DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Udio kasnog drveta unutar goda nije za potcjenjivanje, kaže autor. Ta granica može se definirati kako slijedi: "ako je debljina stanične stjenke pomnožena sa 2 veća od staničnog lumena, radi se o kasnom drvu". Njegova količina ovisi o klimatskim čimbenicima (temperatura, oborine i općenito vlažnost u ljetnom i jesenskom razdoblju). Količina kasnog drveta izravno utječe na volumnu masu, a ona opet na poboljšanje mehaničkih svojstava. Gustoća sadnje utječe na formiranje juvenilnog drveta. To je drvo koje se nalazi u središnjem dijelu debla, neposredno uz srčiku i ima oblik krune. Juvenilno drvo djeluje nepovoljno na volumnu masu i na mehani čka svojstva drveta. Autori smatraju da se reguliranjem gustoće kulture može pozitivno utjecati na ograničavanje ovog fenomena. Juvenilno drvo formira se u visini zelene krošnje i prestaje u visini dodirivanja susjednih krošanja. Kod rijetke sadnje ili intenzivnih prorijeda, zbog proizvodnje oblovine velikih dimenzija produžuje se razdoblje stvaranja juvenilnog drva. Na kraju članka autor naglašava da drvo duglazije iz ovog dijela Italije (Kalabrija) nije mnogo različitije od drveta duglazije američke i sjevernoeuropske proizvodnje, a umanjenu vrijednost može imati jedino zbog neadekvatnih tehničko-uzgojnih zahvata. L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanje talijanske AkademijeIz broja 2 ožujak-travanj 2002. izdvajamo: Alessandro Ragazzi, Paolo Capretti: Zdravstveno stanje šuma i šumskih vrsta Toskane (1950-1980). Autori su prikazali zdravstveno stanje šuma Toskane za razdoblje od 1950. do 1980. g. To je prvi prilog u kojemu je obuhvaćena analiza bolesti i uzročnika u tom razdoblju. Već 1954. g., Biraghi u svom izlaganju na Nacionalnom šumarskom kongresu u Firenci naglašava potrebu inventarizacije šumskih patogena, što ponovo ističe 1961. g., upozoravajući na intenzivne napade raznih parazita, medu kojima patogene gljive zauzimaju najvažnije mjesto (31%). U članku su objavljene bolesti, uzroci bolesti, vrste patogena i posljedice po razdobljima od 10. g. Razdoblje 1950. - 1960. g. 1950 - 51 - 52. g. Biraghi izvještava o intenzivnom napadu Lophodermium nervisequium na mlade jele u šumi Vallombrosa, a 1955. i 1959. g. napad Melampsorella- e caryophillacearum na jelu u istoj šumi. 1955 - 59. g. evidentiran je napad Forties annosus (Heterobasidion annosum) na mladu jelovu šumu (8-9 g.) u državnoj šumi Cancellino i Vallombrosa. Napadi Fomes annosus ponavljali su se i na drugim lokacijama. 1957 - 58. g. evidentirani su napadi Armillaria- e mellea-e na fiziološki slabija stabla u Vallombrosi. 1950 - 51. g. na više lokacija evidentiran je napad uzročnika raka Coryneum cardinale (Seiridium cardinale) na stablima čempresa (Cupressus macrocarpa). Na crnom i primorskom boru 1953. g. evidentiran je napad gljive Cronartium asclepiadeum, a na piniji Melampsora pinitorqua te na alepskom boru Thyriopsis halepensis. šumarskih znanosti Firenze) Na ostalim vrstama borova primijećeni su u tom raz doblju napadi gljiva Diplodiapinea i Coleosporium sp. Kesten je u cijeloj Toskani u tom razdoblju napad nut od uzročnika raka Endothia parasitica (Crypho nectria parasitica) koji je pridonio totalnoj nestabilno sti te vrste. Ostale vrste drveća ne od manje važnosti za šumar stvo također su napadnute od raznih patogena, ali po sljedice nisu bile većih razmjera. Razdoblje 1961 - 1970. g. Ovo razdoblje obilježeno je epidemičnim oblikom napada uzročnikom kore bora Cronartium flaccidum, koja je obuhvatila cijelu Toskanu. Epidemija je zahvatila mlade plantaže crnog i primorskog bora te alepski bor i piniju. Pretpostavlja da su ovu epidemiju prouzročile ecidijospore unesene prilikom pošumljavanja obližnjih brežuljaka s kalabrijskim i primorskim borom. Zbog svega toga donijeti su prijedlozi šumske patologije, koji se sastoje od sljedećeg: - izbjegavati sadnju novih plantaža na terenima gdje je već evidentirana zaraza, izbjegavati nove plantaže u blizini postojanja populacija sekundarnih domaćina (intermedija), - osigurati zdravstveno stanje sadnog materijala, - posvetiti pozornost zdravstvenom stanju rasadnika, - eliminirati zaražene biljke ili njihove zaražene dijelove. Na boru je 1963. g. evidentiran napad Lophodermium pinastri i Brunchorstia pinea, a 1967. g. napad Heterobasidion annosum i Armillaria mellea na primorskom boru. Na čempresu je ustanovljen napad gljive Seiridium cardinale uzročnika čempresova raka, čije je žarište počinjalo već u rasadniku. Osim ovih oboljenja, u ovom razdoblju važno je zabilježiti napade Phytophthora cambivora, koji nisu |