DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 44     <-- 44 -->        PDF

J. Franjić. Ž. Škvorc, M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9 10, CXXV1 (2002), 469-478
ferential species of the alliance Oleo-Ceratonion. To this link belongs the
association Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, but other differential
species of this alliance are missing. This alliance does not belong to the association
Fraxino orni-Quercetum ilicis either, because the share of the Q. ilex
is very small while the Faxinus ornus is not present at all. During the succession,
this releve very likely will become closer to the climazonal association
Fraxino orni-Querceum ilicis, but in that the share of the Ephedra campylopoda
and Prasium majus will decrease with the canopy thickening and the
increase of the share of the Q. ilex (cf Tab. 1; Fig. 2 and 3).


The Oštrica peninsula configuration being such that here, potentially, the
association Fraxino orni-Querceum ilicis can be developed almost over the
whole peninsula, it is assumed to have been developed here from the association
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Presumably, after the anthropogenetic
impact (grazing, burning, vineyards) has ceased here, at the beginning
the association Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae has formed
which then by fast sucession processes on the deeper soil and in more protected
expositions developed into the association Fraxino orni-Querceum ilicis.
Similar succession processes take place in the south Adriatic area, too (cf.
Tr i najst i ć 2000; J as priča et al. 2000; Kovačić et al. 2001), but there
different combinations of species are involved.


Key words: Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Fraxino orni-
Quercetum ilicis, numerical analysis, Oštrica, Dalmactia, Croatia.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 43     <-- 43 -->        PDF

J. Franjić, Ž. Skvorc. M. Pandža & B. Kckclić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ...
SUMMARY: In 2001, a series offloristic and vegetational researches were
made in a wider area of Šibenik. Thus, the study from the phytosociological
and syntaxonomical point of view of the vegetation on the Oštrica peninsula,
situated in the south-east from Šibenik, was performed (cf. Fig.l). The entire
peninsula is built of cretaceous limestones, and through the centuries it was
cultivated partly by the man who made terraces retained by the walls of
removed stones. The soil covering the terraces and pockets between stone
blocks is mostly red soil. The climate is of Mediterranean type with mild winters
and hot summers. The average temperature in January is 6.8 "C and in
July 25 "C, the average minimum being-1.3 "C. The total amount of precipitation
is about 770 mm/m2, and the largest amounts of rainfall in autumn and
winter (cf. Prgin 1994; Jurković 1995).


A total of 20 vegetational releves was made in macchia which covers
almost the entire peninsula. The releves were made in the way to represent an
as large surface area as possible, so with 20 releves most of the peninsula surface
area is represented optimally. The border part by the sea (halophytic
vegetation), the very small grassland areas and the Aleppo Pine stands have
not been researched because of their unsufficient differentiation. The releves
were made and analyzed using the classical Braun-Blanquet´s method (cf.
Braun-Blanquet 1964). All records were subjected to two numerical
methods of analysis - the cluster analysis and the multidimensional scaling
(Sharma 1996; McGarigal et al. 2000). The numerical analysis was made
using the SYN-TAX2000 program package (Podani 2001).


By the syntaxonomical research of the Oštrice peninsula forest vegetation
two clearly differentiated associations were determinated -Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae Tr i najst i ć 1987 and Fraxino orni-Quercetum ilicis
H-ić (1956) 1958. In addition to these two clearly noticeable associations,
which form the largest part of the peninsula vegetational cover, the transitions
corresponding more or less to one association or the other were noticed,
too (cf Tab. 1; Fig. 2 and 3).


The association Pistacio lenti sci- Juniperetum phoeniceae is the initial forest
association characterized by a relatively small number of species (10-20;
cf Rauš 1981; Trinajstić 1987, 1995, 2000; Pandža 1995, 1998)
although by the latest research a much higher number of species was determined
(56) of which 15 were new for the association (cf. Jasprica et al.
2000; Kovač i ć et al. 2001). On the Oštrica peninsula, 25 species were
determined in this association, that corresponds more with the earlier
researches. To this association the releves under numbers 14-20 belong, while
those under numbers 1, 2, 3 and 6 (A, Tab. 1, Fig. 3) are very similar to this
association but with a reduced number of the differential species Pistacia
lentiscus and Juniperus phoenicea and a considerably larger share of the
species Quercus ilex. It is, therefore, clearly visible that the succession takes
place in the direction toward the association Fraxino orni-Quercetum ilicis.
This is supported also by the releves under numbers 7,9, 10 and 12 (B, Tab. 1,
Fig. 3), which are very similar to the association Fraxino orni-Quercetum ilicis
with an even larger share of the Q. ilex and a considerably smaller share
of the association Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. By further
increase of the share of the Q. ilex and the occurrence of the Fraxinus ornus
(the releves no. 5, 8, 11, 13), it is formed a climazonal vegetation with the
association Fraxino orni-Quercetum ilicis, which presents the terminal development
phase of the Oštrica peninsula forest vegetation. The only exception is
the releve under number 4 (C, Tab. 1, Fig. 3), which by all analysis methods
differs significantly from other releve and is characterized by a very frequent
occurrence of the Ephedra campylopoda and Prasium majus, which are dif


Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002). 469-47X




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 42     <-- 42 -->        PDF

J. Franjić. Ž. Škvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 469-478
stonskom zaljevu - Prirodna podloga i društveno
valoriziranje. Dubrovnik.
Sharma, S., 1996: Applied Multivariate Techniques.
John Wiley & Sons, Inc.


Šegulja, Lj., 1967: Fitocenološka istražianja vegetacije
na području sjeveroistočnog dijela Labinštine
u Istri. Magistarski rad PMF. Zagreb.


Šegulj a, Lj., 1970: Vegetacija sjeveroistočnog dijela
Labinštine u Istri. Acta Bot. Croat. 29: 57-172.


Sugar, I., 1983: Biljnogeografski položaj i raščlanjenost
vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fitocenoloških
istraživanja. Akad. Nauka B i H Radovi
52(21): 517-524.


Šugar, I., 1984: Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku
raščlanjenost Istre. Acta Bot.
Croat. 43:225-234.


Trinajstić, I., 1965: Istraživanje zimzelene šumske
vegetacije sjevernog Cresa. Acta Bot. Croat. 24:
137-142.


Trinaj stić, I., 1967: Oberdie Grenze der eumediterranen
und submediterranen Vegetation im quarnerisch-
liburnischen Teil des ostadriatischen
Kiinstenlandes. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensociol.
Arbeitsgem. 7: 63-66.


Trinajstić, I., 1973: Ozoni sveze Oleo-Ceratonion
u istočnojadranskom dijelu Balkanskog
poluotoka. Ekologija 8(2): 283-294.


Trinajstić , I., 1977: Istraživanje sveze Oleo-Ceratonion
Br.-Bl. na otoku Lastovu. Acta Bot.
Croat. 36: 125-134.


Trinaj stić, I., 1977a: Osnovne značajke biljnog pokrova
otoka Hvara i njegov fitogeografski položaj
u okviru europskog dijela Sredozemlja. Poljopr.
Šum. (Titograd), 23(4): 1-36.


Trinaj stić, I., 1978: Quercetea iliciaadriaproviciale
Tr. 1973. U: I. Šugar (ed.). Vegetacijska karta
Hrvatske 1: 21-23. Botanički zavod PMF-a.
Zagreb.


Trinaj stić, I., 1984: Sulla sintakssonomia della vegetazione
sempreverde della classe Quercetea
ilicis Br.-Bl. del litorale adriatico Jugoslavo. Notiziario
della societa italiana di Fitosociologia.
Not. Fitosoc. 19(1): 77-98.


Trinajstić, I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski
pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda
Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju
Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31
(2-3): 71-96.


Trinajstić, I., 1985a: Modello Balcanico-Appenninico
della distribuzione altimetrica della vegetazione
appartenente alia classe Quercetea ilicis
Br.-Bl. Not. Fitosoc. 22: 21-30.


Trinaj stić, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje vegetacije
istočnojadranskog sredozemnog područja
- polazna osnovica u organizaciji gospodarenja
mediteranskim šumama. Glas. Šum. Pokuse
Posebno izdanje 2: 53-67.


Trinajstić, I., 1987: Fitocenološko-tipološka analiza
sastojine makije somine Juniperus phoenicea


L. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 46:
115-121.
Trinaj stić, I., 1989: Sintaksonomska analiza vazdazelene
šumske vegetacije crnogorskog primorja.
Poljopr. Šum. (Titograd) 35(3-4): 3-11.


Trinajstić , I., 1990: Šumska vegetacija otoka Brača.
Glas. Šum. Pokuse 26: 183-205.


Trinajstić , I., 1995: Plantgeographical Division of
Forest Vegetation of Croatia. Ann. Forest. 20
(2): 37-66.


Trinajstić , I., 1995a: Sintaksonomska istraživanja
šuma (Quercus ilex L.) u istočnoj Istri, Hrvatska.
Šum. list 119(7-8): 223-226.


Trinajstić,
I., 1995b: Vegetacijske značajke otoka
Mljeta. Simpozij Prirodne značajke i društvena
valorizacija otoka Mljeta. Ekološke monografije


6: 247-269.
Trinajstić, 1., 1998: Fitogeografsko raščlanjenje
klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šum.
list 122(9-10): 407-421.
Trinaj stić, I., 2000: Fitocenološke značajke makije
somine Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae
Trinajstić 1987 {Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na
obalama Malostonskog zaljeva. Rad Šum. Inst.
Jastreb. 35(1): 5-12.
Trinajstić, I., Šugar, I., 1976: Prilog poznavanju
rasprostranjenosti i florističkog sastava zimzelenih
šuma i makije crnike (Orno-Quercetum ilicis)
na području zapadne Istre. Acta Bot. Croat.


35: 153-158.
Van der Maarel, E., 1979: Transformation of cover-
abundance values in phytosociology and its
effects on community similarity. Vegetatio 39
(2): 97-114.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 41     <-- 41 -->        PDF

J. Franjić, Ž. Škvorc, M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA Šumarski lis! br. 9-10. CXXVI (2002), 469-478
ZAHVALA - Acknowledgements


Osobitu zahvalnost dugujemo Upravi šuma Split iŠumariji Šibenik, čiji su djelatnici svojom susretljivošću
i sudjelovanjem omogućili da se na području Šumarije
Šibenik obavi niz šumarski i općenito prirodoznan-


LITERATURA


B irač, V., 1973: Vegetacija Srđa i okolice Dubrovačke
rijeke. Acta Bot. Croat. 32: 135-170.


Braun-Blanquet , J., 1964: Pflanzensoziologie.
Grundziige der Vegetationskunde. 3. Aufl. Springer-
Verlag. Wien.


Hećimović , M., 1980: Biljni pokrov otoka Sipana.
Magistarski rad PMF. Zagreb.


Hećimović , M., 1982: Vegetacija razreda Quercetea
ilicis Br.-Bl. 1947 na otoku Šipanu. Acta Bot.
Croat. 41: 77-85.


Hećimović , S., 1981: Biljni pokrov otoka Loktruma
te školjeva Bobare i Mrkana s posebnim obzirom
na dinamiku vegetacije. Magistarski rad
PMF. Zagreb.


Horvat, I., Glavač, V, Elenberg, H, 1974: Vegetation
Siidosteuropas. Gustav Fischer Verlag.
Stuttgart.


Horvatić , S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga.
Prirodosl. Istraž. Jugosl. Akad. 19: 1-372.


Horvatić , S., 1939: Pregled vegetacije otoka Raba s
gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Jugosl.
Akad. 22: 1-96.


Horvatić , S., 1957: Biljnogeografsko raščlanjenje
krša. Krš Jugoslavije 5: 35-65.


Horvatić , S., 1958: Tipološko raščlanjenje primorske
vegetacije gariga i borovih šuma. Acta Bot.
Croat. 17:7-102.


Horvatić , S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s
općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog
primorja. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 33.
Acta Biol. 4:1-187.


Horvatić , S., 1963a: Biljnogeografski položaj i raščlanjenje
našeg Primorja u svjetlu suvremenih
fitocenoloških istraživanja. Acta Bot. Croat.
22:27-81.


Horvatić , S., 1964: Fitocenološke jedinice vegetacije
krškog područja Jugoslavije kao osnova njegovog
biljnogeografskog raščlanjenja. Acta Bot.
Croat. Extraord., 15-34.


Horvatić , S., 1967: Fitogeografske značajke i raščlanjenje
Jugoslavije. U S. Horvatić (ed.):
Analitička flora Jugoslavije 1(1): 23-61.


Ilijanić , Lj., 1967: Mikroklimatologische Unter


stveno vrlo interesantnih istraživanja, čiji će rezultati


biti prezentirani u šumarskim i prirodoznanstvenim ča


sopisima.


- References
suchungen im Lim-Kanal. Mitt. Ostalp.-Din.


Pflanzensoziol. Arbeitsgem. 7: 53-56.


Ilij anić, Lj., 1970: Expositionsbedingte okologische
Unterschiede in der Pflanzendecke der Sonn und
Schattenhange am Lim-Kanal (Istrien). Vegetatio21
(1-3): 1-27.


Jasprica,N.,Ruščić,M.,Kovačić,S., 2000: Floristički
sastav makije somine (as. Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) u
srednjoj i južnoj Dalmaciji. Zbornik sažetaka
prioćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa,
Zagreb, 268-269.


Jurković,B., 1995: Program uzgoja divljači u uzgajalištu
divljači br. XV/2 - "Oštrica" za razdoblje
1995./96.-2004./05. Hrvatske šume, Uprava šuma
Split. Split. Lotus. Šibenik.


Kovačić,S.,Jasprica,N.,Ruščić,M, 2001: Floristic
characteristic of Phoenician juniper macchia
(ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae
Trinajstić 1987) in Central and Southern
Dalmatia (Croatia). Nat. Croat. 10 (2): 73-81.


McGarigal.K., Cushman, S., Staford, S., 2000:
Multivariate Statistics for Wildlife and Ecology
Research. Springer Verlag. New York.


Pandža, M, 1995: Floristička, fitocenološka i fitogeografska
obilježja otoka Murtera. Magistarski
rad - PMF. Zagreb.


Pandža,M, 1998: Flora of the island of Murter (Central
Adriatic). Acta Bot. Croat. 57: 99-122.


Pavletić , Zi., 1984: Caratteristiche della vegetazione
sempreverde di alcune isolette dello Adriatico
centrale. Not. Fitosoc. 19(1): 55-66.


Pavletić , Zi., 1985: Sulla composizione floristica
dei boschi e delle macchie a leccio (Quercetea
ilicis) dell isola di Bisevo (Dalmazia). Not. Fitosoc.
22: 15-20.


Podani , J., 2001: SYN-TAX 2000. User´s manual.
Scientia, Budapest.
Prgin, D., 1994: Gospodarska jedinica "Jelinjak"
Program gospodarenja 1994.-2003. Hrvatske
šume, Uprava šuma Split, Odjel za uređivanje
šuma. Split.
Rauš, Đ., 1981: Vegetacijske značajke uže okolice
Malostonskog zaljeva. Savjetovanje o Malo




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 40     <-- 40 -->        PDF

J. Franjić. Ž. Skvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 469-478
Slika 8. Polje s napuštenim maslinikom (Olea europaea L.) na
poluotoku Oštrica


Figure 8 Field with abounded olive grove (Olea europaea L.) on
Oštrica peninsula


Slika 10. Krhka kositrenica (Ephedra campylopoda C. A. Mey)
Figure 10 Ephedra campylopoda C. A. Mey


je i određenim uzgojnim zahvatima vrlo vjerojatno približiti
klimazonalnoj zajednici Faxino orni-Quercetum


ZAKLJUČAK


Tijekom 2001. godine obavljeno je niz florističkih i
vegetacijskih istraživanja na širem području Šibenika,
te je s fitocenološko-sintaksonomskoga gledišta proučavana
i vegetacija poluotoka Oštrica. Ukupno je napravljeno
20 fitocenoloških snimaka u makiji koja prekriva
gotovo čitavu površinu poluotoka. Tako je s 20
snimaka optimalno zastupljena gotovo čitava površina
poluotoka Oštrica, čime je najvećim dijelom zastupljena
sva šumska vegetacija. Snimke su rađene i analizirane
po klasičnoj metodi Braun-Blanquet-a. Na svim
snimkama provedene su dvije metode numeričke analize
- klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje.
Rezultati su prikazani u tablici 1 klasičnim prikazom
fitocenoloških snimaka, a numeričkom analizom


Slika 9. Sastojina alcpskoga bora (Pinus halepensis Mili.) na rtu
Oštrica
Figure 9 Aleppo pine stand (Pinus halepensis Mill.) on the Oštrica
Cape


ilicis, s time da će učešće vrsta Ephedra campylopoda


(si. 10) i Prasium majus opadati zgušnjavanjem sklopa


i povećanjem učešća vrste Q. ilex (usp. tab. 1; si. 2 i 3).


Budući daje konfiguracija poluotoka Oštrica takva
da se na gotovo čitavoj površini poluotoka potencijalno
može razviti zajednica Faxino orni-Quercetum ilicis,
može se pretpostaviti da se ona tu razvila iz zajednice
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Vjerojatno
se tu nakon prestanka antropogenoga utjecaja (ispaša,
paljenje, vinogradarstvo) u početku formirala zajednica
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae (usp.
si. 4 i 5) koja se brzim sukcesijskim procesima na dubljem
tlu i na zaklonjenijim ekspozicijama razvila u zajednicu
Fraxino orni-Quercetum ilicis (usp. si. 6 i 7).
Do sličnih sukcesijskih procesa dolazi i u južnojadranskome
području (usp. Trinajstić 2000; Jasprica
et al. 2000; K o v a č i ć et al. 2001) s tom razlikom što
se tamo radi o drugim kombinacijama vrsta.


- Conclusion
dobiven je grafički prikaz (si. 2 i 3). Analizom su utvrđene
dvije jasno diferencirane zajednice -Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 i
Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958. Osim
te dvije zajednice koje se jasno uočavaju na terenu i
koje čine glavninu vegetacijskoga pokrova poluotoka
uočeni su i prijelazi koji više ili manje odgovaraju jednoj
ili drugoj zajednici. Konfiguracija poluotoka Oštrica
je takva da se tu, na gotovo čitavoj površini poluotoka,
potencijalno može razviti zajednica Faxino orni-
Quercetum ilicis. Može se pretpostaviti da se ona tu
razvila sasvim sigurno iz zajednice Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 39     <-- 39 -->        PDF

J. Franjić. Ž. Škvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 469-478
broj (56) od kojih je 15 novih za zajednicu (usp. Jas prica
et al. 2000; Kovačić et al. 2001). Na poluotoku
Oštrica utvrđeno je 25 vrsta u toj zajednici, što se
više podudara s prijašnjim istraživanjima (usp. Trinajstić
1987, 1995, 2000). Toj zajednici pripadaju
snimke pod rednim brojevima 14-20, a snimke pod
rednim brojevima 1, 2, 3 i 6 (prijelaz A, tab. 1, si. 3)
dosta su slične toj zajednici, s time da je učešće diferencijalnih
vrsta Pistacia lentiscus i Juniperus phoenicea
smanjeno, a značajno je povećano učešće vrste
Quercus ilex. Iz toga je vidljivo da se sukcesija kreće u
smjeru prema zajednici Fraxino orni-Quercetum ilicis.
Tome u prilog ide i stanje sa snimkama pod rednim
brojevima 7, 9, 10 i 12 (prijelaz B, tab. 1, si. 3) koje su
vrlo slične zajednici Faxino orni-Quercetum ilicis i
učešće vrste Q. zVexje još veće, a učešće diferencijalnih
vrsta zajednice Pistacio lentisci-Juniperetum phoeni-


Slika 4, Detalj as. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Tri


najstić 1987 na poluotoku Oštrica
Figure 4 Ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić


1987 on the Oštrica peninsula


ceae je znatno manje. Daljnjim povećanjem učešća
vrste Q. ilex i pojavom vrste Fraxinus ornus (snimke
br. 5, 8, 11, 13) formira se klimazonalna vegetacija sa
zajednicom Faxino orni-Quercetum ilicis koja predstavlja
terminalnu fazu razvoja šumske vegetacije na
poluotoku Oštrica. Izuzetak predstavlja samo jedna
snimka pod rednim brojem 4 (C, tab. 1, si. 3) koja se po
svim metodama analize signifikantno razlikuje od ostalih
snimaka, a karakteristična je po tome što se u njoj
sa znatnim učešćem javljaju vrste Ephedra campylopoda
i Prasium majus koje su diferencijalne vrste sveze
Oleo-Ceratonion. Toj svezi pripada zajednica Pistacio
lentisci-Juniperetum phoeniceae, ali joj nedostaju ostale
diferencijalne vrste te sveze. Također ta snimka ne
pripada niti zajednici Faxino orni-Quercetum ilicis, jer
je učešće vrsta Q. ilex vrlo malo a vrste Fraxinus ornus
niti nema. Ta će se sastojina (snimka) tijekom sukcesi-


Slika 5. Asocijacija Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae


Trinajstić 1987 na južnoj strani poluotoka Oštrica


Figure 5 Ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić


1987 on the southern slope of Oštrica peninsula


Slika 6. Sjeverna strana poluotoka Oštrica s as. Fraxino orni-Slika 7. Detalj as. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958
Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958 Figure 7 Ass. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958
Figure 6 Northern slope of Oštrica peninsula with ass. Fraxino
orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 38     <-- 38 -->        PDF

J. Franjić, Ž. Skvorc, M. Pandža & B. Kekclić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA Šumarski list hr. 9-10, CXXVI (2002). 469-478


ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 36     <-- 36 -->        PDF

J. Franjić, Z. Skvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 469-478
rasprostranjenošću bavilo seje mnogo istraživača (usp.
Horvatić 1934, 1939, 1957, 1958, 1963, 1963a,
1964, 1967; Ilijanić 1967, 1970; Trinajstić
1965, 1967, 1973, 1977, 1977a, 1978, 1984, 1985,
1985a, 1986, 1989, 1990, 1995, 1995a, 1995b, 1998;
Šegulja 1967, 1970; Birač 1973; Horvat et al. 1974;
Trinajstić &Šugar 1976; M. Hećimović 1980,
1982; S. Hećimović 1981; Šugar 1983, 1984; Zi.
Pavletić 1984, 1985). Budući daje konfiguracija
poluotoka Oštrica takva da se ova zajednica može razviti
na gotovo čitavoj površini poluotoka, može se pret


postaviti da se ona tu i razvila iz zajednice Pistacio
lentisci-Juniperetum phoeniceae. Tu se nakon prestanka
antropogenoga utjecaja (ispaša, paljenje, vinogradarstvo)
u početku formirala zajednica Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae, koja se dosta brzim sukcesijskim
procesima na dubljem tlu i na zaklonjenijim
ekspozicijama razvila u zajednicu Fraxino orni-Quercetum
ilicis. Do sličnih sukcesijskih stadija dolazi i u
južnojadranskome području (usp. Trinajstić 2000;
Jasprica et al. 2000; Kovačić et al. 2001) s time
da se radi o drugim kombinacijama vrsta.


ISTRAŽIVANO PODRUČJE - Researched area


Poluotok Oštrica pripada srednjoj Dalmaciji, a
smješten je jugoistočno od Šibenika (si. 1). Oštrica je
jedan relativno mali poluotok s površinom od 254,22
ha, koji je od okolnoga kopna odvojen (pregrađen) starim,
visokim kamenim zidom, dugim 340 m u obliku


Slika 1. Istraživano područje - Poluotok Oštrica
Figure 1. Researche area - Peninsula Oštrica


žavno lovište s namjenom uzgoja, hvatanja i lova muflonske
divljači. Teren je brežuljkast s izraženim grebenima
i udolinama jačih nagiba 20-30°, s najvišom
nadmorskom visinom od 97 m (vrh Oštrica). Čitav poluotok
građen je od krednih vapnenaca, a radom ljudi
kroz vijekove djelomično je kultiviran izradom terasastih
površina podzidanih izvađenim kamenom. Tlo


MATERIJAL I METODEVegetacijska istraživanja obavljena su u nekoliko navrata
tijekom 2001. godine na području poluotoka Oštrica
kod Šibenika. Ukupno je napravljeno 20 fitocenoloških
snimaka u makiji koja prekriva gotovo čitavu površinu
poluotoka. Snimke su napravljene tako da reprezentiraju
što veću površinu. Tako je s 20 snimaka opti


utvrde, izgrađenom u 15. stoljeću. Čitav poluotok najvećim
je dijelom obrastao makijom, a njome izravno
gospodari Šumarija Šibenik (Uprava šuma Split).
Osim što se na njemu gospodari po načelima šumarske
struke, tu se od 15. prosinca 1994. godine nalazi i dr


je pretežito crvenica, koja prekriva terasaste površine i
džepove između kamenih blokova. Klima je mediteranska
s blagom zimom i vrućim ljetom. Prosječna siječanjska
temperatura iznosi 6,8 °C, srpanjska je 25 °C,
a srednji minimum-1,3 °C. Ukupna količina oborina je
oko 770 mm/m2, a najviše oborina padne ujesen i zimu
(usp. Prgin 1994; Jurković 1995).


- Material and methods
malno zastupljena gotovo čitava površina poluotoka Oštrica
i time je najvećim dijelom zastupljena sva šumska
vegetacija. Rubni dio uz more (halofitska vegetacija),
vrlo male površine travnjaka i sastojine alepskoga bora,
zbog nedovoljne izdiferenciranosti nisu istraživane.
Snimke su rađene i analizirane po klasičnoj metodi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9- 10. CXXVI (2002), 469-478
UDK 630* 188 (001)


ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA
(DALMACIJA, HRVATSKA)


FORESTRY VEGETATION OF OŠTRICA PENINSULA
(DALMATIA, CROATIA)


Josip FRANJIĆ*, Željko ŠKVORC*, Marija PANDŽA** & Branko KEKELIĆ***


SAŽETAK: U radu su analizirane fitocenološke značajke makije na području
poluotoka Oštrica koji se nalazi jugoistočno od Šibenika (si. 1). Ukupno je
napravljeno 20 jitocenoloških snimaka u makiji koja prekriva gotovo čitavu
površinu poluotoka, te je s 20 snimaka optimalno zastupljena gotovo čitava
površina poluotoka. Snimke su rađene i analizirane po klasičnoj metodi
Braun-Blanquet-a. Na svim snimkama provedene su dvije metode numeričke
analize -klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati su prikazani
u tablici 1 klasičnim prikazom jitocenoloških snimaka, a numeričkom
analizom dobiven je grafički prikaz (si. 2 i 3). Sintaksonomskom analizom
utvrđene su dvije jasno diferencirane zajednice - Pistacio lentisci-Juniperetum
phoeniceae Trinajstić 1987 i Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić
(1956) 1958. Osim te dvije zajednice koje se jasno uočavaju na terenu i koje
čine glavninu vegetacijskoga pokrova poluotoka uočeni su i prijelazi koji više
ili manje odgovaraju jednoj ili drugoj zajednici. Iz rezultata istraživanja
može se zaključiti da će se na gotovo čitavoj površini poluotoka razviti zajednica
Fraxino orni-Quercetum ilicis iz zajednice Pistacio lentisci-Juniperetum
phoeniceae, stoje u okviru šumarske struke i cilj.


Ključne riječi: Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Fraxino
orni-Quercetum ilicis, numerička analiza, Oštrica, Dalmacija, Hrvatska.


UVOD - Introduction


Tijekom 2001. godine obavljeno je niz florističkih i 1987 i terminalni stadij sa zajednicom Fraxino ornivegetacijskih
istraživanja na širem području Šibenika. Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958. Osim te dvije zajeTako
je s fitocenološko-sintaksonomskoga gledišta dnice koje se jasno uočavaju na terenu i koje čine glavproučavana
vegetacija poluotoka Oštrica, koji se nalaninu
vegetacijskoga pokrova poluotoka, uočeni su i
zi jugoistočno od Šibenika (usp. si. 1). Poluotok Oštriprijelazi
koji više ili manje odgovaraju jednoj ili druca
glede svojih vegetacijskih obilježja više odgovara goj zajednici.
okolnim otocima nego kopnu. Tako je on svojim najZajednica
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeni


većim dijelom obrastao makijom, unutar koje se jasno ceae je inicijalna šumska zajednica koja se odlikuje remogu
razlikovati - inicijalni stadij sa zajednicom Pilativno
malim brojem vrsta (10-20; usp. Rau š 1981;
stacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinaj stić Trinaj stić 1987, 1995, 1995b, 1998, 2000; Pan


dža 1995, 1998) iako je najnovijim istraživanjima
Doc. dr. se. Josip Franjić & dipl. ing. Željko Škvorc, Zavod za utvrđen znatno veći broj (56) od kojih je 15 novih za
šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet Sveučili


zajednicu (usp. Jasprica et al. 2000; Kovačić et


šta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, E-mail:


al.2001).


jozo.franjic@zg.tel.hr, zeljko.skvorc@zg.tel.hr


*
Mr. se. Marija Pandža, Osnovna škola "Murterski škoji", HR-Zajednica Fraxino orni-Quercetum ilicis predstav22243
Murter
lja terminalnu fazu razvoja šumske vegetacije eumedi


** Dipl. ing. Branko Kekclić, Uprava šuma Split, Šumarija Šibe


nik, Josipa bana Jelačića 1, HR-22000 Šibenik
teranske zone istočnojadranskoga primorja, a njenom




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 37     <-- 37 -->        PDF

J. Franjić, Ž. Škvorc, M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 469-478
Braun-Blanquet (1964). Na svim snimkama provedene
su dvije metode numeričke analize - klasterska
analiza i multidimenzionalno skaliranje (S harm a
1996; Me Garigal et al. 2000). Numerička analiza
provedena je s programskim paketom SYN-TAX 2000


REZULTATI I RASPRAVA


Sintaksonomskim istraživanjima šumske vegetacije
poluotoka Oštrice utvrđene su dvije jasno diferencira


koji se koristi za multivarijatne analize u taksonomiji i
sinekologiji (Podani 2001). Pri tome je Braun-Blanquet-
ova kombinirana skala za procjenu abundancije i
pokrovnosti transformirana u van der Maarel-ovu ordinalnu
skalu (usp. van der Maarel 1979).


- Results and discussion
ne šumske zajednice - Pistacio lentisci-Juniperetum
phoeniceae Trinajstić 1987 iFraxino orni-Querce