DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 111 <-- 111 --> PDF |
za šumarsku operativu održan 1977. godine na Šumarskome fakultetu u Zagrebu. U Šumarskom društvu u Sopronu u Mađarskoj 1973. godine održao je zapaženo predavanje na mađarskom jeziku. Također je održao predavanja na Poljoprivredno-šumarskom institutu u Woostcru (Ohio), na Šumarskom fakultetu u Torontu, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Michiganu, u Šumarskom institutu u Ankari i na Šumarskim fakultetima u Solunu i Istanbulu. Akademik Vidaković svoju je istraživačku djelatnost započeo s poredbenim istraživanjima anatomske građe borovih iglica. Iz toga je područja njegov najopsežniji rad o rasama crnoga bora, na temelju kojega je uspio dokazati postojanje više svojti crnoga bora na prostorima rasprostranjenosti u bivšoj Jugoslaviji. Taj rad vrlo je vrijedan znanstveni prilog izučavanju varijabilnosti crnog bora na cijelom području rasprostranjenosti ove vrste, i citiran je u mnogim inozemnim publikacijama. Akademik Vidaković bavio se tada vrlo aktualnim istraživanjima primjene radioaktivnog zračenja. Izučavajući utjecaj zračenja na klijavost sjemena i rast biljaka nekih četinjača, ustanovio je da se pomoću malih doza gama zračenja može povećati energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u prvim godinama razvoja. Proučavao je i utjecaj gama zračenja na kromosomsku strukturu kod somatskih stanica obične smreke. Posebno su zanimljivi rezultati hibridizacije borova koje se vršilo oprašivanjem sa zračenim polenom, a istraživanja su bila vrlo zapažena i citirana u svjetskoj literaturi. Sa suradnicima u Pakistanu, akademik Vidaković izučavao je nasljeđivanje visinskoga i debljinskoga prirasta te pravnosti debla kod vrste Dalbergia sissoo Roxb. Ta je vrsta vrlo važna u podizanju irigacijskih plantaža i nasada u Pakistanu, Egiptu i Sudanu. Istraživanja su pokazala daje nasljednost visinskoga i debljinskoga prirasta pod većim utjecajem okoliša, a vrlo malo pod utjecajem genetskih čimbenika, dok je pravnost debla pod visokim stupnjem genetske kontrole. Opsežna istraživanja kod rodova Larix i Picea pokazala su da neke kombinacije međuvrsnoga križanja daju potomstvo bujnijega rasta. Npr. hibridne familije nastale križanjem europskoga i japanskoga ariša imaju bujniji rast od kontrole, a taj se trend nastavlja i u dobi od 30 i više godina. U svojim je radovima utvrdio postojanje spontanih križanaca između borova Pinus nigra i Pinus leucodermis, te između Pinus brutia i Pinus halepensis. Hibridi između brucijskoga i alepskoga bora iskazali su se kao perspektivni za uzgoj na području eumediterana. Akademik Vidaković intenzivno se bavio problematikom inkompatibilnosti kod međuvrsnoga križanja crnog i običnog bora. Praktičan rezultat tih dugogodišnjih istraživanja bila je proizvodnja hibrida između tih dviju vrste borova, kao i njihovih povratnih križanaca. Radovi koji obuhvaćaju tu zahtjevnu problematiku puno su citirani, jer se njome bavio relativno mali broj istraživača. Iz područja sjemenarstva akademik Vidaković obrađivao je problematiku mogućnosti vegetativnog razmnožavanja šumskog drveća cijepljenjem, reznicama i kulturom tkiva, a prvi se na ovim prostorima počeo baviti sjemenskim plantažama. Do posljednjeg trenutka, kao predsjednik Povjerenstva za klonske sjemenske plantaže, brinuo je o daljnjem osnivanju, nadopuni i radovima u njima, a sve su podignute pod vodstvom i uz sudjelovanje akademika Vidakovića. O uspješnosti i važnosti njegova rada svjedoče mnoge nagrade. Godine 1977. za dostignuća iz područja prirodnih znanosti dodijeljena mu je Republička nagrada "Ruđer Bošković". Počasni doktorat Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Sopronu u Mađarskoj dobio je 1979. godine, a nagradu za životno djelo dobio je 1981. godine. Za istaknutu djelatnost u IUFRO-u, akademik Vidaković je 1990. godine dobio posebno prizna nje. Vodio je također i četiri međunarodna znanstvena projekta u suradnji sa SAD. Akademik Vidaković zaslužan je za uvođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u redovitu nastavu na Šumarskom fakultetu. To je učinjeno 1958. godine, i otada se te discipline predaju kao jedan predmet pod nazivom Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Objavio je više od 150 stručnih i znanstvenih radova, napisao je udžbenike iz Genetike i oplemenjivanja šumskog drveća. Njegova knjiga Četinjače - morfologija i varijabilnost, prevedena je i na engleski jezik, a do svog posljednjeg dana radio je na novom i proširenom izdanju knjige "Četinjače". Velik dio svog radnog vijeka uložio je u obrazovanje stručnjaka, uspijevajući osposobiti dovoljan broj nastavnih i istraživačkih djelatnika za potrebe Fakulteta, Šumarskog instituta i operativnog šumarstva. Smrt akademika Mirka Vidakovića težak je gubitak za HAZU, Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko, poduzeće Hrvatske šume i za cjelokupno šumarstvo općenito. To je gubitak jednog izuzetnog znanstvenika - gubitak za njegove učenike i suradnike s kojima je do zadnjeg dana aktivno osmišljavao nove metode za plodonosniji transfer znanstvenih dostignuća u šumarsku praksu. Do nedavno, obilazili smo terenske pokuse, družili se s kolegama šumarima, a on je u svojim raspravama i dalje poticao nastavak radova i vizionarski unosio nove ideje u šumarstvo. Ostat će u sjećanjima svojih studenata, inženjera šumarstva, postdiplomanata i doktoranata, koji su crpili njegova saznanja, i spoznajno i stručno bogatili se njegovim iskustvom. Gubitkom akademika Mirka Vidakovića ostali smo bez vrsnog znanstvenika i stručnjaka, nositelja više znanstvenih disciplina, ali i bez dragog nam kolege, suradnika i istraživača neprocijenjivog znanja. Popis značajnijih radova M. Vidakovića Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije igliOplemenjivanje ariša. Šum. list 10-11 (1959): 347-354,. ca. Glas. šum. pokuse 13(1957): 103-110 Influence of gamma rays on the germination of certain Tnvestigations on the Intermediate Type between the Au-coniferous seeds. Conference of Polich and Yugoslav Scienstrian and the Scots Pine. Silvae genetica 1 (1958): 12-18. tists on the Application of Atomic Energv in Agriculture, |