DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 40     <-- 40 -->        PDF

J. Franjić. Ž. Skvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 469-478
Slika 8. Polje s napuštenim maslinikom (Olea europaea L.) na
poluotoku Oštrica


Figure 8 Field with abounded olive grove (Olea europaea L.) on
Oštrica peninsula


Slika 10. Krhka kositrenica (Ephedra campylopoda C. A. Mey)
Figure 10 Ephedra campylopoda C. A. Mey


je i određenim uzgojnim zahvatima vrlo vjerojatno približiti
klimazonalnoj zajednici Faxino orni-Quercetum


ZAKLJUČAK


Tijekom 2001. godine obavljeno je niz florističkih i
vegetacijskih istraživanja na širem području Šibenika,
te je s fitocenološko-sintaksonomskoga gledišta proučavana
i vegetacija poluotoka Oštrica. Ukupno je napravljeno
20 fitocenoloških snimaka u makiji koja prekriva
gotovo čitavu površinu poluotoka. Tako je s 20
snimaka optimalno zastupljena gotovo čitava površina
poluotoka Oštrica, čime je najvećim dijelom zastupljena
sva šumska vegetacija. Snimke su rađene i analizirane
po klasičnoj metodi Braun-Blanquet-a. Na svim
snimkama provedene su dvije metode numeričke analize
- klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje.
Rezultati su prikazani u tablici 1 klasičnim prikazom
fitocenoloških snimaka, a numeričkom analizom


Slika 9. Sastojina alcpskoga bora (Pinus halepensis Mili.) na rtu
Oštrica
Figure 9 Aleppo pine stand (Pinus halepensis Mill.) on the Oštrica
Cape


ilicis, s time da će učešće vrsta Ephedra campylopoda


(si. 10) i Prasium majus opadati zgušnjavanjem sklopa


i povećanjem učešća vrste Q. ilex (usp. tab. 1; si. 2 i 3).


Budući daje konfiguracija poluotoka Oštrica takva
da se na gotovo čitavoj površini poluotoka potencijalno
može razviti zajednica Faxino orni-Quercetum ilicis,
može se pretpostaviti da se ona tu razvila iz zajednice
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Vjerojatno
se tu nakon prestanka antropogenoga utjecaja (ispaša,
paljenje, vinogradarstvo) u početku formirala zajednica
Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae (usp.
si. 4 i 5) koja se brzim sukcesijskim procesima na dubljem
tlu i na zaklonjenijim ekspozicijama razvila u zajednicu
Fraxino orni-Quercetum ilicis (usp. si. 6 i 7).
Do sličnih sukcesijskih procesa dolazi i u južnojadranskome
području (usp. Trinajstić 2000; Jasprica
et al. 2000; K o v a č i ć et al. 2001) s tom razlikom što
se tamo radi o drugim kombinacijama vrsta.


- Conclusion
dobiven je grafički prikaz (si. 2 i 3). Analizom su utvrđene
dvije jasno diferencirane zajednice -Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 i
Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958. Osim
te dvije zajednice koje se jasno uočavaju na terenu i
koje čine glavninu vegetacijskoga pokrova poluotoka
uočeni su i prijelazi koji više ili manje odgovaraju jednoj
ili drugoj zajednici. Konfiguracija poluotoka Oštrica
je takva da se tu, na gotovo čitavoj površini poluotoka,
potencijalno može razviti zajednica Faxino orni-
Quercetum ilicis. Može se pretpostaviti da se ona tu
razvila sasvim sigurno iz zajednice Pistacio lentisci-
Juniperetum phoeniceae.