DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 42     <-- 42 -->        PDF

J. Franjić. Ž. Škvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 469-478
stonskom zaljevu - Prirodna podloga i društveno
valoriziranje. Dubrovnik.
Sharma, S., 1996: Applied Multivariate Techniques.
John Wiley & Sons, Inc.


Šegulja, Lj., 1967: Fitocenološka istražianja vegetacije
na području sjeveroistočnog dijela Labinštine
u Istri. Magistarski rad PMF. Zagreb.


Šegulj a, Lj., 1970: Vegetacija sjeveroistočnog dijela
Labinštine u Istri. Acta Bot. Croat. 29: 57-172.


Sugar, I., 1983: Biljnogeografski položaj i raščlanjenost
vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fitocenoloških
istraživanja. Akad. Nauka B i H Radovi
52(21): 517-524.


Šugar, I., 1984: Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku
raščlanjenost Istre. Acta Bot.
Croat. 43:225-234.


Trinajstić, I., 1965: Istraživanje zimzelene šumske
vegetacije sjevernog Cresa. Acta Bot. Croat. 24:
137-142.


Trinaj stić, I., 1967: Oberdie Grenze der eumediterranen
und submediterranen Vegetation im quarnerisch-
liburnischen Teil des ostadriatischen
Kiinstenlandes. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensociol.
Arbeitsgem. 7: 63-66.


Trinajstić, I., 1973: Ozoni sveze Oleo-Ceratonion
u istočnojadranskom dijelu Balkanskog
poluotoka. Ekologija 8(2): 283-294.


Trinajstić , I., 1977: Istraživanje sveze Oleo-Ceratonion
Br.-Bl. na otoku Lastovu. Acta Bot.
Croat. 36: 125-134.


Trinaj stić, I., 1977a: Osnovne značajke biljnog pokrova
otoka Hvara i njegov fitogeografski položaj
u okviru europskog dijela Sredozemlja. Poljopr.
Šum. (Titograd), 23(4): 1-36.


Trinaj stić, I., 1978: Quercetea iliciaadriaproviciale
Tr. 1973. U: I. Šugar (ed.). Vegetacijska karta
Hrvatske 1: 21-23. Botanički zavod PMF-a.
Zagreb.


Trinaj stić, I., 1984: Sulla sintakssonomia della vegetazione
sempreverde della classe Quercetea
ilicis Br.-Bl. del litorale adriatico Jugoslavo. Notiziario
della societa italiana di Fitosociologia.
Not. Fitosoc. 19(1): 77-98.


Trinajstić, I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski
pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda
Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju
Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31
(2-3): 71-96.


Trinajstić, I., 1985a: Modello Balcanico-Appenninico
della distribuzione altimetrica della vegetazione
appartenente alia classe Quercetea ilicis
Br.-Bl. Not. Fitosoc. 22: 21-30.


Trinaj stić, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje vegetacije
istočnojadranskog sredozemnog područja
- polazna osnovica u organizaciji gospodarenja
mediteranskim šumama. Glas. Šum. Pokuse
Posebno izdanje 2: 53-67.


Trinajstić, I., 1987: Fitocenološko-tipološka analiza
sastojine makije somine Juniperus phoenicea


L. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 46:
115-121.
Trinaj stić, I., 1989: Sintaksonomska analiza vazdazelene
šumske vegetacije crnogorskog primorja.
Poljopr. Šum. (Titograd) 35(3-4): 3-11.


Trinajstić , I., 1990: Šumska vegetacija otoka Brača.
Glas. Šum. Pokuse 26: 183-205.


Trinajstić , I., 1995: Plantgeographical Division of
Forest Vegetation of Croatia. Ann. Forest. 20
(2): 37-66.


Trinajstić , I., 1995a: Sintaksonomska istraživanja
šuma (Quercus ilex L.) u istočnoj Istri, Hrvatska.
Šum. list 119(7-8): 223-226.


Trinajstić,
I., 1995b: Vegetacijske značajke otoka
Mljeta. Simpozij Prirodne značajke i društvena
valorizacija otoka Mljeta. Ekološke monografije


6: 247-269.
Trinajstić, 1., 1998: Fitogeografsko raščlanjenje
klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šum.
list 122(9-10): 407-421.
Trinaj stić, I., 2000: Fitocenološke značajke makije
somine Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae
Trinajstić 1987 {Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na
obalama Malostonskog zaljeva. Rad Šum. Inst.
Jastreb. 35(1): 5-12.
Trinajstić, I., Šugar, I., 1976: Prilog poznavanju
rasprostranjenosti i florističkog sastava zimzelenih
šuma i makije crnike (Orno-Quercetum ilicis)
na području zapadne Istre. Acta Bot. Croat.


35: 153-158.
Van der Maarel, E., 1979: Transformation of cover-
abundance values in phytosociology and its
effects on community similarity. Vegetatio 39
(2): 97-114.