DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Ovi čimbenici imaju jak utjecaj na prirodno širenje
šuma, čemu doprinosi manja potrošnja ogrijevnog drveta.
S druge strane zabrinjavajuće je povećanje broja
šumskih požara, zagađenje atmosfere, pojava kiselih
kiša i nebriga oko šuma, što izaziva interes javnog
mnijenja.


Sve je teže naći adekvatnu radnu snagu za rad u šumi,
što doprinosi napuštanju šuma i omogućuje državi
da otkupi velike šumske površine po niskim cijenama.


U sadašnjoj vlasničkoj strukturi šuma, na javne površine
otpada samo jedna trećina (općine, regije i država),
a u Toskani svega 15 %, od čega regija posjeduje
110 000 ha najljepših povijesnih šuma.


Privatne šume uglavnom su male parcele, često manje
od jednog hektara. Još uvijek velike površine šuma
pripadaju starim plemenitaškim obiteljima. U razdoblju
od prije 50 g. šume su davale značajan prihod
(ogrijev, ugalj, stupovi i kolje, rudničko drvo, zatim
plodovi kestena i pinije, pluto, smola i tanin, a visoke
šume davale su građevinsko drvo za gradnju kuća, brodova
i željezničkih pragova). Ova uporaba drveta i
šumskih proizvoda reducirana je i svodi se na proizvodnju
celuloze, ploča, namještaja, građevinske stolarije
i unutarnjeg uređenja.


Značajan dio članka posvećen je hidrogeologiji i
uređenju planinskih vodnih slivova, što je u Italiji tradicionalno
šumarski posao. Vodni slivovi Alpa i Apenina
s velikim nagibima omogućuju djelovanje erozije,
stvaranje odrona i naplavina.


Inženjeri hidrologije djeluju u nizinama na glaobalnim
radovima vezanim za regulaciju vodenih tokova, a
šumari izvode radove na zaštiti, očuvanju i podizanju
vegetacije kao najučinkovitijeg regulatora negativnog
utjecaja vodene mase. Uređenje šumskih vodenih slivova
u Italiji ima tradiciju dužu od 100 g., a razvile su
se razne metodologije pod utjecajem francuskih i aus


trijskih škola. Tu se izdvajaju tri značajna razdoblja. U
prvom, između dva svjetska rata, a ponajprije od 1930.
do 1940. g. pokrenuto je financiranje javnih radova na
regulaciji planinskih vodenih tokova. Uz jeftinu radnu
snagu i pod parolom "režimskih radova", to je nastavljeno
i za vrijeme fašizma. Uređenja planinskih slivova
iz tog razdoblja još su i danas u funkciji.


Drugo razdoblje počinje 1955. g. i traje 15-ak godina,
to je razdoblje kada već bogata Italija izvodi velike
radove na jugu Italije. Unatoč velikim financijskim
ulaganjima, učinjene su mnoge pogreške: betoniraju
se prirodni vodeni tokovi, prave tanke betonske
pregrade armirane željeznim traverzama, te loši
radovi u odvodnji otpadnih voda.


Treće razdoblje obuhvaća vrijeme do današnjih
dana. Razvija se tzv. "šumska bioinženjerija" kao komponeneta
"biološke injženjerije", koja ima sljedeće karakteristike:


-
materijali za konstrukcije trebaju biti prirodni (stabla
i dijelovi stabla, drvo, kamen i zemlja)
konstrukcije trebaju biti prikladno uklopljene u
prirodno okružje
-
nakon izvršenih radova potrebno je poduzeti radnje
da se povrati prirodni izgled
-
uvijek, ako je to moguće, treba izbjegavati velike
konstrukcije, jer je bolje raditi više manjih zahvata
koji prouzrokuju manja oštećenja okoliša.
Prosto gledajući, kaže autor, "naturalistička injženjerija"
ponovo daje tehničko priznanje radovima
koji su bili zaboravljeni dugi niz godina, a novi projekti
imaju obilježje onih prije 50 g.


Već više godina postoje u Italiji seminari za tehničko
osoblje, u svrhu stvaranja profesije koja se gotovo
izgubila pod utjecajem novih tendencija.


Frane Grospić


PRIRUČNIK ZA PREŽIVLJAVANJE


Iako je osobna sigurnost, kako to netko duhovito
reče, veća u planini nego u gradu, bez sumnje za boravka
u šumi, planini i prirodi uopće, izloženi smo brojnim
opasnostima. Makar se to nama šumarnicima i
lovcima rjeđe događa, jedna od neprilika u gorju može
biti gubitak orijentacije, lutanje bespućem. Nismo ni
imuni na razne ubodne i druge rane u vitalne dijelove
tijela, na snižavanje tjelesne temperature ispod nor-
male i slično. Tko se zatekne u šumi za nevremena,
kiše, magle, sijevanja munja i/ili iznenadne snježne
oluje svojstvene Dinaridima, nalik je pomorcu kojemu


razbješnjelo more prijeti da prevrne plovilo. Ako tome
dodamo prisuće zmija otrovnica, zvjeradi, a posljednjih
godina i opasnosti od minsko-eksplozivnih naprava
zaostalih nakon Domovinskog rata, elementarna
znanja kako sve te opasnosti izbjeći i/ili im se suprotstaviti
te kako preživjeti ako do nesreće dođe, prijeko
su potrebna svakome od nas.


"To je razlog zbog kojeg smo napisali ovu knjigu.
Želimo da znate kako bez šibice supaliti vatru u divljini,
što učiniti pri bliskom susretu s medvjedom, kako prepoznati
bombu. Želimo da znate što ćete učiniti u tim i u