DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002). 459-468 UDK 630* 182 + 188 (001) VEGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI (HRVATSKA) THE MANTLE VEGETATION IN SLAVONIA (CROATIA) Andraž ČARNI*, Josip FRANJIĆ** & Željko ŠKVORC** SAŽETAK: Tijekom 2001. godine obavljena su fitocenološka istraživanja grmastih šumskih rubova na području središnje Slavonije. U radu se analizira vegetacija šumskih rubova u skladu sa standardnom srednjoeuropskom metodom. Ukupno je napravljeno 10 jitocenoloških snimki. Analiza je obavljena klasičnim načinom s tabličnim prikazom snimaka i numerički (klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje). Utvrđene su dvije zajednice unutar kojih dominira podvrsta Prunus spinosa ssp. dasyphylla. Jedna se zajednica javlja na termojilnim staništima i ona je poznata pod imenom Crataego- Prunetum dasyphyllae Jurko 1964. Druga se zajednica javlja na vlažnijim staništima s drugom kombinacijom vrsta i ona predstavlja novu asocijaciju koja je označena imenom Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae Čami, Franjić etSkvorc 2002. Ključne riječi: šumski rubovi, Crataego-Prunetum dasyphyllae, Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae, Slavonija, Hrvatska. UVOD - Introduction Šumski rubovi predstavljaju poseban oblik vegetaU znanstveno-istraživačkim krugovima se često cije koji se javlja između šumskih i nešumskih površiraspravlja o granicama vegetacije i o valjanosti opisa na, antropogeno utjecanih površina (cultural landscapojedinih vegetacijskih jedinica. Šumski rubovi kao pe). Fitocenološka analiza Šumskih rubova počela se prijelazna zona između šumskih i nešumskih površina odvijati relativno kasno, tako da se prvi radovi vezani često su predmet brojnih rasprava. Samo definiranje uz tu problematiku počinju javljati sredinom 20. stolješumskoga ruba ima nekoliko različitih gledišta, od koća (usp. Tuxen 1952; Miiller 1962). Ti radovi ujedjih je najprihvatljiviji koncept nizozemaca VVesthofno predstavljaju temeljne fitocenološke radove koji su fa&va n der Maarela (1973), koji označavaju bili poticaj mnoštvu istraživača, tako da fitocenološka šumski rub kao "limes divergens", ili jednostavno reistraživanja šumskih rubova danas predstavljaju jedan čeno šumski rub je divergentna granica koja se uklapa klasičan objekt fitocenoloških istraživanja. u koncept ekokline. Zanimanje za takav tip istraživanja razvijalo se paTakav stav je karakteriziran s mnogim manjim graralelno sa spoznajama o biodiverzitetu tj. o velikoj raz-nicama između fitocenoza, koje se međusobno djelonovrstnosti i biološkoj posebnosti graničnih šumskih mično preklapaju tj. određeni broj vrsta jedne zajedpodručja, gdje se mogu pronaći vrstama vrlo bogate nice prelazi u drugu, ali s različitim stupnjem učešća. zajednice. Iako šumski rubovi predstavljaju relativno usku zonu između šumskih i nešumskih površina, okolišni čimbenici su za šumski rub stabilni i predstavljaju trajni stadij. U većini slučajeva te prijelaze na šumskim ru * Dr. Andraž Čarni, Biološki institut, Znanstvenoraziskovalni bovima možemo razumjeti kao stupanj kontinuiteta i center SAZU, Gosposka 13, SI—1001 Ljubljana, p.p. 306, Slo venija; E-mail: carni@zrc-sazu.si diskontinuiteta (usp. Dierschk e 1974). ** Doc. dr. se. Josip Franjić & dipl. ing. Željko Škvorc, Zavod za Pri istraživanju zajednica šumskih rubova često se šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet Sveučili nailazi na metodološki problem. Jedno od glavnih na šta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr, zeljko.skvorc@zg.tel.hr čela srednjoeuropske metode su homogene površine i |