DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9- 10. CXXVI (2002), 469-478
UDK 630* 188 (001)


ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA
(DALMACIJA, HRVATSKA)


FORESTRY VEGETATION OF OŠTRICA PENINSULA
(DALMATIA, CROATIA)


Josip FRANJIĆ*, Željko ŠKVORC*, Marija PANDŽA** & Branko KEKELIĆ***


SAŽETAK: U radu su analizirane fitocenološke značajke makije na području
poluotoka Oštrica koji se nalazi jugoistočno od Šibenika (si. 1). Ukupno je
napravljeno 20 jitocenoloških snimaka u makiji koja prekriva gotovo čitavu
površinu poluotoka, te je s 20 snimaka optimalno zastupljena gotovo čitava
površina poluotoka. Snimke su rađene i analizirane po klasičnoj metodi
Braun-Blanquet-a. Na svim snimkama provedene su dvije metode numeričke
analize -klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati su prikazani
u tablici 1 klasičnim prikazom jitocenoloških snimaka, a numeričkom
analizom dobiven je grafički prikaz (si. 2 i 3). Sintaksonomskom analizom
utvrđene su dvije jasno diferencirane zajednice - Pistacio lentisci-Juniperetum
phoeniceae Trinajstić 1987 i Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić
(1956) 1958. Osim te dvije zajednice koje se jasno uočavaju na terenu i koje
čine glavninu vegetacijskoga pokrova poluotoka uočeni su i prijelazi koji više
ili manje odgovaraju jednoj ili drugoj zajednici. Iz rezultata istraživanja
može se zaključiti da će se na gotovo čitavoj površini poluotoka razviti zajednica
Fraxino orni-Quercetum ilicis iz zajednice Pistacio lentisci-Juniperetum
phoeniceae, stoje u okviru šumarske struke i cilj.


Ključne riječi: Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Fraxino
orni-Quercetum ilicis, numerička analiza, Oštrica, Dalmacija, Hrvatska.


UVOD - Introduction


Tijekom 2001. godine obavljeno je niz florističkih i 1987 i terminalni stadij sa zajednicom Fraxino ornivegetacijskih
istraživanja na širem području Šibenika. Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958. Osim te dvije zajeTako
je s fitocenološko-sintaksonomskoga gledišta dnice koje se jasno uočavaju na terenu i koje čine glavproučavana
vegetacija poluotoka Oštrica, koji se nalaninu
vegetacijskoga pokrova poluotoka, uočeni su i
zi jugoistočno od Šibenika (usp. si. 1). Poluotok Oštriprijelazi
koji više ili manje odgovaraju jednoj ili druca
glede svojih vegetacijskih obilježja više odgovara goj zajednici.
okolnim otocima nego kopnu. Tako je on svojim najZajednica
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeni


većim dijelom obrastao makijom, unutar koje se jasno ceae je inicijalna šumska zajednica koja se odlikuje remogu
razlikovati - inicijalni stadij sa zajednicom Pilativno
malim brojem vrsta (10-20; usp. Rau š 1981;
stacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinaj stić Trinaj stić 1987, 1995, 1995b, 1998, 2000; Pan


dža 1995, 1998) iako je najnovijim istraživanjima
Doc. dr. se. Josip Franjić & dipl. ing. Željko Škvorc, Zavod za utvrđen znatno veći broj (56) od kojih je 15 novih za
šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet Sveučili


zajednicu (usp. Jasprica et al. 2000; Kovačić et


šta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, E-mail:


al.2001).


jozo.franjic@zg.tel.hr, zeljko.skvorc@zg.tel.hr


*
Mr. se. Marija Pandža, Osnovna škola "Murterski škoji", HR-Zajednica Fraxino orni-Quercetum ilicis predstav22243
Murter
lja terminalnu fazu razvoja šumske vegetacije eumedi


** Dipl. ing. Branko Kekclić, Uprava šuma Split, Šumarija Šibe


nik, Josipa bana Jelačića 1, HR-22000 Šibenik
teranske zone istočnojadranskoga primorja, a njenom