DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 63 <-- 63 --> PDF |
pse, što je osiromašivalo ionako slabu prehranu. To je kod pučanstva stvorilo izvjesnu mržnju prema divljači koja je bila nepoželjan gost na njihovim usjevima. Istovremeno krivolovci su postajali heroji, tako daje i Italija imala popularna imena poput Robina Hooda (Tibursi, Fioravanti, Amalfitano, Abertini i dr.). Ovakva su shvaćanja u Italiji preživjela do današnjih vremena, što negativno djeluje na oskudne populacije divljači. Krivolovci su još uvijek heroji umjesto kradljivci, a divljač je nepopularan gost u poljoprivredi, zaključio je autor. Aktualnost i kultura Amerigo A. Hofmann: Jednom prije sto godina, jedan mladi bečki šumar našao se u zemlji izlazećeg sunca ... U rubrici aktualnosti i kultura objavljena su tri članka šumarskog stručnjaka i voditelja šumarske službe za regiju Toskana povodom njegovog boravka u Japanu, a kojega je realizirao na poziv Poljoprivrednog fakulteta sveučilišta iz Tokya prilikom stogodišnjice osnivanja Šumarskog hidrološkog instituta (22. 4. 2000 g). Autorov istoimeni djed je davne 1904. g. kao 29-godišnji bečki šumar boravio pet godina u Japanu, gdje je sudjelovao u radu tek osnovanog Instituta na poslovima uređenja planinskih vodnih sustava. Japanci su u povodu stote obljetnice rada Instituta pozvali autora da posjeti memorijalni Hofmannov park (Hofmann Work Memorial Park) i tamo zasadi česminu kao spomen-drvo te održi predavanje. Autor je zadivljen gostoljubljivošću koju su iskazali japanski šumari prilikom njegovog boravka. Također je impresioniran činjenicom da su sačuvani projekti njegovog djeda, stari gotovo sto godina. Studentima treće godine Fakulteta poljoprivrede i prirodnih nauka autor je održao predavanje pod naslo 1. šume česmine 2. mediteranske makije 3. šume plutnjaka 4. šume alepskog bora 5. šume pinije 6. šume primorskog bora 7. šume čempresa 8. nizinske šume listača 9. šume obala rijeka i kanala 10. šumemedunca 11. šume cera Autor je prikazao i vertikalnu rasprostranjenost šumske vegetacije od razine mora do vrhova planina. U osvrtu na šumarstvo Italije i šumarsku politiku istakao je čimbenike koji su znakoviti, a to su: - industrijalizacija zemlje koja je u kratkom razdoblju pretvorila poljoprivrednu Italiju u razvijenu industrijsku zemlju, vom "Zaštita šuma i tla u Italiji". Isto predavanje autor je ponovio u Centru kulture općine Seto, gdje se nalazi memorijalni muzej. Dajemo kratki izvod iz predavanja dr. Hofmanna: U prvom dijelu predavanja autor je dao osnovne statističke podatke o šumarstvu Italije s posebni osvrtom na Toskanu kao najšumaovitiji dio Italije, gdje i on živi i radi (Firenze). S 30 % šumovitosti Italija spada u prosječno šumovite zemlje Europe. Toskana sa 48 % šumovitosti spada u područje s visokim indeksom šumovitosti. Autor naglašava da posjetitelji Italije ne stječu dojam o šumovitosti, jer su šume locirane u predjelima brda i planina koje se u normalnim putovanjima rijetko posjećuju. Italija je bogata siromašnim šumama, česta je izreka, za koju autor kaže daje samo djelomično točna. Istina je da na visoke šume otpada samo 30 %, ostalo su panjače, makije i grmovi. Inventarizacija šuma na nacionalnoj razini obavljena je 1985. g., a mnogo detaljnija izmjera napravljena jeuToskani 1998. g. Talijanske potrebe za drvetom četiri puta nadmašuju vlastitu proizvodnju drvne mase. Jedino topolici daju značajne količine celuloznog drveta. Nije lako biti šumar u Italiji, kaže autor, klima je aridna, požari su česti (8 000 slučajeva godišnje), pritisak urbanizacije, nedostatak interesa šumovlasnika i dr. Pozitivna činjenica je jedino prirodno širenje šume na napuštene terene pašnjaka i poljoprivrede i povećanje ekološke osjetljivosti stanovništva. Po talijanskom šumarskom zakonu za Toskanu, od šumskog je interesa 138 vrsta stabala i grmova. Glavnih šumskih tipova ima preko 140, a u Toskani 88 koji su svrstani u 23 kategorije: 12. miješovite šume cera, kitnjaka i graba 13. šume bijelog graba 14. šume pitomog kestena 15. bagremici 16. miješovite šume s brezom 17. šume johe 18. kulture crnog bora 19. kulture duglazij e 20. šume jele 21. šume bukve 22. plantaže ostalih vrsta - uvođenje nafte i plina kao pretežnog izvora toplinske energije, - premiještanje stanovnika iz planinskih sela u gradove, - razvoj turizma, - ekspanzija gradova, komunikacija i ostale infrastrukture. |