DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Vukelić i D. Baričević: NOVIJE FITOCENOLOŠKE SPOZNAJE O BUKOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 439-457 ZAKLJUČCI - --Conclusions Temeljem provedene analize u submontanskom i montanskom pojasu Hrvatske, a u okviru ilirske vegetacijske zone i sveze Aremonio-Fagion, utvrdili smo tri asocijacije: Lamio orvalae-Fagetum, Hacquetio-Fagetum i Vicio oroboidi-Fagetum. U srednjoeuropskoj vegetacijskoj zoni i svezi Fagion utvrdili smo zajednicu Carici pilosae-Fagetum. Pri tome smo iznijeli nekoliko temeljnih novih činjenica: a) Bukova šums s mrtvom koprivom (Lamio orvalae- Fagetum) raste samo na Dinaridima i na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske od 400 do 800 metara, a ne i u ostalom dijelu panonskoga gorja, kako se ranije opisivalo. Odlikuje ju bogatstvo ilirskih, posebno dinarskih vrsta, koje ju razlikuju od ostalih bukovih zajednica. To su Rhamnus alpinus ssp. fallax, Calamintha grandiflora, Omphalodes verna i Scopolia carniolica. b) Bukova šuma s volujskim okom (Hacquetio-Fagetum) raste u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na nešto nižim (400-700 m) sušim terenima od prethodne. Svojstvene su vrste Hacquetia epipactis, Primula vulgaris i Aposeris foetida. Brojne su ilirske vrste razlikovne jer su od nje na istok rjeđe ili ne pridolaze, primjerice Lamium orvala, Hacquetia epipactis, Cardamine trifolia, Dentaria enneaphyllos i druge. c) Bukova šuma s grahoricom (Vicio oroboidi-Fagetum) raste najčešće na distričnom smeđem tlu slabije kisele reakcije, na metamorfnom i eruptivnom supstratu slavonskoga gorja, u uvjetima manje humidnosti klime i na visinama iznad 350 metara. Zonalnoga je karaktera, a u tipološkim istraživanjima uglavnom je opisivana kao Asperulo-Fagetum. Znatno je manji broj i pokrovnost ilirskih vrsta nego u prethodnim zajednicama, ali je vrste Vicia oroboides, Knautia drymeia, Ruscus hypoglossum, Aposerisfoetida, Epimedium alpinum, Primula vulgaris, Cyclamen purpurascens, Helleborus odorus, Euonimus latifolia, Dentaria polyphylla, Erythronium dens-canis još uvijek određuju unutar sveze Aremonio-Fagion. d) Na Bilogori i Kalniku, na rubovima i nižim dijelovima, rjeđe na vrhovima i višim dijelovima ostalih slavonskih gora raste bukova šuma s trepavičastim šašem (Caricipilosae-Fagetum), prije u tipološkim istraživanjima opisivana unutar sveze ilirskih šuma. Ona se od triju prethodnih asocijacija bitno razlikuje jer pokazuje samostalnost u flornom sastavu, ekološkim uvjetima i fizionomiji. U flornom sastavu prevladavaju vrste srednjoeuropskoga flornoga geoelementa, sveze Fagion i reda Fagetalia. Time je za Hrvatsku jasno odvojena od zajednice Vicio oroboidi-Fagetum. Svojstvene su vrste Festuca drymeia i Cephalanthera longifolia, vrlo su česte i s velikom pokrovnošću Carexpilosa i Rubus hirtus. e) Šira sustavna istraživanja bukovih šuma, poglavito njihova pedološko-vegetacijskoga kompleksa, koja se provode u Zavodu za uzgajanje šuma šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vrlo će brzo dati relevantne odgovore na neke dvojbe iznesene u ovom radu, poglavito za zajednicu Carici pilosae- Fagetum. Također će osvijetliti i ostalu problematiku vezanu uz bukove šume u područjima gdje nisu uopće istraživane ili pak nisu dostatno istražene (slavonsko gorje, Banovina, Kordun, ogulinsko područje, međimursko prigorje). LITERATURA -References Baričević,D., 2002: Bukove šume požeškoga gorja (u pripremi za tisak). Barkman, J., J. Moravec, S. Rauschert, 1986: Code der pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, 67 (3): 159-195. Bertović,S.,D. Cestar, V. Glavač,V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović, 1974: Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici "Brod na Kupi". Radovi, 21, Šumarski institut Jastrebarsko, 119 str. Bertović, S., A. Ž. Lovrić, 1987: Šumske zajednice Jugoslavije, SR Hrvatska. Šumarska enciklopedija, II. izdanje, 3: 395^04. Borhidi , A., 1963: Die Zonologie des Verbandes Fa gion illyricum. 1. Allg. Teil. Acta bot. Acad. scient. hung., 9: 259-297. Borhidi , A., 1965: Die Zonologie des Verbandes Fagion illyricum.2. Systematischer Teil. Ebenda, lis: 53-102. Cerovečki,Z., 1996: Termofilne bukove šume planine Ivanščice. Šumarski list, 120 (9-10): 419-424. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer, 1976: Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Radovi, 28, Šumarski institut Jastrebarsko, 87 str. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer, 1979: Tipološke značajke |