DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 106 <-- 106 --> PDF |
la prethodna poljoprivredna ili stočarska aktivnost. Proces se odvija brže na manjim površinama koje su opkoljene šumskom vegetacijom. Često su i prije napuštanja tih terena na njima postojala pojedinačna stabla. Na mnogim površinama vidi se rad čovjeka, kao na primjer terase, kameni zidovi nastali kao posljedica čišćenja terena i si. Očito je da su to bile površine na kojima se nekad odvijala poljoprivredna aktivnost. U većini slučajeva spontano osvajanje poljoprivrednog terena nastupa ubrzo nakon prestanka dotadašnje aktivnosti. To su uglavnom razni grmovi zbog brzog prenošenja sjemena ili vegetativnog razmnažanja, a značajnije ponavljanje autoktonih šumskih vrsta ide postepeno, na što puno utječe još uvijek prisutno pašarenje ili štete od divljači. U Predalpama i nekim dijelovima Apenina, grmolike vrste naseljavaju prvih godina (odmah nakon posljednje košnje), a nakon par godina naseljavanje šumskih vrsta, je očigledno. Autor je u jednom poglavlju članka detaljno opisao razne mogućnosti prenošenja sjemena (vjetar, voda, kukci, ptice i ostale životinje), kao i ostale načine razmnožavanja koji omogućuju pojedinim vrstama drveća da u relativno kratkom vremenu zaposjednu napuštene terene. Vrlo je značajan visinski prirast u prvim godinama života, kako bi se svladala konkurencija travnate i druge vegetacije. Utjecaj pošumljavanja na tlo je pozitivan, a određen je uglavnom akumulacijom listinca. U zoni mineralnog supstrata osjetno je povećanje ugljika. Pašarenje domaćih životinja i divljih papkara često prate napuštanje poljoprivredne djelatnosti i mogu bitno utjecati na tijek spontanog pošumljavanja. Spontano pošumljavanje proučavano je u raznim zonama Italije, a posebice u Alpama i Apeninima. To pošumljavanje predstavlja vidljivu evoluciju ruralnog krajolika. Šumske površine se proširuju i osvajaju prostore gdje je u prošlosti postojao specifičan način korištenja tla (kestenovi nasadi, hrastici, maslenici i slično). Transformacija krajolika je intenzivnija posljednjih godina, i pošumljene površine se stalno povećavaju. Buduća istraživanja o fenomenu spontanog pošumljavanja trebaju biti usmjerena na produktivnost tih šuma, na njihov utjecaj na okružje i ostale elemente zajednice. Luigi Todaro: Utjecaj uzgojno-tehničkih zahvata na kvalitetu drveta, s posebnim osvrtom na duglaziju U posljednje vrijeme vrlo je aktualna tema odnosa uzgojnih mjera, prirasta i kvalitete drveta. To je pitanje kompleksno, a počinje izborom sadnog materijala u rasadniku, slijedi izbor staništa, način i gustoća sadnje, zatim postupno uzgojni radovi. U ovom članku autor je prikazao rezultate istraživanja na duglaziji u državnoj šumi Pellegrina-Cinquemiglia u blizini Cosenze. Kultura je osnovana 1967. g. i prorjedena 1986. g. Razmak sadnica bio je 2 i 2,3 m. Dendrometrijska obrada je obavljena 1997. g. (broj stabala, temeljnica, srednji promjer, visina, kubatura itd.). Paralelno su uzeti uzorci za utvrđivanje fizičkih i mehaničkih svojstava drveta sa 36 oborenih stabala. Uzeti su uzorci s različitih visina debla (0 m, 2 m i 4 m). Na tim uzorcima mjerene su širine godova i količina kasnog drveta uz upotrebu dendrokronografa "Lega smile". Mjerena je vlažnost i vol umna masa na 383 uzorka ravnomjerno raspoređena na deblu. Mehanička svojstva mjerena su na 144 uzorka s raznih pozicija debla, i u bjelici i u središnjem dijelu. Svi podaci sustavno su obrađeni i opisani. Uspoređeni su podaci s uzoraka uzetih sa stabala gdje je vršena prorijeda, s onima iz neprorijeđene kulture. Postoji čvrsta korelacija između volumne mase i vrijednosti otpornosti drveta. Povećanjem volumne mase povećavaju se mehaničke karakteristike. Drvo iz parcela koje nisu prorijedivane ima bolje mehaničke karakteristike. Uzgojni zahvati nisu bitno utjecali na količinu kasnog drveta. Obilnije kiše djeluju na produženje vegetacijskog razdoblja i izravno utječu na količinu kasnog drveta, što daje pozitivan utjecaj na vrijednost volumne mase i mehanička svojstva. Volumna masa je jedno od glavnih svojstava drva koje utječe na fizičko-mehanička svojstva drveta. Realna je mogućnost uzgajivača da uzgoj no-tehničkim mjerama utječe na volumnu masu drveta, i to gustoćom sadnje i prorijedama. Za četinjače je pravilo da postoji negativan odnos između visokog prirasta i volumne mase drveta. Osim toga, veliki prirast praćen je posebnim morfološkim karakteristikama kao što su velika granatost, široki godovi, povećana poroznost i smanjena mehanička otpornost, što umanjuje uporabnu vrijednost drveta. P a v a r i (1967) ističe da širina goda ne djeluje uvijek negativno na mehanička svojstva drveta. Ukoliko je unutar širokog goda veliko učešće kasnog drveta, povećana je volumna masa a time i mehanička kvaliteta drveta. Rioux-Nivert (1989) piše da se reduciranjem gustoće kulture skraćuje turnus i povećava otpornost protiv vjetra i snijega, ali se povećava mogućnost formiranja velikih kvrga i povećava proizvodnja juvenilnog drva. Dvojica Francuza (G i ra ud iChampeaux, 1997) izražavaju sumnju u korisnost kresanja grana u kulturama duglazije. Kažu daje kresanje grana praktički izvodivo samo u nižim dijelovima debla, a stablo od 60 g. već ima takvu visinu da je dio bez grana beznačajan. Inače je drvo duglazije dosta neprikladno za konstrukcijsku namjenu zbog znatnog učešća velikih kvrga. |