DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 80     <-- 80 -->        PDF

sastavni dio šume i njen najljepši
ures, pa i o njoj treba skrbjeti. Član
je Lovačkog društva "Lisjak" Kastav,
u kojemu je kao stručni voditelj
za provedbu lovnogospodarske osnove
ostavio zapaženi trag. U znak
priznanja njegovo mu matično društvo
dodjeljuje zlatnu plaketu.


Stekavši izvanredna praktična
iskustva Uprava šuma ga 1995. povlači
u Buzet, gdje u Odjelu za proizvodnju
preuzima dužnost stručnog
suradnika za iskorištavanje
šuma, da bi ljeti 1997. bio imenovan
rukovoditeljem Odjela za plan i
analizu. Nažalost, zbog određenih
problema, nakon godinu dana trajno
napušta šumarsku struku i zapošljava
u Općini Viškovo, na radnom
mjestu pročelnika Upravnog


odjela, na kojemu gaje zatekla prerana
smrt.


Predstavivši tako "curriculum
vitae" našeg kolege Merlea, sve
njegove dužnosti i zasluge, ne smijemo
propustiti ono najvažnije: bio
je istinski prijatelj, brižan otac i suprug,
dobar čovjek. Nije imao potrebu
za posjedovanjem velikih
materijalnih dobara. Uvijek je bio
spreman svakog saslušati, pomoći
mu i utješiti. Iako je bio osoba čvrstih
stavova i načela, dopuštao je
slobodu rada i kreacije. Uz širinu
stručnih i općih znanja koje je posjedovao,
krasila ga je nesebičnost
kojom je ta znanja i iskustva prenosio
na nas mlađe kolege.


Unatoč zahtjevnim i sadržajnim
društvenim dužnostima, u obitelj


skom životu uspostavio je skladan
odnos sa svojom požrtvovnom suprugom
Vlastom, kćerima Helenom
i Natali, a i unuk Lovre pamtit
će dugo svoga "nonota" i njegovih
bajkovitih priča. Koliko je kolega
Merle bio cijenjen i štovan, pokazalo
je i mnoštvo koje gaje ispratilo
na njegovo posljednje počivalište,
na mjesno groblje Viškovo.


1 kad nikog od nas više ne bude,
Sunce i vjetar skrivat će se u
krošnjama šume.
Blaženka Kulić, dipl. ing. šum.


Dr. se. ĐURO KOVACIC, dipl. ing. šum., (1934 - 2002)


Zagreb i hrvatski šumari oprostili
su se 17. srpnja 2002. na groblju
Mirogoj, od svoga sugrađanina,
dragog strukovnog kolege, prijatelja,
jednoga od rijetkih pionira hrvatskog
šumarskoga puta u promicanju
znanstvenih misli, ne samo u
znanstvenom okružju.


Mnogima je bilo teško na posljednjem
ispraćaju nositi vlastitu
tugu i podijeliti ju s onima koji će je
nositi po svome usudu, jer je njegov
nagli nestanak ostavio pustoš i bolne
okamine u dušama najbližih. Rodio
se u prekrasnom kutku lijepe naše,
Valis aurea, u mjestašcu Dervisaga
kraj Požege, od oca Ivana i
majke Reze r. Smojvir, vrijednih hrvatskih
poljodjelaca. Pučku školu
završio je u Kuzmici 1943, a Realnu
gimnaziju u Požegi 1952.


Šumarske plemenite potke stekao
je na studiju Šumarstva na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao
je 15. listopada 1957. Nakon diplome
zaposlio se 24. listopada 1957.


u Šumskom gospodarstvu "Psunj",
Nova Gradiška, u Šumariji Požega,
u svojstvu referenta za uzgajanje
šuma. Na istom radnom mjestu radi
i nakon odsluženja vojnog roka sve
do 31. svibnja 1960. Zatim prihvaća
mjesto upravitelja Šumarije Lipik
do 1. prosinca 1962. godine,
kada prelazi u Šumsko gospodarstvo
Daruvar te tu obnaša dužnost


rukovoditelja Sektora za uzgajanje
i uređivanje šuma do 30. lipnja
1963. Od 1. srpnja 1963. radi u
Šumskom gospodarstvu "Garjevica"
u Kutini, gdje je do 31. srpnja
1965. referent za plantaže, a od 1.
kolovoza 1965. do 25. siječnja
1968. upravitelj Pogona za plantaže.
Nakon svih ovih dužnosti u istom
gospodarstvu, obnaša dužnost
glavnog taksatora do 30. lipnja
1970. S ove dužnosti odlazi na radno
mjesto šefa Taksacije u Šumskom
gospodarstvu "Josip Kozarac"
u Novoj Gradiški, gdje ostaje
do 28. veljače 1972.


Nakon ovako bogatog radnog iskustva
prihvaća radno mjesto samostalnog
šumarskog inženjera 1.
ožujka 1972. godine u Poslovnom
udruženju šumsko-privrednih organizacija
u Zagrebu. Na tom mjestu
ostaje sve do kraja veljače 1974, kada
u istom udruženju postaje savjetnik
za organizaciju rada i elektroničku
obradu podataka. Na tom se
radnom mjestu zadržao do 30. rujna




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 81     <-- 81 -->        PDF

1976. godine. Istodobno je na Šumarskom
odjelu pri Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu pohađao
i završio poslijediplomski studij


- znanstveno područje Silvikulture,
i obranio magistarski rad "Utjecaj
različitih promjera sadnica topole
Populus euroamericana Cv 1-214 i
obrade tla na startno uspijevanje u
plantažnom uzgoju", 14. ožujka
1973. Od 1. listopada 1976. do 16.
travnja 1986. radi u Zajednici šumarstva,
prerade drva i prometa
drvnim proizvodima i papirom u
Zagrebu, kao samostalni stručni suradnik
za uređivanje šuma i automatsku
obradu podataka. 22. prosinca
1981. obranio je doktorat iz
biotehničkih znanosti, područje šumarstva,
pod nazivom" Raspodjele
učestalosti broja stabala i drvne mase
kao mjera unapređenja šumske
proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama
hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj".
Od 17. travnja 1986. do 2.
siječnja 1991. djeluje u SIZ-u šumarstva
Hrvatske u Zagrebu kao rukovoditelj
Službe gospodarenja i
uređivanja šuma.
Stvaranjem slobodne Hrvatske
te organiziranjem Javnog poduzeća


"Hrvatske šume", prihvaća 3. siječnja
1991. u Direkciji radno mjesto
opunomoćenika direktora u Službi
uređivanja šuma, a nakon toga od


30. ožujka 1992. u istom poduzeću
radi kao rukovoditelj Službe za
ekologiju. Od 1. travnja 1992. postaje
savjetnik za gospodarenje šumama
u Direkciji, a istodobno obnaša
dužnost šefa odjela za ekologiju
u Upravi šuma Buzet, radno
mjesto u Šumariji Poreč.
Tijekom svog bogatog stručnog
i znanstvenog rada imao je snage
napisati 25 radova, od čega je kao
vanjski suradnik Šumarskog instituta
Jastrebarsko bio koautor u izradbi
pet tablica drvnih masa pojedinih
vrsta drveća, prikazanih u Radovima
broj 38, 42, 49, 60 i 66 Šumarskog
instituta Jastrebarsko.


Mnogo puta smo se susretali s
tobom na raskrižjima struke, onoga
dijela od kojega su, kao i sada,
mnogi bježali i bježe. Nije to bio
posao mirovanja, čiji će se događaji
zbivati kroz nekoliko naraštaja šumarskih
stručnjaka; radilo se o tehnologiji
elektronske obrade podataka,
izradi tablica i drugih izazova
budućnosti u području gospodare


nja i uređivanja naših šuma. Ti si
uvijek iskazivao neprocjenjive trajne
vrijednosti primjene novih metoda
i alata, koji će pomoći čovjeku


- šumarskom stručnjaku u potrajnom
gospodarenju i održavanju
biološke raznolikosti lijepe nam
naše. Bio si zahtjevan, ponekad i
prezahtjevan, otvarao si nove vidike,
tražeći primjenu novih spoznaja
i saznanja u praksi, borio si se da
osiguraš male ali trajne pomake
unutar gospodarenja i uređivanja
šuma. Završio si svoje ovozemaljsko
poslanje, ali nećeš biti zaboravljen,
jer si ostavio sjeme, mlada stabla
i pisanu riječ kojoj ćemo se uvijek
vraćati, tražeći nova viđenja i
motrišta.
Napustio si nas u ovoj tišini ljeta,
zlatnog pogleda Tvoje rodne
zlatne doline, Tvog voljenog Zagreba
i prelijepe Istre, ostavljajući
nam sjećanja na tebe i tvoj rad.


Neka ti je lahka hrvatska zemljica
koju si nadasve volio.


Dr. se. Nikola Lukić




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 82     <-- 82 -->        PDF

INSTRUMENTI I OPREMA


- U ŠUMARSTVU
.:,


´.
-.


Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


´
fm vi


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


m


i
m


\


:l« SOKK!/-,
w


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi COMMUNICATiONl
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
KOMTE


crtaći pribor
i TECHNO L O G ( f 5
ploteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO


Majzekovi trokuti, razmjernici
10000 ZAGREB, Trg športova 11


planimetri, kurvimetri
tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027


trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr
http://www.recro.hr/komteh