Štajerskoj instalirana su 74 pogona, koja godišnje troše 21 000 m´ iverja te zamjenjuje 1,57 mil. litara loživog ulja. Pogoni za grijanje na biomasu u austrijskim pokrajinama -2000 Ukupno 587 pogona s 730 MW nominalne količine 200 i / 180 160 / 140 120 / 1008060 / 40200 183 167 157 n«A w 120 li 1 M Mm iB m 1 1 Broj I Količina topline u MW e2 fl 43 32|B 2KH 25JB 21 24 ŠtajerskaStmk Donja AustrijaNO Koruška Ktn Gornja Austrija OO Salzburg Sbg Gradište Bgld Tirol Ti Vorarl Vbg 411 |