DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vukelić i D. Baričević: NOVIJK KITOCENOLOSKE SPOZNAJE O BUKOVIM SUMAMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9- 10. CXXVI (2002), 439-457 d) Caricipilosue-Fagetum - bukova šuma s trepavičastim šašem Bukove sastoji ne panonskoga gorja opisane u ranijim fitocenološkim radovima pod nazivom Carici pilosae- Fagetum s autorima "Pelcer prov." (Pelcer u: Cestar i dr. 1979, 1983, Rauš i dr. 1992, Vukelić i Rauš 1998) ili Oberdorfer (Trinajstić i Franjić 1999) bile su svakako najintrigantnija zajednica za fitocenološku analizu. U ovom smo se radu držali njezina opisa u citiranoj literaturi, ali smo sigurni da njezine fitocenološke karakteristike i sistematski položaj nisu riješeni na zadovoljavajući način. Nedostaju detaljna fitocenološka i pedološka istraživanja ove zajednice na području njezina pridolaska u Hrvatskoj te vrlo precizna analiza odnosa prema srodnim zajednicama, što je još uvijek predmet recentnih rasprava (usp. Župančič, Žagar iŠurina 2000). Zbog toga ćemo samo kratko raspraviti dvojbe na temelju dosadašnjih istraživanja. Sastojine koje ovdje razmatramo kao zajednicu Carici pilosae-Fagetum prvi je u nas izdvojio i provizorno opisao Pelcer (u: Cestar i dr. 1979, 1983) unutar sveze ilirskih bukovih šuma. No, Oberdorfer je pod Slika 3. Bukova šuma s trepavičastim šašem {Carici pilosae- Fagetum) na Bilogori Fig. 3 Beech forest with sedge (Carici pilosae-Fagetum) on Bilogora tim nazivom još 1957. godine opisao u Njemačkoj drugačije srednjoeuropske bukove šume podvrgnuvši ih svezi Fagion, a usporedbu su proveli TrinajstićFranjić 1999. godine. Unatoč razlikama, koje po našem mišljenju nisu dovoljno analizirali, zaključili su da naše sastojine pripadaju srednjoeuropskoj Oberdorferovoj zajednici koja je u kasnijim radovima doživjela transformaciju. Priključena je središnjoj asocijaciji Galio odorati-Fagetum unutar sveze Fagion (Th. Miiller 1992), za što Trinajstić i Franjić ne nalaze opravdanja. Ako se uzme u obzir to priključivanje, razlika je prema našim sastojinama još veća. U radovima hrvatskih fitocenologa nisu uzimane u razmatranje neke druge srodne asocijacije pa potpuna analiza nije nikada ni napravljena. U slovačkom Rudogorju Magic je 1968. godine opisao sličnu zajednicu pod nazivom Festuco drymeiae-Fagetum, no u njoj ne raste čitav niz vrsta iz naših sastojina (primjerice Ruscus hypoglossum, Carexpilosa, Knautia drymeia, Stellaria holostea, Euphorbia dulcis, Arum maculatum, Glechoma hirsuta, Circea lutetiana i druge). Na slovenskoj strani Macelja Cimperšek (1988) opisuje zajednicu Festuco drymeiae-Fagetum unutar sveze ilirskih bukovih šuma, no zbog razlika njegove i Magicove asocijacije Župančič, Žagar iŠurina (2000) Cimperšekovu zajednicu obuhvaćaju novom zajednicom Polysticho setiferi-Fagetum. Od te asocijacije, kao i od Koširove subpanonske varijante asocijacije Hedero-Fagetum var. Polystichum setiferum razlikuju se naše sastojine izostajanjem temeljne vrste Polystichum setiferum, zatim Lamium orvala te drugih, poglavito ilirskih. Vrstu Polystichum setiferum registrirao je samo Baričevi ć (2002) na Babjoj gori u samo jednom snimku. U flornom sastavu našim sastojinama mnogo su sličnije sastojine iz Fruške gore, gdje su Janković i Mišić 1980. opisali dvije asocijacije Festuco montane (drymeiae)-Fagetum moesiacae, jednu s kitnjakom (petraeae), a drugu s grabom (betuli). Vidimo da su ih opisali s mezijskom bukvom bez ikakve sociološko-sintaksonomske analize. Na jugu Mađarske već je Borhidi (1963) upozorio na sličnost hrvatskih i mađarskih sastojina s vrstom Festuca drymeia unutar asocijacije Vicio oroboidi-Fagetum, a bukove šume sličnoga sastava kao asocijacija Festuco drymeiae-Fagetum opisuje A. O. H or vat (1973) na Mecseku. I na kraju upućujemo na istraživanja Regule-Bevilacque (1978), koja je na Strahinščici u okviru gorske bukove šume Fagetum illyricum montanum opisala subasocijaciju festucetosum drymeiae, za koju navodi da dolazi posve ekološki, protivno velikoj i srodnoj asocijaciji Vicio oroboidi- Fagetum, koja je postavljena u geografskom smislu te se na malom prostoru ne može potvrditi. Sve navede |