DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 63     <-- 63 -->        PDF

pse, što je osiromašivalo ionako slabu prehranu. To je
kod pučanstva stvorilo izvjesnu mržnju prema divljači
koja je bila nepoželjan gost na njihovim usjevima. Istovremeno
krivolovci su postajali heroji, tako daje i Italija
imala popularna imena poput Robina Hooda (Tibursi,
Fioravanti, Amalfitano, Abertini i dr.).


Ovakva su shvaćanja u Italiji preživjela do današnjih
vremena, što negativno djeluje na oskudne populacije
divljači. Krivolovci su još uvijek heroji umjesto
kradljivci, a divljač je nepopularan gost u poljoprivredi,
zaključio je autor.


Aktualnost i kultura
Amerigo A. Hofmann: Jednom prije sto godina,
jedan mladi bečki šumar našao se u zemlji izlazećeg
sunca ...
U rubrici aktualnosti i kultura objavljena su tri članka
šumarskog stručnjaka i voditelja šumarske službe za
regiju Toskana povodom njegovog boravka u Japanu, a
kojega je realizirao na poziv Poljoprivrednog fakulteta
sveučilišta iz Tokya prilikom stogodišnjice osnivanja
Šumarskog hidrološkog instituta (22. 4. 2000 g).
Autorov istoimeni djed je davne 1904. g. kao 29-godišnji
bečki šumar boravio pet godina u Japanu, gdje je
sudjelovao u radu tek osnovanog Instituta na poslovima
uređenja planinskih vodnih sustava. Japanci su u povodu
stote obljetnice rada Instituta pozvali autora da posjeti
memorijalni Hofmannov park (Hofmann Work Memorial
Park) i tamo zasadi česminu kao spomen-drvo te
održi predavanje. Autor je zadivljen gostoljubljivošću
koju su iskazali japanski šumari prilikom njegovog boravka.
Također je impresioniran činjenicom da su sačuvani
projekti njegovog djeda, stari gotovo sto godina.


Studentima treće godine Fakulteta poljoprivrede i
prirodnih nauka autor je održao predavanje pod naslo


1.
šume česmine
2.
mediteranske makije
3.
šume plutnjaka
4.
šume alepskog bora
5.
šume pinije
6.
šume primorskog bora
7.
šume čempresa
8.
nizinske šume listača
9.
šume obala rijeka i kanala
10. šumemedunca
11.
šume cera
Autor je prikazao i vertikalnu rasprostranjenost
šumske vegetacije od razine mora do vrhova planina.
U osvrtu na šumarstvo Italije i šumarsku politiku
istakao je čimbenike koji su znakoviti, a to su:


-
industrijalizacija zemlje koja je u kratkom razdoblju
pretvorila poljoprivrednu Italiju u razvijenu
industrijsku zemlju,
vom "Zaštita šuma i tla u Italiji". Isto predavanje autor
je ponovio u Centru kulture općine Seto, gdje se nalazi
memorijalni muzej.


Dajemo kratki izvod iz predavanja dr. Hofmanna:
U prvom dijelu predavanja autor je dao osnovne
statističke podatke o šumarstvu Italije s posebni osvrtom
na Toskanu kao najšumaovitiji dio Italije, gdje i on
živi i radi (Firenze).
S 30 % šumovitosti Italija spada u prosječno šumovite
zemlje Europe. Toskana sa 48 % šumovitosti spada
u područje s visokim indeksom šumovitosti. Autor naglašava
da posjetitelji Italije ne stječu dojam o šumovitosti,
jer su šume locirane u predjelima brda i planina
koje se u normalnim putovanjima rijetko posjećuju.
Italija je bogata siromašnim šumama, česta je izreka,
za koju autor kaže daje samo djelomično točna. Istina
je da na visoke šume otpada samo 30 %, ostalo su
panjače, makije i grmovi.
Inventarizacija šuma na nacionalnoj razini obavljena
je 1985. g., a mnogo detaljnija izmjera napravljena
jeuToskani 1998. g.
Talijanske potrebe za drvetom četiri puta nadmašuju
vlastitu proizvodnju drvne mase. Jedino topolici daju
značajne količine celuloznog drveta.
Nije lako biti šumar u Italiji, kaže autor, klima je
aridna, požari su česti (8 000 slučajeva godišnje), pritisak
urbanizacije, nedostatak interesa šumovlasnika i
dr. Pozitivna činjenica je jedino prirodno širenje šume
na napuštene terene pašnjaka i poljoprivrede i povećanje
ekološke osjetljivosti stanovništva.
Po talijanskom šumarskom zakonu za Toskanu, od
šumskog je interesa 138 vrsta stabala i grmova. Glavnih
šumskih tipova ima preko 140, a u Toskani 88 koji
su svrstani u 23 kategorije:


12. miješovite šume cera, kitnjaka i graba
13. šume bijelog graba
14. šume pitomog kestena
15. bagremici
16. miješovite šume s brezom
17. šume johe
18.
kulture crnog bora
19.
kulture duglazij e
20. šume jele
21. šume bukve
22. plantaže ostalih vrsta
-
uvođenje nafte i plina kao pretežnog izvora toplinske
energije,
-
premiještanje stanovnika iz planinskih sela u gradove,
-
razvoj turizma,
-
ekspanzija gradova, komunikacija i ostale infrastrukture.