DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 72     <-- 72 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


IZVJEŠĆE SA ŠESTOG SASTANKA EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA
PLEMENITE LISTAČE ODRŽANOG OD 9.-11. LIPNJA 2002. GODINE
U ALTER DO CHAO, PORTUGAL


Na šestom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za
plemenite listače sudjelovalo je ukupno 38 sudionika i
predstavnika iz 32 zemlje. Sastanak je otvorila Mari
R u s a n e n, predsjednica mrežnog plana i Maria Carolina
Var el a, iz Državnog odjela za šumarstvo Portugala,
kao domaćin sastanka. Predstavnici zemalja pristupnica
(SI. 1) izvijestili su nazočne o dosadašnjem radu na
očuvanju plemenitih listača, a obuhvaćene su vrste iz
rodova Acer, Alnus, Betula, Carpinus, Castanea, Fraxinus,
Juglans, Malus, Primus, Pyrus, Sorbus, Tilia i VImus.
Hrvatska je u svom izvješću dala prednost radovima
koji su provedeni na očuvanju genofonda ovih
vrsta metodom in situ (sjemenske sastojine), te metodom
ex situ (klonske sjemenske plantaže, testovi provenijencija
i polusrodnika), a odnose se na novoosnovane
pokuse šumske trešnje i poljskog jasena.


Slika 1. Sudionici EUFORGEN mrežnog plana za plemenite listače


Značajan pomak učinjen je na primjeni uputa Europske
unije (1999/105/EC), koji se odnosi na certifikaciju
šumskog reprodukcijskig materijala. Također je
većina zemalja izrazila pojačan interes javnog mnijenja
na očuvanju autohtonih vrsta plemenitih listača.


Za budući rad na problematici očuvanja genetskih
resursa europskih vrsta šumskog drveća inicirana je izradba
Masterplana, koji će biti predložen na sljedećoj
sjednici izvršnog odbora EUFORGEN-a. Usvojena je
inicijativa za koordinaciju i monitoring za praktičnu
primjenu očuvanja šumskih genetskih resursa, a kao
model primjenit će se izradba za vrstu Acerplatanoides.


Dogovorena je suradnja na izvedbi tehničkog biltena
za plemenite listače, koji bi uključivao i mape rasprostranjenja
vrsta, dok je za potrebe dugoročnog očuvanja
crne johe u Europi izrađen prilog autora D. Kaj be i J.
Gračana pod naslovom: "Conservation of genetic resources
of black alder (Alnus glutinosa IL.I Gaertn.)."
Završna verzija obuhvaćala bi ekologiju i ciljeve konzervacije
gena, principe i metode očuvanja, definiranje
ekogeografskih zona (sjemenskih zona), inventarizaciju
genetskih resursa pojedine vrste, određivanje broja populacija
i jedinki potrebnih za konzervaciju metodama
"in situ" i "ex situ". Također je utvrđeno i određivanje
uzgojnih radova koji bi se provodili u zaštićenim sastojinama,
kao i učinci utjecaja čovjeka na populacije plemenitih
listača. U dijelu Uputstva, jedno se poglavlje
odnosi na evolucijsku genetiku i konzervaciju gena plemenitih
listača, što je od velikog značenja za očuvanje
kontinuirane varijabilnosti ovih vrsta.


Na sastanku su prikazani istraživački projekti koji
se odnose na plemenite listače, a financirala ih je Europska
unija. Upoznati smo s projektom očuvanja genetskih
resursa plemenitih listača na području jugoistočne
Europe, koju je sponzoriralo IPGRI i Ministarstvo
financija Luksemburga, o čemu je izvijestio dr. R.
Volosyanchuk (Ukrajina). O radovima na očuvanju
europskih brijestova izvijestio je dr. E. Collin
(Francuska), a odnose se na molekularnu karakterizaciju
vrsta, njihovu bazu podataka i istraživanja koja se
odnose na otpornost na holansku bolest brijestova.


Prikaz novog projekta FRAXIGEN predstavila je
dr. Janet Steward s Oksfordskog sveučilišta. Istraživanja
se odnose na utjecaje razmjene gena u populacijama,
adaptaciji pojedinih vrsta jasena, a uključeno je
ukupno osam partnera iz Velike Britanije, Švedske,
Španjolske i Grčke. Projekt RAP financiran od Europske
unije odnosi se na utvrđivanje bioraznolikosti, razmnožavanje
selekcioniranog materijala i primjeni strategije
očuvanja vrste Fraxinus excelsior, a prikazao ga
je voditelj dr. Gerry Douglas (Irska). Istraživanja
strukture unutarpopulacijske i međupopulacijske genetske
raznolikosti poljskog jasena provode se unutar
projekta "Genetska struktura poljskog jasena u Europi
primjenom jezgrinih mikrosatelita", čiji je koordinator


M. Heuretz (Luksemburg). Između populacija dobivena
je značajnija diferencijacija u istočnoeuropskim
zemljama u odnosu na populacije iz središnje i zapa