DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Ovi čimbenici imaju jak utjecaj na prirodno širenje šuma, čemu doprinosi manja potrošnja ogrijevnog drveta. S druge strane zabrinjavajuće je povećanje broja šumskih požara, zagađenje atmosfere, pojava kiselih kiša i nebriga oko šuma, što izaziva interes javnog mnijenja. Sve je teže naći adekvatnu radnu snagu za rad u šumi, što doprinosi napuštanju šuma i omogućuje državi da otkupi velike šumske površine po niskim cijenama. U sadašnjoj vlasničkoj strukturi šuma, na javne površine otpada samo jedna trećina (općine, regije i država), a u Toskani svega 15 %, od čega regija posjeduje 110 000 ha najljepših povijesnih šuma. Privatne šume uglavnom su male parcele, često manje od jednog hektara. Još uvijek velike površine šuma pripadaju starim plemenitaškim obiteljima. U razdoblju od prije 50 g. šume su davale značajan prihod (ogrijev, ugalj, stupovi i kolje, rudničko drvo, zatim plodovi kestena i pinije, pluto, smola i tanin, a visoke šume davale su građevinsko drvo za gradnju kuća, brodova i željezničkih pragova). Ova uporaba drveta i šumskih proizvoda reducirana je i svodi se na proizvodnju celuloze, ploča, namještaja, građevinske stolarije i unutarnjeg uređenja. Značajan dio članka posvećen je hidrogeologiji i uređenju planinskih vodnih slivova, što je u Italiji tradicionalno šumarski posao. Vodni slivovi Alpa i Apenina s velikim nagibima omogućuju djelovanje erozije, stvaranje odrona i naplavina. Inženjeri hidrologije djeluju u nizinama na glaobalnim radovima vezanim za regulaciju vodenih tokova, a šumari izvode radove na zaštiti, očuvanju i podizanju vegetacije kao najučinkovitijeg regulatora negativnog utjecaja vodene mase. Uređenje šumskih vodenih slivova u Italiji ima tradiciju dužu od 100 g., a razvile su se razne metodologije pod utjecajem francuskih i aus trijskih škola. Tu se izdvajaju tri značajna razdoblja. U prvom, između dva svjetska rata, a ponajprije od 1930. do 1940. g. pokrenuto je financiranje javnih radova na regulaciji planinskih vodenih tokova. Uz jeftinu radnu snagu i pod parolom "režimskih radova", to je nastavljeno i za vrijeme fašizma. Uređenja planinskih slivova iz tog razdoblja još su i danas u funkciji. Drugo razdoblje počinje 1955. g. i traje 15-ak godina, to je razdoblje kada već bogata Italija izvodi velike radove na jugu Italije. Unatoč velikim financijskim ulaganjima, učinjene su mnoge pogreške: betoniraju se prirodni vodeni tokovi, prave tanke betonske pregrade armirane željeznim traverzama, te loši radovi u odvodnji otpadnih voda. Treće razdoblje obuhvaća vrijeme do današnjih dana. Razvija se tzv. "šumska bioinženjerija" kao komponeneta "biološke injženjerije", koja ima sljedeće karakteristike: - materijali za konstrukcije trebaju biti prirodni (stabla i dijelovi stabla, drvo, kamen i zemlja) konstrukcije trebaju biti prikladno uklopljene u prirodno okružje - nakon izvršenih radova potrebno je poduzeti radnje da se povrati prirodni izgled - uvijek, ako je to moguće, treba izbjegavati velike konstrukcije, jer je bolje raditi više manjih zahvata koji prouzrokuju manja oštećenja okoliša. Prosto gledajući, kaže autor, "naturalistička injženjerija" ponovo daje tehničko priznanje radovima koji su bili zaboravljeni dugi niz godina, a novi projekti imaju obilježje onih prije 50 g. Već više godina postoje u Italiji seminari za tehničko osoblje, u svrhu stvaranja profesije koja se gotovo izgubila pod utjecajem novih tendencija. Frane Grospić PRIRUČNIK ZA PREŽIVLJAVANJE Iako je osobna sigurnost, kako to netko duhovito reče, veća u planini nego u gradu, bez sumnje za boravka u šumi, planini i prirodi uopće, izloženi smo brojnim opasnostima. Makar se to nama šumarnicima i lovcima rjeđe događa, jedna od neprilika u gorju može biti gubitak orijentacije, lutanje bespućem. Nismo ni imuni na razne ubodne i druge rane u vitalne dijelove tijela, na snižavanje tjelesne temperature ispod nor- male i slično. Tko se zatekne u šumi za nevremena, kiše, magle, sijevanja munja i/ili iznenadne snježne oluje svojstvene Dinaridima, nalik je pomorcu kojemu razbješnjelo more prijeti da prevrne plovilo. Ako tome dodamo prisuće zmija otrovnica, zvjeradi, a posljednjih godina i opasnosti od minsko-eksplozivnih naprava zaostalih nakon Domovinskog rata, elementarna znanja kako sve te opasnosti izbjeći i/ili im se suprotstaviti te kako preživjeti ako do nesreće dođe, prijeko su potrebna svakome od nas. "To je razlog zbog kojeg smo napisali ovu knjigu. Želimo da znate kako bez šibice supaliti vatru u divljini, što učiniti pri bliskom susretu s medvjedom, kako prepoznati bombu. Želimo da znate što ćete učiniti u tim i u |