DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A. Čami, J. Franjić & Ž. Skvorc: VHGETACIJA GRMASTIH ŠUMSKIH RUBOVA U SLAVONIJI Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002), 459-468 ponovljivost kombinacije vrsta. Površine šumskih rubova su često puta vrlo uske i izrazito duge. Na tako dugoj i uskoj površini često puta se javlja nekoliko različitih kombinacija vrsta te je takva površina mozaičnoga izgleda. Pri izradi fitocenoloških snimaka šumskih rubova treba obratiti osobitu pozornost na granice zajednica, jer bi se nepažnjom moglo dogoditi da se u snimci pojave neke vrste iz drugih zajednica i na taj način bi nastao problem pri analizi i interpretaciji. Svaki šumski rub izgrađuje poseban fenomen u okolišu i u njemu predstavlja jedan vrlo značajan element. Šumske i nešumske površine nisu samo fizionomski različite, već su to i ekološki različiti sustavi. U uskom pojasu šumskoga ruba koji razgraničava takve dvije površine, ekološki uvjeti se naglo mijenjaju i vrste koje tu rastu moraju biti vrlo prilagodljive jer predstavljaju granicu između dva različita mikroklimatska područja. Uobičajeno je šuma zaštićena od utjecaja s nešumskih površina pojasom gusto razgranjenoga grmlja različitih dimenzija. Taj zaštitni pojas izgrađuju heliofilne šumske vrste koje imaju baš tu na šumskome rubu svoj ekološki optimum i njih se može samo sporadično naći u sklopljenoj šumskoj sastojini. Na vlažnijim staništima, na šumskim rubovima pojavljuju se osobito vrste iz roda Salix, a na nešto sušim staništima šumske rubove izgrađuju vrste iz porodice Rosaceae {Primus, Rosa, Crataegus, Rubus, Pyrus, Malus i dr.). Za te je zajednice karakteristično da ih izgrađuju gusto grmaste vrste s vrlo malim brojem zeljastih vrsta. Mali broj zeljastih vrsta je posljedica nedostatka svijetla, tako da se u tim zajednicama često javljaju geofiti koji svoj ontogenetski razvoj završe prije ili za vrijeme prolistavanja grmlja. Takve sastojine jasno se razlikuju od šume, jer se javljaju kao ograde (hedges) i za njih je općenito značajno da su one prilično dobro razvijene u istočnoj Europi. Za njih je još značajno da imaju linearnu strukturu (uske dugačke plohe razvijene u linijama na rubovima šuma). Šumski rubovi javljaju se kao faza sekundarnoga zarastanja nešumskih površina. U tom slučaju grmlje se mozaično razvija po čitavoj površini. Najčešće se te vrste grmlja šire endoornitokorno, a rijeđe anemokorno i hidrokorno. Te se zajednice grmlja javljaju kao faza u vrlo dinamičnom procesu ponovnoga zarastanja antropogeniziranoga okoliša sa šumom. U tom slučaju položaj zajednica grmlja u okolišu nije trajan stadij, nego se grmaste vrste dalje šire na nešumska područja, a na njihovome mjestu razvija se šumska vegetacija s manjim ili većim učešćem grmastih vrsta. U tom slučaju nije izražen utjecaj čovjeka (košnja, sječa) koji je zadržavao šumski rub kao trajni stadij. Značaj šumskih rubova u okolišu - Importance of forest edge for landscape Uređenje okoliša podrazumijeva i njegovu zaštitu, kao i uređenje prirodnih osnova za obitavanje čovjeka, pri čemu je potrebno naći pravu mjeru između prirodnih osobina okoliša i potreba ljudi. Šumski rubovi s raznim vrstama grmlja imaju velik značaj u biološkoj raznolikosti okoliša i daju dojam blagog prijelaza s nešumskih površina prema šumi. Tu se odvija vrlo velika aktivnost. Tako se tu u rano proljeće javljaju proljetnice, zatim s obiljem cvijetova nastupaju razne vrste grmlja privlačeći pčele i razne druge kukce, a oni privlače ptice koje se tu gnijezde itd. Tu se javljaju i razne vrste jestivih gljiva, a u jesen je tu obilje plodova koji ponovno privlače ptice i druge životinje koje se sele i sudjeluju u širenju endoornitokornih vrsta grmlja. Sintaksonomski status grmastih šumskih Istraživani šumski rubovi bili su najprije uvršteni u red Prunetalia spinosae u okviru razreda listopadnih šuma eurosibirske regije Querco-Fagetea (usp. Tiixen 1952). Klasifikacija u okviru samostalnoga razreda što su najprije predlagali Rivaš-Gooday & Borja- Carbonell (1961) ne bi bila validna kako navodi Weber (1998), jer ime nije bilo valjano objavljeno. Oni su smatrali da bi bilo potrebno opisati razred Rhamno- Prunetea, što nije u skladu s Kodeksom fitocenološkenomenklature (usp. Barkman etal. 1986; Art. 3b). Zajednice grmlja na šumskome rubu znakovite su u zaštiti šume od vjetra, jer one ublažavaju njegovu snagu, mijenjaju mu smjer, a uz to zadržavaju vlagu i padaline te ublažavaju onečišćenje okoliša. Također su grmaste vrste značajne u borbi protiv erozije, tako da su one našle svoju primjenu u uređenju raznih površina koje su nastale nakon izgradnje cesta, željezničkih pruga, dalekovoda i si. Pri tome je potrebno obratiti osobitu pozornost na sadnju autoktonih vrsta grmlja kad god je to moguće, koje će se bolje uklopiti u okoliš i na nekim mjestima predstavljati i formirati sukcesijski stadij prema šumi. rubova - Sintaxonomy of mantle vegetation Tiixen (1962) predlaže novo ime razreda Crataego- Prunetea, ali je spomenuo ujedno, da su sličan sintakson opisali Riva-Gooday & Borja-Carbonell (1961), što znači da ne bi bilo validno ime Rhamno-Prunetea Rivas-Goody et Borja-Carbonell ex Tiixen 1962. Dalje Wirth (1993) navodi, da Ri va- Gooday &Borja-Carbonell (1961) nisu ime razreda opisali kao provizorno (prov), nego kao validno. Pignatt i et al. (1995) su razdijelili fitocenološke razrede u skupine. Šumske rubove uvrstili su u razred |