DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. Čami, J. Franjić & Ž. Skvorc: VEGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI ... optimum just there on the very forest edge and can be found only sporadically inside a canopied forest stand. The shrub associations on the forest edge are very important for forest protection against the wind, by reducing its force and by changing its direction, and at the same time they keep moisture and precipitation and reduce pollution of the environment. The shrub species are also very important in fighting erosion, so they are used in the development of various surfaces obtained after the construction of roads, railway lines, transmission lines, etc. In that, special attention must be paid to plant autochthonous shrub species whenever possible, which will fit better in the environment and in some places will present and form a succession stage toward the forest. So far the forest edge shrub associations have not been researched much in Croatia. Thus, Horvat (1962) researches the forest edges and describes the associations Corno-Ligustretum croaticum awt/Berberidi-Rhamnetum fallacis. However, in the work no releves or tables are given (cf Barkman etal. 1986, Art. 7). Later, the table was published (Horvat et al. 1974), but the name with the geographical indication Corno-Ligustretum croaticum was chosen, that is not in compliance with Code (cf. Barkman et al. 1986, Art. 2c). This association with three releves was renamed by Trinajstić & Zi. Pavletić (1991) who designated it by the name of Corno-Ligustretum, however they did not determine the nomenclatural type (cf. Barkman et al. 1986, Def 8), namely they did not refer to the description of the association Corno-Ligustretum croaticum (Horvat et al. 1974; Barkman et al. 1986, Art. 2b). In the further analysis it will be necessary to determine the resemblance of this association to the association Ostryo-Cornetum sanguineae Čami 1997, which was described in the south-eastern Slovenia (Čami 1997). The research of the shrub forest edges was carried out in June and July 2001 in Central Slavonia in the vicinity of the villages Musić, Levanjska Varoš, Slobodna Vlast, Ovčara, Hrkanovci, Majar (near Đakovo) and Djedina Rijeka, Imbrijevci, Paka (near Požega), (Fig. 2). A total of 10 releves was made (Tab. 1). Consequently, the researched forest edge shrub vegetation in Slavonia can be divided into two groups, namely into the group with the mixed species of classes Salicetaea purpuraea and Rhamno-Prunetea (Tab. 1, releves 1-8), which we included in the alliance Šalici cinereae-Viburnenion (Pas. 1964) de Foucault 1991, and into the group where dominant are the species of class Rhamno-Prunetea (Tab. 1, releves 9-10), which we included in the alliance Prunion fruticoae Tiixen 1952. The research was made in compliance with the standard Central European method (Braun-BIanquet 1964). On all releves two numerical analysis methods were carried out - the cluster analysis and the multidimensional scaling. According to the floristical (Tab. 1) and numerical (Fig. 1) analyses, we decided to divide the releves in two associations inside which dominant is the subspecies Prunus spinosa L. ssp. dasyphylla (Schur.) Do min. One association occurs in thermophilous habitats and is known under the name of Crataego-Prunetum dasyphyllae Jurko 1964 (releves 9 and 10). The second association occurs on more humid habitats with another combination of species and presents a new association designated by the name Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae Čami, Franjić et Škvorc 2002 (releves 1-8). Šumarski list br. 9 10. CXXVI (2002). 459-468 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 30 <-- 30 --> PDF |
A. Čami, J. Franjic & Ž. Skvorc: VEGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 459-468 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 29 <-- 29 --> PDF |
A. Carni. J. Franjić & Ž. Skvorc: VEGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI ... Šumarski list br. 9-10. CXXV1 (2002), 459-468 Tablica 1. Vegetacija gnnastih šumskih rubova u Slavoniji Table 1 Mantle vegetation in Slavonia |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 28 <-- 28 --> PDF |
A. Čami, J. Franjić & Ž. Škvorc: VEGETACIJA GRMAST1H ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 459-468 MATERIJAL I METODA RADA - Material and Methods Istraživanja grmastih šumskih rubova obavljena su tijekom lipnja i srpnja 2001. godine na području središnje Slavonije u blizini mjesta Musić, Levanjska Varoš, Slobodna Vlast, Ovčara, Hrkanovci, Majar (kod Slika 2. Šumski rubovi u Slavoniji Figura 2 Forest edges in Slavonia Istraživanja su obavljena u skladu sa standardnom srednjoeuropskom metodom (Braun-Blanquet 1964). Pri tome se u tablice unose kombinirana procjena abundancije i pokrovnosti i procjena socijalnosti za svaku vrstu. S obzirom da je socijalnost za pojedinu vrstu više-manje stalna, a i neprikladna za numeričku analizu, korištena je samo kombinirana procjena abundancije i pokrovnosti. Svi podaci unošeni su u jednu zajedničku tablicu u programskome paketu "TURBO( VEG)" (Hennekens 1996). Pri tome je Braun- Blanquet -ova kombinirana skala za procj enu abundancije i pokrovnosti transformirana u van der Maarelovu ordinalnu skalu (usp. van der Maarel 1979). Tako je dobivena matrica koja je bila ulaz za multivarijatnu analizu, gdje svaka vrsta predstavlja jednu varijablu, a svaka fitocenološka snimka jedan objekt. Đakova) i Djedina Rijeka, Imbrijevci, Paka (kod Požege), (si. 2). Ukupno je napravljeno 10 fitocenoloških snimki (tab. 1). Na svim istraživanim snimkama provedene su dvije metode numeričke analize - klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Numerička analiza je provedena s programskim paketom SYN-TAX 2000 (Podani 2001) koji se koristi za multivarijatne analize u taksonomiji i sinekologiji. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 27 <-- 27 --> PDF |
A. Carni. J. Franjić & 2. Skvorc: VKGHTACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI Šumarski lis! br. 9-10, CXXVI (2002), 459-ekoklinskih razreda, za koje je značajno da se pojavljuju u gradientnom okolišu (okoliš s brzomijenjajućim čimbenicima). Dalje navode da im je vegetacija vrlo bogata, ali su granice između zajednica teško prepoznatljive na terenu. Oberdorfer (1968) smatra da se zajednice grmlja ne mogu uvrstiti u samostalan razred, jer to nije utemeljeno s njihovim florističkim sastavom. Prema tomu redovi Quercetalia roboris-petraeae, Prunetalia, Quercetalia pubescentis i Fagetalia sylvaticea trebali bi biti floristički povezani, jer se u njima pojavljuju mnoge dijagnostički bitne šumske vrste. Imajući na umu sve poglede, odlučili smo se da istraživanu vegetaciju grmastih šumskih rubova uvrstimo u razred Querco-Fagetea i red Prunetalia spinosae. Nešto teže je bilo uvrstiti te šumske rubove u svezu. U skladu s mišljenjem Oberdorfera (1968) koji smatra da je potrebno opisati različne asocijacije, ako postoje diferencijalne i karakteristične vrste sintaksona (u našem primjeru sveze), odlučili smo se da opisane sastojine uvrstimo u dvije asocijacije. Također smo vodili računa i o konceptu kojega predlaže de Foucault (1991), u kome navodi tri skupine grmastih šumskih rubova. Tako on navodi da se u donjem, najnižem dijelu (blizu vodotoka) javljaju zajednice grmlja, koje su uvrštene u razred Salicetea albae (npr. Salicetum triandrae). Nešto više, gdje su uvjeti manje humidni prijelazno je područje, gdje se miješaju vrste iz razreda Salicetea purpreae i neke vrste razreda Rhamno- Prunetea. Na još sušim staništima vrste razreda Salice tea purpuraeae postepeno nestaju i pojavljuju se vrste razreda Rhamno-Prunetea. U skladu s navedenim, istraživanu vegetaciju grmastih šumskih rubova u Slavoniji možemo podijeliti u dvije skupine, i to u skupinu gdje se miješaju vrste razreda Salicetaea purpuraea i Rhamno-Prunetea (tab. 1, snimke 1-8) uvrstili smo u svezu Šalici cinereae-Viburnenion (Pas. 1964) de Foucault 1991 i snimke gdje prevladavaju vrste razreda Rhamno-Prunetea (tab. 1, snimke 9-10) u svezu Prunion fruticoae T u x e n 1952. Dosad su grmaste zajednice šumskih rubova bile slabo istraživane u Hrvatskoj. Tako Horvat (1962) istražuje šumske rubove i opisuje zajednice Corno-Ligustretum croaticum i Berberidi-Rhamnetum fallacis. U radu se ne navode snimke niti tablice (usp. Bark- man et al. 1986, Art. 7). Kasnije je bila objavljena tablica (Horvat et al. 1974), ali je bilo izabrano ime s geografskom oznakom Corno-Ligustretum illyricum, što nije u skladu s kodeksom (usp. Barkman et al. 1986, Art. 2c). Tu su zajednicu s tri snimke preimenovali Trinajstić & Zi. Pavletić (1991) i označili imenom Corno-Ligustretum, ali nisu odredili nomenklatura tip (usp. Barkman etal. 1986, Def. 8) odnosno nisu se pozivali na opis zajednice Corno-Ligustretum croaticum (Horvat etal. 1974; Barkman etal. 1986, Art. 2b). Daljnjom će analizom biti potrebno utvrditi sličnost te zajednice sa zajednicom Ostryo- Cornetum sanguineae Čarni 1997, koja je bila opisana u jugoistočnoj Sloveniji (Carni 1997). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A. Čami, J. Franjić & Ž. Skvorc: VHGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002), 459-468 ponovljivost kombinacije vrsta. Površine šumskih rubova su često puta vrlo uske i izrazito duge. Na tako dugoj i uskoj površini često puta se javlja nekoliko različitih kombinacija vrsta te je takva površina mozaičnoga izgleda. Pri izradi fitocenoloških snimaka šumskih rubova treba obratiti osobitu pozornost na granice zajednica, jer bi se nepažnjom moglo dogoditi da se u snimci pojave neke vrste iz drugih zajednica i na taj način bi nastao problem pri analizi i interpretaciji. Svaki šumski rub izgrađuje poseban fenomen u okolišu i u njemu predstavlja jedan vrlo značajan element. Šumske i nešumske površine nisu samo fizionomski različite, već su to i ekološki različiti sustavi. U uskom pojasu šumskoga ruba koji razgraničava takve dvije površine, ekološki uvjeti se naglo mijenjaju i vrste koje tu rastu moraju biti vrlo prilagodljive jer predstavljaju granicu između dva različita mikroklimatska područja. Uobičajeno je šuma zaštićena od utjecaja s nešumskih površina pojasom gusto razgranjenoga grmlja različitih dimenzija. Taj zaštitni pojas izgrađuju heliofilne šumske vrste koje imaju baš tu na šumskome rubu svoj ekološki optimum i njih se može samo sporadično naći u sklopljenoj šumskoj sastojini. Na vlažnijim staništima, na šumskim rubovima pojavljuju se osobito vrste iz roda Salix, a na nešto sušim staništima šumske rubove izgrađuju vrste iz porodice Rosaceae {Primus, Rosa, Crataegus, Rubus, Pyrus, Malus i dr.). Za te je zajednice karakteristično da ih izgrađuju gusto grmaste vrste s vrlo malim brojem zeljastih vrsta. Mali broj zeljastih vrsta je posljedica nedostatka svijetla, tako da se u tim zajednicama često javljaju geofiti koji svoj ontogenetski razvoj završe prije ili za vrijeme prolistavanja grmlja. Takve sastojine jasno se razlikuju od šume, jer se javljaju kao ograde (hedges) i za njih je općenito značajno da su one prilično dobro razvijene u istočnoj Europi. Za njih je još značajno da imaju linearnu strukturu (uske dugačke plohe razvijene u linijama na rubovima šuma). Šumski rubovi javljaju se kao faza sekundarnoga zarastanja nešumskih površina. U tom slučaju grmlje se mozaično razvija po čitavoj površini. Najčešće se te vrste grmlja šire endoornitokorno, a rijeđe anemokorno i hidrokorno. Te se zajednice grmlja javljaju kao faza u vrlo dinamičnom procesu ponovnoga zarastanja antropogeniziranoga okoliša sa šumom. U tom slučaju položaj zajednica grmlja u okolišu nije trajan stadij, nego se grmaste vrste dalje šire na nešumska područja, a na njihovome mjestu razvija se šumska vegetacija s manjim ili većim učešćem grmastih vrsta. U tom slučaju nije izražen utjecaj čovjeka (košnja, sječa) koji je zadržavao šumski rub kao trajni stadij. Značaj šumskih rubova u okolišu - Importance of forest edge for landscape Uređenje okoliša podrazumijeva i njegovu zaštitu, kao i uređenje prirodnih osnova za obitavanje čovjeka, pri čemu je potrebno naći pravu mjeru između prirodnih osobina okoliša i potreba ljudi. Šumski rubovi s raznim vrstama grmlja imaju velik značaj u biološkoj raznolikosti okoliša i daju dojam blagog prijelaza s nešumskih površina prema šumi. Tu se odvija vrlo velika aktivnost. Tako se tu u rano proljeće javljaju proljetnice, zatim s obiljem cvijetova nastupaju razne vrste grmlja privlačeći pčele i razne druge kukce, a oni privlače ptice koje se tu gnijezde itd. Tu se javljaju i razne vrste jestivih gljiva, a u jesen je tu obilje plodova koji ponovno privlače ptice i druge životinje koje se sele i sudjeluju u širenju endoornitokornih vrsta grmlja. Sintaksonomski status grmastih šumskih Istraživani šumski rubovi bili su najprije uvršteni u red Prunetalia spinosae u okviru razreda listopadnih šuma eurosibirske regije Querco-Fagetea (usp. Tiixen 1952). Klasifikacija u okviru samostalnoga razreda što su najprije predlagali Rivaš-Gooday & Borja- Carbonell (1961) ne bi bila validna kako navodi Weber (1998), jer ime nije bilo valjano objavljeno. Oni su smatrali da bi bilo potrebno opisati razred Rhamno- Prunetea, što nije u skladu s Kodeksom fitocenološkenomenklature (usp. Barkman etal. 1986; Art. 3b). Zajednice grmlja na šumskome rubu znakovite su u zaštiti šume od vjetra, jer one ublažavaju njegovu snagu, mijenjaju mu smjer, a uz to zadržavaju vlagu i padaline te ublažavaju onečišćenje okoliša. Također su grmaste vrste značajne u borbi protiv erozije, tako da su one našle svoju primjenu u uređenju raznih površina koje su nastale nakon izgradnje cesta, željezničkih pruga, dalekovoda i si. Pri tome je potrebno obratiti osobitu pozornost na sadnju autoktonih vrsta grmlja kad god je to moguće, koje će se bolje uklopiti u okoliš i na nekim mjestima predstavljati i formirati sukcesijski stadij prema šumi. rubova - Sintaxonomy of mantle vegetation Tiixen (1962) predlaže novo ime razreda Crataego- Prunetea, ali je spomenuo ujedno, da su sličan sintakson opisali Riva-Gooday & Borja-Carbonell (1961), što znači da ne bi bilo validno ime Rhamno-Prunetea Rivas-Goody et Borja-Carbonell ex Tiixen 1962. Dalje Wirth (1993) navodi, da Ri va- Gooday &Borja-Carbonell (1961) nisu ime razreda opisali kao provizorno (prov), nego kao validno. Pignatt i et al. (1995) su razdijelili fitocenološke razrede u skupine. Šumske rubove uvrstili su u razred |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002). 459-468 UDK 630* 182 + 188 (001) VEGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI (HRVATSKA) THE MANTLE VEGETATION IN SLAVONIA (CROATIA) Andraž ČARNI*, Josip FRANJIĆ** & Željko ŠKVORC** SAŽETAK: Tijekom 2001. godine obavljena su fitocenološka istraživanja grmastih šumskih rubova na području središnje Slavonije. U radu se analizira vegetacija šumskih rubova u skladu sa standardnom srednjoeuropskom metodom. Ukupno je napravljeno 10 jitocenoloških snimki. Analiza je obavljena klasičnim načinom s tabličnim prikazom snimaka i numerički (klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje). Utvrđene su dvije zajednice unutar kojih dominira podvrsta Prunus spinosa ssp. dasyphylla. Jedna se zajednica javlja na termojilnim staništima i ona je poznata pod imenom Crataego- Prunetum dasyphyllae Jurko 1964. Druga se zajednica javlja na vlažnijim staništima s drugom kombinacijom vrsta i ona predstavlja novu asocijaciju koja je označena imenom Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae Čami, Franjić etSkvorc 2002. Ključne riječi: šumski rubovi, Crataego-Prunetum dasyphyllae, Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae, Slavonija, Hrvatska. UVOD - Introduction Šumski rubovi predstavljaju poseban oblik vegetaU znanstveno-istraživačkim krugovima se često cije koji se javlja između šumskih i nešumskih površiraspravlja o granicama vegetacije i o valjanosti opisa na, antropogeno utjecanih površina (cultural landscapojedinih vegetacijskih jedinica. Šumski rubovi kao pe). Fitocenološka analiza Šumskih rubova počela se prijelazna zona između šumskih i nešumskih površina odvijati relativno kasno, tako da se prvi radovi vezani često su predmet brojnih rasprava. Samo definiranje uz tu problematiku počinju javljati sredinom 20. stolješumskoga ruba ima nekoliko različitih gledišta, od koća (usp. Tuxen 1952; Miiller 1962). Ti radovi ujedjih je najprihvatljiviji koncept nizozemaca VVesthofno predstavljaju temeljne fitocenološke radove koji su fa&va n der Maarela (1973), koji označavaju bili poticaj mnoštvu istraživača, tako da fitocenološka šumski rub kao "limes divergens", ili jednostavno reistraživanja šumskih rubova danas predstavljaju jedan čeno šumski rub je divergentna granica koja se uklapa klasičan objekt fitocenoloških istraživanja. u koncept ekokline. Zanimanje za takav tip istraživanja razvijalo se paTakav stav je karakteriziran s mnogim manjim graralelno sa spoznajama o biodiverzitetu tj. o velikoj raz-nicama između fitocenoza, koje se međusobno djelonovrstnosti i biološkoj posebnosti graničnih šumskih mično preklapaju tj. određeni broj vrsta jedne zajedpodručja, gdje se mogu pronaći vrstama vrlo bogate nice prelazi u drugu, ali s različitim stupnjem učešća. zajednice. Iako šumski rubovi predstavljaju relativno usku zonu između šumskih i nešumskih površina, okolišni čimbenici su za šumski rub stabilni i predstavljaju trajni stadij. U većini slučajeva te prijelaze na šumskim ru * Dr. Andraž Čarni, Biološki institut, Znanstvenoraziskovalni bovima možemo razumjeti kao stupanj kontinuiteta i center SAZU, Gosposka 13, SI—1001 Ljubljana, p.p. 306, Slo venija; E-mail: carni@zrc-sazu.si diskontinuiteta (usp. Dierschk e 1974). ** Doc. dr. se. Josip Franjić & dipl. ing. Željko Škvorc, Zavod za Pri istraživanju zajednica šumskih rubova često se šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet Sveučili nailazi na metodološki problem. Jedno od glavnih na šta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr, zeljko.skvorc@zg.tel.hr čela srednjoeuropske metode su homogene površine i |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A. Čami, J. Franjić & Ž. Skvorc: VEGETACIJA GRMAST1H ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 3-6 Gudar y Jabalambre. Anal. Inst. Bot. Cavanilles and systematics. User´s manual. J. Podani, Bu19: 3-550. dapest, 53 p. Scholz, H., Scholz, I., 1995: Prunoidae. In H. Van der Maarel, E., 1979: Transformation of Scholz (ed.): Spermatophyta: Angiospermae: cover-abundance values in phytosociology and Dicotyledones. Band IV. Teil 2B, 2(3): 446-510. its effect on communty similarity. Vegetatio 39: Gustav Hegi Illustrite Flora von Mitteleuropa. 97-114. Blackwell Wissenschafts-Verlag, Oxford. Weber , H. E., 1998: Outline of the vegetation of Trinajstić, I., Pavletić, Zi., 1991: Vegetacija scrubs and hedges in the temperate and boreal specialnog ornitološkog rezervata Krapje dol u zone of Europe. Itinera Geobotanica 11: 85-120 Hrvatskoj. AcataBot. Croat. 50:41-54. Westhoff, V, van der Maarel, E., 1973: The Tuxen , R., 1952: HeckenundGebiische. Mitt. Geogr. Braun-Blanquet approach. In R. H. Wittaker Gesel. Hamburg 10: 85-117. (ed.): Ordination and classification ofcommuni- Tiixen, R., 1962: Pflanzensoziologisch-systematis- ties. Dr. W. Junk, The Hangue, 617-726. che Uberlegung zu Jakucs, P.: Die phytosoziolo- Wirth , J. M., 1993: Rhamno-Prunetea. In L. Mucigi- schen Verhaltnisse der Flaumeichen-Busch- na, G. Grabherr , S. Wallnofer : Die Pflanwalder Siidostmitteleuropas. Mitt. Flor.-Soz. Ar- zengesellschaften Osterreichs. Teil III Walder beitgem. 9: 296-300. und Gebiische. Gustav Fischer Verlag, 60-84. Podani, J., 2001: SYN-TAX 2000. Computer pro- Jena, grams for multivariate data analysis in ecology SUMMARY: Forest edges present a special form of vegetation growing between forest areas and non-forest, anthropogenetically influenced areas (cultural landscape). The phytosociological analysis of forest edges started relatively late, and, therefore, the first works dealing with this subject-matter began to appear in the middle of the 20th century (cf Tuxen 1952; Miiller 1962). The interest for this type of research developed parallelly with the awareness of biodiversity, i.e. of the wide variety and biological particularity of boundary forest areas where the associations very rich in species can be found. Although the forest edges are a relatively narrow zone between forest and non-forest areas, the environmental factors for the forest edge are stable and present a permanent stage. In most cases such transitions on the forest edges can be understood as a continuity and discontinuity stage (cf. Dierschke 1974). In the research of forest edge associations very often a methodological problem is encountered. One of the main principles of the Central European method are homogeneous areas and specific combination repeatability. The forest edge areas are often very narrow and markedly long. In such a long and narrow area very often several different combinations of species occur giving such area a mosaic-like appearance. In making vegetational relives of forest edges special attention has to be paid to the boundaries between associations because it might happen that by negligence some species from the other associations appear in a releve, that would cause an analysis and interpretation problem. Each forest edge builds a special phenomenon in the environment presenting a very important element in it. Forest and non-forest areas do not differ physiognomically only, they are ecologically different systems, too. In a narrow forest edge zone dividing two such areas ecological conditions change rapidly and species growing there must be very adaptable because they are a barrier between two different microclimatic areas. Usually, the forest is protected against the influences from the non-forest areas by a zone of densely branched shrubs of various dimensions. This protective zone is built by heliophilous forest species which have their ecological |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 32 <-- 32 --> PDF |
A. Čami, J. Franjić & Ž. Skvorc: VEGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 459-468 prostranj ena u pontsko-panonskem području i ima zapadnu granicu svoje rasprostranjenosti u istočnoj Njemačkoj, Slovačkoj i istočnoj Austriji (Weber 1998; Wirth 1993). Zajednica Crataego-Prunetum dasyphyllae jasno se razlikuje od zajednice Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae u kojoj nalazimo brojne termofilne vrste iz raz ZAKLJUČAK Fitocenološka istraživanja grmastih šumskih rubova obavljena su tijekom 2001. godine na području središnje Slavonije. Istraživanja su obavljena u skladu sa standardnom srednjoeuropskom metodom. Na svim istraživanim snimkama provedene su dvije metode numeričke analize - klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. U skladu s florističkom (tab. 1) i numeričkom (si. 1) analizom odlučili smo se, da razdijelimo istraživane ZAHVALA - Ak Osobitu zahvalnost dugujemo Upravi šuma Osijek i Šumariji Levanjska Varoš čiji su djelatnici - upravitelj Šumarije dipl. ing. Kruno Filipović i revirnik dipl. ing. Šimo Barišić svojom susretljivošću i angažmanom omogućili da se na području Šumarije Levanjska Varoš obavi niz šumarski i općenito prirodoznanstveno vrlo interesantnih istraživanja, čiji će rezultati biti prezenti- LITERATURA Barkman,J.,Moravec,J.,Rauschert,S., 1986: Code of phytosociological nomenclature 2nd edition. Vegetatio 67: 145-195. Braun-Blanquet , J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundziige der Vegetationskunde. 3. Aufl. Springer Wien. Carni , A., 1997: The mantle vegetation in the Predinaric region of Slovenia. Biologia 52(4): 531-543. Dierschke,H. , 1974: Saumgesellschaften im Vegetations- und Standortgefalle an Wladrandern. Scripta Geobotanica 6, 234 p. De F o u c a u 11, B, 1991: Intoduction a une systemique des vegetations arbustives. Documents phytosociologiques 13: 63-104. Em, H., 1982: Hecken und Feldraine in Mazedonien. Fragmenta Balcanica 11: 133-143. Hennekens , S. M., 1996: TURBO(VEG), Software package for input, processing, and presentation of phytosociological data, User´s guide. IBNDLO University of Lancaster. Horvat , I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodoslovna istraživanja 30: 1-179. reda Querco-Fagetea Br.-Bl. etVlieger etVlieger 1937, Trifolio-Geranietea Muller 1961 i Festuco- Brometea Br.-Bl. etTx. ex Klika etHadač 1944, kao što su npr. vrste: Quercus pubescens, Sorbus torminalis, Teurcium chamaedrys, Peucedanum cervaria, Brachypodium rupestere i brojne druge. - Conclusion snimke u dvije zajednice unutar kojih dominira vrsta Prunus spinosa ssp. dasyphylla. Jedna se zajednica javlja na termofilnim staništima i ona je poznata pod imenom Crataego-Prunetum dasyphyllae Jurko 1964 (snimke 9 i 10). Druga se zajednica javlja na vlažnijim staništima s drugom kombinacijom vrsta i ona predstavlja novu asocijaciju koja je označena imenom Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae Carni, Franj ić et Skvorc 2002 (snimke 1-8). nowledgements rani u šumarskim i prirodoznanstvenim časopisima. Također se zahvaljujemo djelatnicima Uprave šuma Požega Šumarija Čaglin - upravitelju Šumarije dipl. ing. Željku Ognjenčiću i gospodinu Andriji Škvorcu, koji su nam pružili osobitu pomoć pri obavljanju terenskih poslova pri izradi ovoga rada. - References Horvat, I., Glavač, V, Ellenberg, H., 1974: Vegetations Siidosteuropas. G. Fischer Verlag, Stuttgart. Muller , T., 1962: Die Saumgesellschaften derKlasse Trifolio-Geranietea. Mitt. Flor.-Soz. Arbeitgem. NF. 9: 95-140. Jurko , A., 1964: Feldheckengesellschaften und Uferweidengebiische des Westkarpatengebie-tes. Biologicke prace 10(6): 1-100. Oberdorfer , E., 1968: Assoziation, Gebietassoziation, geographische Rase. In R. Tiixen (ed.): Pflynzensoziologische Systematik, Junk, the Hague, 124-141. Pignatti, S., Oberdorfer, E. J. H., Schaminee, J., Westhoff, V, 1995: On the concept of vegetation class in phytosociology. Jornal of vegetation science 6: 143-152. Poldini, L., Viđali, M., 1996: Cenosi arbustive nelle sudorietalia (NE-Italia). Colloques phytosociologiques 24: 141-167. Ri vas-Goo day, S., Borj a-Carbonell, J., 1961: Estudio de Vegetation y Florula des Macizo de |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 31 <-- 31 --> PDF |
A. Čami, J. Kranjić & Ž. Škvorc: VEGETACIJA GRMAST1H ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI ... Šumarski list br. 9 10. CXXVI (2002). 459-46X Vrste s malim učešćem: 1. Solidago canadensis C +, Vicia sepium C +, 2. Campanulapatula C +, Holcus lanatus C +, Rubus fruticosus agg. A. +, 3. Morus alba A+, Torilis japonica C +, 4. Centaurea jacea +, 5. Lycopus europaeus, 6. Mentha aquatica, 1. Lathyrus cicer C +, Pulicaria dysenterica C +, 8. Cytisus capitatus C +, Crepis biennis C +, Medicago minima C +, Pimpinella saxifraga C +, Primus avium A+, Sanicula europea C +, Stellaria holostea C +, Veronica arvensis C +, 9. Dorycnium germanicum C +, Fragaria elatior C +, Planatgo media C +, Pulmonaria officinalis C +, Salvia pratensis C +, 10. Arabis hirsuta C +, Festuca valesiaca C +, Genista tinctoria C +, Lembotropis nigricans C +, Leucanthemumn praecox C +, Melittis melissohpyllum C +, Silene vulgaris C +. Istraživani lokaliteti (snimke): 1. Musić - 13. 7. 2001., long. 451720, lat. 181018; 2. Music - 13. 7. 2001., long. 451715, lat. 181119; 3. Music -long. 451750, lat. 180915; 4. Music - 13. 7. 2001., 451750, lat. 180911; 5. Music - 13. 7. 2001., 451715, lat. 181108; 6. Music - 13. 7. 2001., long. 451757, lat. 180928; 7. Music - 13. 7. 2001., long. 451751, lat. 180619; 8. Levanjska Varoš-Slobodna Vlast- 13. 7. 2001., long. 451729, long. 180538; 9. Djedina Rijeka - 18. 6. 2001., long. 451812, lat. 175741; 10. Djedina Rijeka - 18. 6. 2002., long. 451812, lat. 175738. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion Sintaksonomski pregled istraživane vegetacije Rhamno-Prunetea Rivas-Gooday et Borja- Carbonell 1961 Prunetalia spionsae R. Tx. 1962 Salici-Viburnion (Pass .1964) de Foucault 1991 Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae Carni,Fra njić et Škvorc 2002 PrunionfruticosaeJ iixen 1952 Crataego-Prunetum dasyphyllae Jurko 1964 U skladu s florističkom (tab. 1) i numeričkom (si. 1) analizom odlučili smo razdijeliti istraživane snimke u dvije zajednice. U prvu zajednicu uvrstili smo termofilne snimke (9 i 10) i odredili ih kao zajednicu Crataego- Prunetum dasyphyllae Jurko 1964, a u drugu zajednicu uvrstili smo mezofilnije snimke (1-8) i odredili ih kao zajednicu Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae. Iz snimki je vidljivo da se te zajednice jasno razlikuju floristički i ekološki, što omogoćuje opis dviju zajednica koje se uvrštavaju u dvije različite sveze. Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae ass. nova hoc loco (holotypus Tab. 1, rel. 4) Sveza Salici-Viburnion uključuje zajednice koje se javljaju u nizinama, između područja suhih grmastih zajednica, na uzvisinama u području uz riječne tokove te su dobro opskrbljene s visokom podzemnom i poplavnom vodom (d e Foucault 1991; Poldini & Viđali 1996). U toj je zajednici dominantna podvrsta Prunus spinosa L. ssp. dasyphylla (Schur.) Domin. Taje podvrsta rasprostranjena u području južne i jugoistočne Europe, sjeveroistočne Afrike, Turske, Kavkaza, sjeverozapadnoga Irana, a u Panoniju ide do južne Moravske (usp. H.Scholz &I.Scholz 1995). U toj se zajednici javljaju karakteristične vrste sveze Salici-Viburnion koje razdvajaju svezu od drugih sveza unutar reda Prunetalia, a to su vrste: Fraxinus angustifolia, Humulus lupulus, Rhamnus catharctica, Rubus caesius, Salix cinerea, Salix purpurea, Salix purpurea x S. alba, Sambucus nigra i Viburnum opulus. Popis je vrlo sličan onome kojega predlaže de Foucault (1991): Alnus glutinosa, Frangula alnus, Humulus lupulus, Prunus padus, Salix cinerea, S. purpurea, Solanum dulcamara i Viburnum opulus te Pol dini &Vidali (1996): Alnus glutinosa, Clematis viticella, Frangula alnus, Salix cinerea i Viburnum opulus. Od karakterističnih vrsta reda Prunetalia spinosae i razreda Rhamno-Prunetea javljaju se vrste: Cornus hungarica, C. sanguinea, Euonymus europaea, Ligustrum vulgare, Prunus spinosa, Rosa canina i dr. Među ostalim vrstama obilnije su zastupljene vrste razreda Querco-Fagetea: Acer campestre, A. tataricum, Carpinus betulus, Prunus avium i neke šumske zeljaste biljke. Bogato je zastupljen razred nitrofilnih šumskih rubova i poriječnih zajednica razreda Galio-Urticetea Passarge exKopecky 1969: Cruciata levipes, Cucuballus baccifer, Galium aparine, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Heracleum sphondyllium, Lamium maculatum, Saponaria officinalis, Vrtića dioica i dr. Crataego-Prunetum dasyphyllae Jurko 1964 (lectotypus: Jurk o /1964/Tab. 25 rel. 25) Ime zajednice valjano je objavljeno, iako se iz tablice ne vidi po kojoj se vrsti iz roda Crataegus zajednica imenuje (usp. Barkma n et al. 1986, Art. 3g). Zajednicu je opisao Jurk o (1964) za područje Slovačke i Mađarske. Sličnu zajednicu utvrdio je i Em (1982) u Makedoniji, ali bi bilo potrebno dodatno istražiti da li se radi o istoj zajednici. Zajednicu je Jurk o (1964) uvrstio u svezu Berderidion, iako napominje da bi bilo potrebno proučiti mogućnost njenoga uvrštavanja u svezu Prunion fruticosae. U skladu s analizom grmastih zajednica u Europi (Weber 1998) odlučili smo se da zajednicu uvrstimo u svezu Prunion fruticosae. Zajednice sveze Prunion fruticosae su niski grmovi, koji rijetko izgrađuju gusti sklop i njih nalazimo na šumskim rubovima kao i na rubovima suhih travnjaka. U tim zajednicama često dominiraju zeljaste vrste koje se razmnožavaju podzemnim stabljikama, a ostale su vrste primješane s manjim učešćem. Biljni pokrov izgrađuju najčešće vrste suhih travnjaka i rijetke rubne zajednice. Zajednice su raširene na suhim staništima, gdje vladaju visoke ljetne tempereture. Sveza je ras 465 |