DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Zajednice za gospodarenje šumama


Pod motom "zajednički a ne usamljeno", zajednice
za gospodarenje šumama pomažu u povećanju prihoda
a smanjenju troškova. Od 1995. do 2001. godine
osnovane su 93 šumske zajednice. One gospodare sa
120 000 ha šuma od 548 000 ukupno malih šumskih
posjeda u Štajerskoj. Trenutno je učlanjeno 12 102 člana
od oko 50 000 malih šumovlasnika. Zajednice plasiraju
na zajedničko tržište oko 515 000 m3 drvnih sortimenata,
od 2 100 000 m3, koliko prodaju mali šumovlasnici.
Inače šumske zajednice svojim članovima daju
svoju logistiku, od doznake, sječe i izrade (MP-om i
harversterima), privlačenja, uskladištenja te transporta
drvnih proizvoda fco dvorište kupca (tvornice celuloze
i pilane) do naplate istih.


Najviše tijelo Komore je plenarna skupština, koja
se sastoji od 39 šumovlasnika, koje bira plenarna skupština,
a Komorom upravlja direktor Komore.


U odjelu za šumarstvo nalaze se sljedeći sektori:


1.
Reprezentacija, Zaštita okoliša i prirode, Gospodarenje
s divljači, Marketing za drvo,
2.
Tržište drva, Evidencija cijena, Udruženje šumoposjednika,
3.
Gospodarenje šumama, Procjena šumskih šteta,
4.
Projektiranje i gradnja šumskih cesta do imanja šumovlasnika,
održavanje cesta, tehnika sječe,
5.
Uzgoj i zaštita šuma, subvencije,
6.
Savjeti i pomoć savjetoprimcima, poboljšanja, Statistika,
7.
Biomasa i energija,
8.
Tehnika šumskih radova.
U 15 glavnih gradova okruga nalaze se okružni
odjeli za šumarstvo.


Šumarstvo i drvna industrija u Štajerskoj


Prirodne zajednice u Štajerskoj su: ariš-crni bor,
smreka, smreka-jela, smreka-jela-bukva, bukva, hrast i
ostale bjelogorične vrste. Šume prema vrsti drveća su:
77,4 % crnogorične (od toga 65,5 % smreka, jela 2,2 %,
ariš 4,9 % i bor 4,8 %) i 15,1 % bjelogorične (5,7 % bukva,
1,1 % hrast, 4,2 % ostala tvrda bjelogorica i 4,1 %
meka bjelogorica) dok na grmlje i šikare otpada 7,5 %.
Šume i šumsko zemljište prema namjeni su: gospodarske
šume 81 %, zaštitne šume s prihodom 7 %, zaštitne
šume bez prihoda 9 % i ostalo šumsko zemljište bez prihoda
3 %.


Godišnji prirast je 7,8 mil. m3, a godišnji etat 5,4
mil. m3. Od ukupno 994 000 ha šuma i šumskog zemljišta
prema vlasništvu otpada 10% na državne, kojima
gospodare Austrijske savezne šume d.d., 55 % na mali
šumovlasnički posjedi (manje od 200 ha) i 35 % na velike
šumovlasničke posjede.


U šumarstvu, pilanarstvu, drvoprerađivačkoj industriji,
stolarstvu, tesarstvu i papirnoj industriji štajerske
zaposleno je 50 000 zaposlenika.


Savezne šume
10%


Veliki šumski posjedi Privatni manji šumski posjedi
(više od 200 ha) (manje od 200 ha)
35% 55%


Zapošljavanje u šumarstvu u Štajerskoj 50 000 osoba


Drvoprerađivačka pi|anska industrija
djelatnost , qnn
Stolarstvo 4 000
1 200


Šumarstvo i drvna industrija u Austriji


Austrija u izvozu drva i drvnih proizvoda ostvaruje
višak od 27,8 milijardi ATS tj. Uvozi 53,7 milijardi
ATS, a izvozi 81,5 milijardi ATS, a od toga na
oblovinu i piljenu građu otpada 16,7 milijardi ATS ili
31 % uvoza, a 25 milijardi ATS ili 31 % izvoza!


Papir i karton


w


^ 42,4 P


Drveni namještaj


11,3 Celuloza 6,3


Iverice i ploče 2,1


4,0


od vlakana


5,7


2,0


Oblovina i


16,7 piljena građa 25,0


^^WHB^^^
^^SBmK^^


Uvoz 53,7 ATS
Izvoz 81,5 ATS


Broj tvrtki u papirnoj industriji smanjio se sa 20 u
1960. na svega 5 u 1997, dok su se proizvodni kapaciteti
smanjili za 18 %, sa 2,85 mil. m3 u 1960. na 2,35
mil. m3 u 1997. godini. U pilanskoj industriji također je
došlo do okrupnjavanja tj. od 5 500 pilana u 1950.