DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 67 <-- 67 --> PDF |
PTICE RIJEČKOG PODRUČJA Kako je to gotovo prije 40 godina napisala ornitologinja dr. se. Renata Rucner u svojoj popularnoj knjižici Ptica i čovjek (Lovačka knjiga Zagreb 1966) na ptice se u nas uglavnom gleda s dva gledišta: da ptice treba štititi u prvom redu radi njih samih, ali uz to priznati im i "rentabilnost kod biološke zaštite", pa se na njih gleda i pod prizmom koristi koju nam one pružaju. Sjetimo se samo koristi (uz ono malo šteta! ) koju nam pri podizanju svoje mladunčadi u prvim tjednima života pruža obični vrabac pokućar, "ptica godine 2002.", hraneći ih gusjenicama štetnih mrazovaca. To isto vrijedi i za veliku obitelj zeba od kojih većina njih za vrijeme gniježđenja hrani svoje mlade štetnim insektima. Za naše je djetlovke poznato da svojim kljunom, oblika dlijeta, udaraju o trula stabla vadeći svojim dugim i ljepljivim jezikom ličinke štetnih potkornjaka i drvotočaca, koje su im i ljeti i zimi glavna hrana. Dokazano je daje potrošnja hrane kod insektivornih ptica osobito velika i stoji u obratnom razmjeru s veličinom ptice. Mnoge manje vrste ptica, poput sjenica, zviždaka, kraljića, palčića, naše najmanje ptice, trebaju dnevno onoliko hrane koliko su teške. Kako je ugodna šetnja šumom, uz obalu mora ili jezera kad ponad ili uz nas prelijeću ta ljupka šarena stvorenja, kad do našeg uha dopire njihov umiljat cvrkut i/ili pjev. Nažalost, i pored te estetske strane, kao i činjenice da su nam ptice unekoliko čuvari ravnoteže u prirodi, svjesni smo da nam je ptičji svijet dobrano ugrožen. Da bi smo ptice mogli uspješno štititi, jedan je od preduvjeta da ih bolje upoznamo. Stom namjerom je Prirodoslovni muzej Rijeka u suradnji sa Zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije i Odjelom gradske uprave za razvoj, urba nizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, a u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša 5.svibnja ove godine izdao CD Rom Ptice riječke regije. Nakon zbornika radova Prirodoslovna istraživanja riječkog područja (1998) i knjige Problemi ribarstva i okoliša Kvarnerskog područja dr. se. Drage Crnković a (2001) to je treća publikacija izdana u sklopu novo pokrenute Prirodoslovne biblioteke muzeja, prve takve vrste na digitalnom mediju. Autori izdanja su dr. se. Jelena Kralj sa zagrebačkog Zavoda za ornitologiju HAZU i mr. se. Marcelo K o v a č i ć iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Kako su ptice riječkog područja, posebice njegova gorskog zaleđa - Gorskog kotara do sada pomno istraživane (medu istraživačima bila je i sama mlada ornitologinja Jelena Kralj), autorima nije predstavljao nikakav problem kako doći do podataka o vrstama gnjezdećih ptica ovog kraja, već kako od tog bogatstva ornitofaune izvršiti valjan izbor najkarakterističnijih i najčešćih vrsta. U Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 375 vrsta ptica, od kojih su 233 vrste gnjezdarice, od toga se pak na riječkome području (Gorski kotar, Kvarner) gnijezde 142 vrste. Autorima su za cijelo bili od pomoći brojni dermopreparati nekih češćih i zanimljivih vrsta koje žive na tretiranom području, inače izložbeni eksponati stalnog postava Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. Samo izdanje podijeljeno je u dva dijela. U prvom su dijelu sažeto i svakom razumljivo dati prikazi: evolucije ptica, podjela, grada s posebnim osvrtom na građu pera), kretanje, hranjenje, razmnožavanje (posebno obrađena jaja i gnijezda), razvoj, rast i osjetila ptica. Tekstom i slikom pratimo dalje ponašanje i komunikaciju u ptica, selidbu i istraživanje te na samom kraju tog dijela ugroženost i zaštitu ptica. Iz CD Roma tako saznajemo da je danas globalno ugroženo 12 posto vrsta ptica, odnosno svaka osma vrsta. Kao uzroci ugroženosti navedeni su: uništavanje staništa, lov, uporaba pesticida, unašanje novih vrsta i dr. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj u netom okončanom 20. stoljeću izumrli kudravi nesit (Pelacanus crispus), patka lastarka (Anas acuta), patka žličarka (Anas clypeata) i dvije vrste lešinara. Valja se zapitati koja je na redu vrsta ptice da izumre u novom 21. stoljeću? U desetljeću nakon Prvog svjetskog summita posvećenog Zemlji u Rio de Janeiru, čitamo u jednom našem dnevnom listu, izumrlo je više od 58 vrsta riba, jedna vrsta sisavaca te jedna vrsta ptica, a preostala 1/4 svjetskih sisavaca te svaka osma ptica, nalazi se na kritičnoj listi. U Nacionalnom parku Krueger u Južnoj Africi medu najugroženijim vrstama, osim izvornog divljeg psa, nalazi se i crna roda (Ciconia nigra), uz napomenu da njezin opstanak zapravo dovodi u pitanje uništenje šuma u istočnoj Europi, gdje ona podiže gnijezda! Ako imamo na umu da |