DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 36     <-- 36 -->        PDF

J. Franjić, Z. Skvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 469-478
rasprostranjenošću bavilo seje mnogo istraživača (usp.
Horvatić 1934, 1939, 1957, 1958, 1963, 1963a,
1964, 1967; Ilijanić 1967, 1970; Trinajstić
1965, 1967, 1973, 1977, 1977a, 1978, 1984, 1985,
1985a, 1986, 1989, 1990, 1995, 1995a, 1995b, 1998;
Šegulja 1967, 1970; Birač 1973; Horvat et al. 1974;
Trinajstić &Šugar 1976; M. Hećimović 1980,
1982; S. Hećimović 1981; Šugar 1983, 1984; Zi.
Pavletić 1984, 1985). Budući daje konfiguracija
poluotoka Oštrica takva da se ova zajednica može razviti
na gotovo čitavoj površini poluotoka, može se pret


postaviti da se ona tu i razvila iz zajednice Pistacio
lentisci-Juniperetum phoeniceae. Tu se nakon prestanka
antropogenoga utjecaja (ispaša, paljenje, vinogradarstvo)
u početku formirala zajednica Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae, koja se dosta brzim sukcesijskim
procesima na dubljem tlu i na zaklonjenijim
ekspozicijama razvila u zajednicu Fraxino orni-Quercetum
ilicis. Do sličnih sukcesijskih stadija dolazi i u
južnojadranskome području (usp. Trinajstić 2000;
Jasprica et al. 2000; Kovačić et al. 2001) s time
da se radi o drugim kombinacijama vrsta.


ISTRAŽIVANO PODRUČJE - Researched area


Poluotok Oštrica pripada srednjoj Dalmaciji, a
smješten je jugoistočno od Šibenika (si. 1). Oštrica je
jedan relativno mali poluotok s površinom od 254,22
ha, koji je od okolnoga kopna odvojen (pregrađen) starim,
visokim kamenim zidom, dugim 340 m u obliku


Slika 1. Istraživano područje - Poluotok Oštrica
Figure 1. Researche area - Peninsula Oštrica


žavno lovište s namjenom uzgoja, hvatanja i lova muflonske
divljači. Teren je brežuljkast s izraženim grebenima
i udolinama jačih nagiba 20-30°, s najvišom
nadmorskom visinom od 97 m (vrh Oštrica). Čitav poluotok
građen je od krednih vapnenaca, a radom ljudi
kroz vijekove djelomično je kultiviran izradom terasastih
površina podzidanih izvađenim kamenom. Tlo


MATERIJAL I METODEVegetacijska istraživanja obavljena su u nekoliko navrata
tijekom 2001. godine na području poluotoka Oštrica
kod Šibenika. Ukupno je napravljeno 20 fitocenoloških
snimaka u makiji koja prekriva gotovo čitavu površinu
poluotoka. Snimke su napravljene tako da reprezentiraju
što veću površinu. Tako je s 20 snimaka opti


utvrde, izgrađenom u 15. stoljeću. Čitav poluotok najvećim
je dijelom obrastao makijom, a njome izravno
gospodari Šumarija Šibenik (Uprava šuma Split).
Osim što se na njemu gospodari po načelima šumarske
struke, tu se od 15. prosinca 1994. godine nalazi i dr


je pretežito crvenica, koja prekriva terasaste površine i
džepove između kamenih blokova. Klima je mediteranska
s blagom zimom i vrućim ljetom. Prosječna siječanjska
temperatura iznosi 6,8 °C, srpanjska je 25 °C,
a srednji minimum-1,3 °C. Ukupna količina oborina je
oko 770 mm/m2, a najviše oborina padne ujesen i zimu
(usp. Prgin 1994; Jurković 1995).


- Material and methods
malno zastupljena gotovo čitava površina poluotoka Oštrica
i time je najvećim dijelom zastupljena sva šumska
vegetacija. Rubni dio uz more (halofitska vegetacija),
vrlo male površine travnjaka i sastojine alepskoga bora,
zbog nedovoljne izdiferenciranosti nisu istraživane.
Snimke su rađene i analizirane po klasičnoj metodi