DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 479-487 UDK 630* 525 (001) MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA VRIJEDNOST PRODUKCIJE DRVNIH SORTIMENATA MODELS OF PEDUNCULATE OAK {Quercus Robur L.) STANDS AND THE MONETARY VALUE OF WOOD ASSORTMENT PRODUCTION Karlo BEZAK* SAŽETAK: Autor istražuje novčanu vrijednost produkcije drvnih sortimenata u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) vlažnoga tipa II —G—20. Nastavak su istraživanja zakonitosti rasta, produkcije i potrajnosti gospodarenja šumama Republike Hrvatske. Istraživanja su pokazala veliku varijabilnost razvojnog tijeka sastojinske debljinske strukture, što je posljedica, uz stanišne čimbenike, različitog pristupa i načina gospodarenja u proteklom vremenu. Oslanjajući se na spoznaje i zakonitosti razvojnog tijeka sastojinske strukture, napravljeni su teoretski modeli uređene šume hrasta lužnjaka u formi prirasno-prihodnih tablica. Simulacijom triju modela s različitim brojem stabala i s podjednakim razvojnim tijekom temeljnice, postiže se podjednaka produkcija volumena, ali je novčana vrijednost drvnih sortimenata različita. Novčana vrijednost produkcije drvne mase utvrđena je na temelju udjela drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva iznad 7 cm promjera, S t efa n čić (1997) i Cjenika glavnih šumskih proizvoda za međunarodno tržište Hrvatskih šuma (UR. BROJ: DIR-01/02-1276). Odnos prosječne novčane vrijednosti godišnje produkcije drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na kraju ophodnje je 0.43 : 0.34 : 0.23, u korist modela s razvojnim tijekom broja stabala manjim od prosječnog. Ukupna novčana vrijednost međuprihoda (zbroj proreda) u sva tri modela je 1/3 vrijednosti sveukupnog ili približno 1/2 glavnog prihoda. Tijekom propisane ophodnje od 140. godina, sva tri modela ne pokazuju kulminaciju tečajnog godišnjeg prirasta novčane vrijednosti drvnih sortimenata, kao ni poprečnu novčanu vrijednost sveukupne produkcije. Istraživanja su pokazala daje nužno u uređajnim elaboratima priložiti i modele sa svim strukturnim elementima i smjernicama, kako bi provoditelj uređajnog elaborata postigao cilj gospodarenja. Funkcija Schumacher - HalTa je najpovoljnija za primjenu u praksi kao model za izradu sortimentnih tablica i tablica novčane vrijednosti drvne mase. Ključne riječi: hrast lužnjak, prirasno-prihodne tablice, produkcija, novčana vrijednost drvnih sortimenata. 1. UVOD - Introduction Cilj gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka, uz znavanje zakonitosti razvojnog tijeka debljinske i viočuvanje stabilnosti ekosustava i potrajnosti prihoda, sinske distribucije stabala te odnosa debljnskog i visinje produkcija furnirske i deblje pilanske oblovine. Po-skog prirasta, jedina je alternativa održivom razvoju. Razvoj odnosa tečajnog godišnjeg volumnog prirasta i * Dr. se. Karlo Bezak, dipl. ing. šum., HŠ d.o.o., prosječnog prirasta sveukupne produkcije ključni su Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 46 <-- 46 --> PDF |
K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA . Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 479-487 parametri za dijagnozu produktivnosti neke sastojine. Treba istaći važnu pojavu u šumi koja se odlikuje Intenziteti proreda kvantitativno su određeni etatom, a zakonitošću, koja se nikada ne prekida, i giba se razlikvaliteta ovisi o znanju i iskustvu uzgajivača Hren i čitim intenzitetom, to je borba za opstanak. Borba za dr. (1988). Usporedbom modelnih i stvarnih distribuciopstanak vodi do prirodnog odabiranja, tj. prirodnog ja planira se uzgojni zahvat kojim bi se što više priblidiferenciranja stabala. Proces diferenciranja stabala žili cilju gospodarenja. ostvaruje se najvećom energijom u mladosti. U borbi za prostor neka stabla postignu dominantan položaj, a Sastojine su jamačno najsloženiji makrosustavi koji druga potisnut ili prigušen. Neposredna uloga šumara se kontinuirano mijenjaju, a razlikuju se po svojoj uzgajivača u toj borbi je odlučujuća za produkciju drv strukturi. Osnovni elementi strukture sastojina su broj nih sortimenata najveće kvalitete. stabala sa svojom debljinskom i visinskom distribucijom, strukturom prirasta, strukturom volumena i druRazvojni tijek prsnih promjera hrasta lužnjaka očigih elemenata. Svi elementi strukture jednodobnih sastuje se velikom varijabilnošću, stoje posljedica staništojina su prolaznog karaktera i sa starošću se mijenjaju. nih čimbenika, učestalosti šumskouzgojnih radova i Poznavanje tih promjena i zakonitosti razvojnog tijeka različitog intenziteta prorjeđivanja u tim sastojinama. sastojinske strukture znakovito je za provođenje pravilnog gospodarenja. 2. PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA - Problem and research objective Prirasno-prihodne tablice i njihova grafička interske distribucije. Ili je sastojina otišla predaleko, ili je pretacija omogućuje praćenje i analizu razvoja rasta, zaostala u razvoju, stoje i najčešći slučaj. U našim šuprirasta i produkcije jednodobnih sastojina od početka mama hrasta lužnjaka primjenjivale su se tablice stranih do kraja ophodnje. To su teoretski modeli koji mnogi autora za staništa koja se bitno razlikuju od naših, a nisu autori nazivaju apstrakcijom visokog stupnja. ni razlikovale hrast lužnjak od hrasta kitnjaka, već se Da bi postigli propisani cilj gospodarenja, produkcipod imenom hrasta upotrebljavaju za obje vrste drveća. ju furnirske i deblje pilanske oblovine, najvažniji je izTo su tablice Wimmenauera (1990), Schwappacha bor modela sa svim elementima razvojnog tijeka sasto( 1929), Gehrharda (1930), Juttnera (1955), i dr. Za jinske strukture. Izbor prirasno-prihodnih tablica dodanaše lužnjakove šume odgovarale su Wimmenauerove tno otežava provođenje načina i intenziteta proreda. prirasno-prihodne tablice, sve do vremena kada su se poNajveći broj sastojina razlikuje se od normalne debljin-čele provoditi umjerene i jače prorede Klepac (1996). Tablica 1. Usporedba razvojnog tijeka broja stabala i srednjeg prsnog promjera na 1 hektaru površine s prirasno-prihodnim tablicama domaćih i stranih autora Table 1. A comparison of the developmental course of tree numbers and the mean breast diameter in 1 ha with yield tables of Croatian and foreign authors Modeli - prirasno-prihodne tablice - Models - yield tables Bezak Cestar Špiranec Klepac Wimmenaucr Juttner H3 Jake prorede 5 I bonitet 0 Model 1 Model 2 Model 3 I bonitet I bonitet I bonitet II-G-20 Severe O Model 1 Model 2 Model 3 I site class 1 site class I site class \— thinning I site class N D N D N D N D N D N D N D N D cm cm cm cm cm cm cm cm 20 1948 6.7 2345 6.2 2912 5.5 6990 6.0 6230 5.7 4820 6.5 4835 6.4 30 1044 12.6 1300 11.3 1669 10.0 2125 11.5 2110 11.4 2057 10.0 2150 11.0 2419 9.7 40 636 18.7 804 16.7 1050 14.6 1135 16.5 1030 17.6 1051 15.0 1250 15.5 1340 13.4 50 439 24.5 557 21.8 731 19.0 720 21.5 630 23.6 708 20.0 800 20.5 848 17.1 60 327 30.0 413 26.7 541 23.3 510 26.5 440 29.3 500 25.0 586 25.0 588 20.8 70 258 35.1 323 31.4 420 27.5 375 31.5 325 34.6 352 31.0 463 29.0 433 24.5 80 209 40.1 259 36.0 335 31.7 300 36.0 260 39.4 281 36.0 388 32.5 331 28.0 90 172 45.2 213 40.7 274 35.8 240 40.5 210 43.8 232 41.0 328 36.0 262 32.0 100 145 50.3 177 45.3 227 40.0 195 45.0 180 47.8 202 45.0 281 39.5 213 35.7 110 122 55.5 150 50.1 192 44.2 165 49.0 155 51.4 176 49.0 243 43.0 176 39.4 120 104 60.7 128 54.8 164 48.4 140 53.0 140 54.6 153 53.0 211 46.5 148 43.2 130 90 65.9 111 59.5 142 52.6 120 57.5 138 56.0 187 50.0 127 47.0 140 79 71.1 97 64.3 124 56.8 110 60.1 126 59.0 168 53.3 110 50.8 150 70 76.3 86 69.0 110 61.0 101 62.1 118 61.0 152 56.5 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 47 <-- 47 --> PDF |
K. Bezak: MODELI SASTOJ1NA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 479-4X7 Prve domaće prirasnoprihodne tablice za hrast lužnjak na tri boniteta objavio je Spiranec (1969). Za posavske šume hrasta lužnjaka na I. bonitetu tablice je izradio Kl ep ac (1976). Prirasno-prihodne tablice za hrast lužnjak po ekološko- gospodarskim tipovima objavljene su u Radovima šumarskog instituta, Bezak, Cestar idr. (1989). Kako bi obuhvatili sve razvojne oblike i specifičnosti razvojnog tijeka sastojina hrasta lužnjaka, konstruirana su tri modela (prirasno-prihodne tablice) za šume vlažnog tipa EGT: II - G - 20, B ezak i dr. (1993). Odnos razvojnog tijeka broja stabala i srednjeg prsnog promjera na 1 hektaru površine te usporedba s prirasno- prihodnim tablicama domaćih i stranih autora prikazan je u Tablici 1. i slici 1. Ova analiza pokazuje, da se s razvojem većeg broja stabala postižu manji prsni promjeri i obrnuto. Korelacija je jaka, prema ovoj analizi r = 0,8. Primjenom stranih tablica uz propisanu ophodnju možemo uzgajati samo pilanske trupce, a to nije cilj gospodarenja sastojinama hrasta lužnjaka. I prirasno-prihodne tablice, Špiranca, Klepca, Cestara kao i M-3 pokazuju razvojni tijek većeg broja stabala. Naš hrast lužnjak poznat je u svijetu po svojoj strukturi, teksturi i kvaliteti te može dati mnogo više. Cilj je istraživanja utvrditi novčanu vrijednost drvnih sotimenata za tri modela, vrijednost tečajnog godišnjeg prirasta i njihovu poprečnu vrijednost sveukupne produkcije u Eurima. Model-1 (M-l) s razvojnim tijekom manjeg broja stabala od prosječnog - za produkciju furnirskih trupaca. Model-2 (M-2) s razvojnim tijekom prosječnog broja stabala - za produkciju furnirskih i pilanskih trupaca. Slika 1. Odnos razvojnog tijeka broja stabala i srednje sastojinskog prsnog promjera hrasta lužnjaka istraživanih modela i prirasno-prihodnih tablica drugih autora. Figure 1 The relationship between the developmental course of tree numbers and the pedunculate oak mean stand breast diameter in the studied models and the yield tables of other authors. Model 3 (M-3) s razvojnim tijekom većeg broja stabala od prosječnog - za produkciju pilanskih trupaca. 3. MATERIJAL I METODE - Material and methods Oslanjajući se na osobne spoznaje, spoznaje drugih istraživača te zakonitosti razvojnog tijeka sastojinskih struktura, konstruirana su 3 modela za hrast lužnjak vlažnoga tipa Bezak (1990, 1992 i 1993) Modeli su napravljeni suvremenim alatima, kompleksnim jednadžbama rasta i razvoja sastojinske debljinske strukture. Obuhvatili su zakonitosti i specifičnosti razvojnog tijeka debljinskog prirasta, zakonitosti razvojnog tijeka debljinske distribucije prsnih promjera i pomaka visinskih krivulja. Parametri Levakovićeve funkcije c, i c2, jednadžbe druge derivacije debljinskog rasta srednjeplošnih stabala, parametri a i b visinskih krivulja za sva tri modela prikazani su u Radovima šumarskog instituta broj 1-2 1993, Bezak idr. (1993). Jednoulazne tablice i volumeni sastojine obračunati su na osnovi razvojnog tijeka visinskih krivulja i dvoulaznih tablica (drvnogromadnih) Spiranec (1975). Parametri dvoulaznih tablica za krupno drvo (iznad 7 cm) izračunati su računski Bezak (2001 ) i njihova jednadžba glasi: 0.000042655 d: h "" Za izradbu dvoulaznih i jednoulaznih volumnih tablica izrađen je cjelovit kompjutorski program Bezak, Slunjski (1990). Buduća debljinska distribucija prsnih promjera, volumni prirast sastojine i prirasni nizovi po dobnim razredima obračunati su Hufnaglovom metodom K1 e p a c (1963). Novčana vrijednost produkcije utvrđena je na temelju udjela drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva iznad 7 cm promjera Štefančić (1997) i Cjenika glavnih šumskih proizvoda za međunarodno tržište Hrvatskih šuma (UR. BROJ: DIR-01/02-1276). Primijenjene su cijene - franko šumska cesta, nisu isključeni |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 48 <-- 48 --> PDF |
K. Bczak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 479-487 troškovi sječe i izrade, pa prema tome vrijednosti produkcije drvnih sortimenata imaju ista ograničenja. Računsko izjednačenje vrijednosti drvnih sortimenata u Eurima, 281 modelnog stabla hrasta lužnjaka izvršeno je kao i dvoulazne volumne tablice po funkciji Schumacher - Hall-a (1959). Novčana vrijednost drvnih sortimenata modelnih stabala procijenjena je u oborenom stanju i nisu istog ekološko-gospodarskog tipa. Regresijski model dvoulaznih tablica vrijednosti drvnih sortimenata vrds hrasta lužnjaka glasi. d3Mm45S h 2J297M49´ vrds = -8.77167968 Na temelju tog regresijskog modela i visinskih krivulja konstruirane su jednoulazne tablice novčane vri jednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka za svaki istraživani model. Korišten je isti kompjutorski program kao i za volumne tablice. Jednoulazne tablice novčane vrijednosti drvnih sortimenata konstruirane su na istoj pretpostavci kao i jednoulazne volumne tablice, kako stabla iste vrste drveća, određenog debljinskog stupnja, na datom bonitetu teže istoj visini i istom obličnom broju te analogno tome i istoj sortimentnoj strukturi odnosno vrjednosti. Obračun novčane vrijednosti drvnih sortimenata jednostavan je kao i obračun drvne zalihe. Zbog programskih rješenja u decimalnim mjestima izjednačene vrijednosti su u centima i treba ih množiti sa 100 da bi se dobila vrijednost stabla u Eurima. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Sastav prirasno-prihodnih tablica vrijednosti drvnih prihodnih tablica volumena u m3. Za sva tri modela već sortimenata u Eurima, analogan je sastavu prirasno- su objavljene prirasno-prihodne tablice za šume vlaž- Tablica 2. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u II-G-20/M-1 Table 2 Yield table of monetary value of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortments in II-G-20/M-1 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 49 <-- 49 --> PDF |
K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 479-487 noga tipa hrasta lužnjaka Bezak i dr. (1993), a model s prosječnim brojem stabala M—2 u monografiji "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" K1 e p a c (1996). Zbog programskih rješenja u decimalnim mjestima izjednačene vrijednosti su u centima i treba ih množiti sa 100 da bi se dobila vrijednost stabla u Eurima. Prirasno-prihodna tablica M-l novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na 1 hekatru površine u Eurima s razvojnim tijekom manjeg broja stabala od prosječnog - za produkciju furnirskih trupaca prikazana je u Tablici 2. Prirasno-prihodna tablica M-2 novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na 1 hektaru površine u Eurima s razvojnim tijekom prosječnog broja stabala - za produkciju furnirskih i pilanskih trupaca prikazana je u Tablici 3. Prirasno-prihodna tablica M-3 novčane vrijednosti sastojina hrasta lužnjaka na 1 hektaru površine u Eurima s razvojnim tijekom većeg broja stabala od prosječnog za produkciju pilanskih trupaca prikazana je u Tablici 4. Tablica 3. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u II-G-20/M-2 Table 3 Yield table of monetary value of pedunculate oak {Quercus robur L.) wood assortments in H-G-20/M-2 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 50 <-- 50 --> PDF |
K. Bc/ak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002). 479-487 Tablica 4. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u II-G-20/M-3 Table 4 Yield table of monetary value of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortments in II-G-20/M-3 5. RASPRAVA - Discussion Razvoj odnosa tečajnog volumnog prirasta i prosječnog prirasta sveukupne produkcije ključni su parametri za dijagnozu produktivnosti šuma. Vrijeme kada se sijeku krivulje tečajnog volumnog prirasta i krivulje prosječnog prirasta sveukupne produkcije, određuje donju granicu ophodnje. Prema tome, smjernice gospodarenja koje se propisuju na osnovi tih parametara mogu imati dalekosežne posljedice na potrajnost prihoda drvne mase i normalitet u Hrvata najvrednijih šuma. Kulminacija sastojinskog tečajnog godišnjeg volumnog prirasta za M-l, t45 = 12.24 mVha nastaje u 45. godini. Krivulja prosječnog prirasta sveukupne produkcije siječe se s krivuljom tečajnog prirasta poslije 130. godine. To znači da bi smo uz normalan tretman sastojina trebali postići, u vrijeme druge kulminacije debljinskog prirasta maksimalnu produkciju volumnog i poprečnog prirasta od 9.5 mVha ili sveukupnu produkciju u 140. g. 1432mVha, Beza k i dr. (1993). Sveukupna maksimalna produkcija, odnosno sveukupni maksimalni godišnji etat (Es) sastoji se od godišnjeg etata glavnog prihoda (Eg) i godišnjeg etata prorede (Em). Uz ophodnju od 140. godina maksimalni godišnji etat iznosio bi: Es = Eg + Em^> 4.3 + 5.2 = 9.5 mVha Akademik D. Klepac je u svojim eksperimentalnim istraživanjima utvrdio za hrast lužnjak maksimalnu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 51 <-- 51 --> PDF |
K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Querntx mhur L.) 1 NJIHOVA NOVČANA Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002), 479-487 produkciju od 7-8 mVha. Sveukupna produkcija od 7-8 mVha je maksimalni iznos šumske produkcije za hrast u Centralnoj Europi, a u našim ekološkim uvjetima to je iznos koji se postiže redovnim gospodarenjem Klepac (1982). Wimmenauer (4900), bonitet 1. Jiitner (1955), jake prorede l.bon. Spiranec 1975., 1 bonitet Cestar (1989), EOT: II-G-20 Bezak (1993) Model 1. Model 2. Model 3. Ukupni etat meduprihoda u modelima veći je od etata glavnog prihoda, što nije slučaj u tablicama navedenih autora, osim prirasno-prihodnih tablica Jiitnera, jake prorede na 1. bonitetu. Poznato je da se razvojem različitog broja stabala, ali podjednake temeljnice, postiže podjednaka prosječna godišnja produkcija drvne mase. To dokazuju i ovi modeli. Međutim prosječna godišnja vrijednost te drv Prosječna godišnja produkcija novčane vrijednosti drvnih sortimenata najveća je u modelu M-l, 1114 Eura/ ha, najmanja u modelu M-3, 591 Eura/ha, a razlika je 523 Eura/ha. Tečajni godišnji prirast vrijednosti drvnih sortimenata u Eurima ne pokazuje kulminaciju tijekom ophodnje, odnos u modelima isti je kao i u produkciji 0.42 : 0.34 : 0.24, a razlika priraštaje 1232 Eura/ha. Samo godišnja vrijednost prirasta drvnih sortimenata u 140. godini pokriva troškove jednokratne njege svih šumskouzgojnih radova jednostavne biološke reprodukcije. Ukupna vrijednost meduprihoda (zbroj proreda) je 1/3 vrijednosti sveukupnog prihoda ili približno polovici glavnog. Rezultati ovih istraživanja, ekonomska analiza i spoznaje o zakonitostima razvojnog tijeka sastojinske strukture odlučujući su za određivanje ophodnje hrasta lužnjaka, odnosno njezino skraćivanje ili produženje. Modeli obuhvaćaju zakonitosti i specifičnosti razvojnog tijeka sastojina hrasta lužnjaka, od prvih proreda do oplodnih sječa. To su teoretski modeli koji će "uređivaču" pomoći pri izradbi smjernica gospodarenja, a "uzgajivaču´´ kod njihove provedbe. Izbor modela za svaki ekološko-gospodarski tip, bonitet i vrstu dr- Maksimalna godišnja produkcija hrasta lužnjaka prema prirasno-prihodnim tablicama pokazuje interesantne spoznaje. ne mase u 140. godini u odnosu je 0.43 : 0.34 : 0.23 u korist modela M-l. Analiza prirasno-prihodnih tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Tablica 2., 3. i 4). tj modela M-l, M-2 i M-3 pokazuje velike razlike u produkciji. Novčana vrijednost prosječne godišnje produkcije drvnih sortimenata i prirasta vrijednosti hrasta lužnjaka u vlažnom tipu u 140. godini je: veća tijekom osnivanja sastojine najvažniji je zadatak uređivanja šuma. Struktura distribucije prsnih promjera, broja stabala, prirasta, kao i obrast sve je važno za provedbu propisanih smjernica gospodarenja. Stoga je nužno priložiti osnovi gospodarenja modele i distribucije prsnih promjera koje će voditi prevoditelje uređajnog elaborata ka propisanom cilju. U uređajnom elaboratu trebalo bi uvesti ekonomske pokazatelje, što bi omogućilo periodično (desetgodišnje) bilansiranje uspješnosti gospodarenja šumama Milković,Vondra (2001). Modelna stabla hrasta lužnjaka za konstrukciju dvoulaznih drvnogromadnih tablica stari su preko 50 godina Spiranec (1975). Tijekom gospodarenja promijenio se oblični broj, stoga je nužna provjera istih. Tijekom sekcioniranja stabala za sastav dvoulaznih volumnih tablica istovremeno se mogu prikupiti podaci i o sortimentnoj strukturi. Izjednačenjem po modelu Schumacher - Hall-a izradile bi se lokalne volumne i sortimentne tablice. Obračun volumena i vrijednosti drvne zalihe je jednostavan. Uz drvnu zalihu sastojine dobivamo i vrijednost drvnih sortimenata u Eurima, strateški parametar gospodarenja i razvojne strategije Hrvatskog šumarstva. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 52 <-- 52 --> PDF |
K. Bezak: MODELI SASTOJ1NA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus rohur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 479-487 6. ZAKLJUČCI - Conclusions Istraživanja ekonomske vrijednosti produkcije drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u šumama vlažnog tipa (II-G-20) provedena su za tri modela: M-l s razvojnim tijekom manjeg broja stabala od prosječnog. M-2 s razvojnim tijekom prosječnog broja stabala. M-3 s razvojnim tijekom većeg broja stabala od prosječnog. Vrijednost drvnih sortimenata hrasta lužnjaka i njihove sveukupne produkcije iskazana je u Eurima. Iz obavljenih istraživanja proizlaze sljedeći zaključci. 1. Najveću prosječnu godišnju novčanu vrijednost produkcije drvnih sortimenata u 140. godini 1114 Eura/ha i godišnji prirast 2808 Eura/ha daje model M-l. 2. Prosječna godišnja produkcija u modelu M-2 je 868 Eura/ha, a godišnji prirast vrijednosti drvnih sortimenata u 140. godini je 2284 Eura/ha. 3. Najmanju prosječnu godišnju vrijednost produkcije drvnih sortimenata u 140. godini 591 Eura/ha i godišnji prirast 1576 Eura/ha daje model M-3. 4. Odnos prosječne godišnje produkcije drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na kraju ophodnje je 0.43 : 0.34 : 0.23 u korist modela M-l. 5. Ukupna novčana vrijednost drvnih sortimenata meduprihoda (zbroj proreda) je 1/3 vrijednosti sveukupnog ili približno 1/2 glavnog prihoda. 6. Tijekom propisane ophodnje od 140 godina sva tri modela ne pokazuju kulminaciju tečajnog godišnjeg prirasta vrijednosti ni poprečnu novčanu vrijednost sveukupne produkcije drvnih sortimenata. 7. Uređajnim elaboratima treba priložiti i modele odnosno prirasno-prihodne tablice koje će prevoditelje uređajnog elaborata voditi ka propisanom cilju gospodarenja. 8. Funkcija Schumacher - Hall-a može se primijeniti u praksi kao model za izradu sortimentnih tablica i tablica vrijednosti drvnih sortimenata. 7. LITERATURA - References Bezak, K., Cestar, D., Hren, V., Kovačević, Z., Martinović, J., Pelcer,Z., 1989.: Uputstvo za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvatske, Radovi br. 79: 1-119, Zagreb. Bezak, K., 1990: Proučavanje strukture i veličine sastojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae -Quercetum roboris Horv. 38), Disertacija, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu; Bezak, K., Slunj ski, V., 1990: Aplikacijski program za kompjutorsku obradu drvnogromadnih tablica i tarifa, Zagreb; B e z a k, K., 1992: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna izdanja VI: 57-83 Vinkovci; Bezak, K., Krejči, V, Krznar, A., 1993. Prirasnoprihodne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnoga tipa, Radovi br.1-2: 55-67, Zagreb; Bezak, K, 2001: Parametri špiranćevih drvnogromadnih tablica za krupno drvo hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), hrasta kitnjaka (Quercuspetrea L.) i bukvu (Fagus sylvatica L.), Šum. list br. 11-12., 635-640, Zagreb; Klepac,D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb; Klepac , D., 1982:Hrastove šume u Slavoniji, Šum. list br. 11 /12, Zagreb, 489-499; Kl ep ac, D., 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka; knjiga: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Zagreb; Milković, I., Vondra, V, 2001: Ekonomski učinak prorjeđivanja sastojina hrasta lužnjaka, Znanost u potrajnom gospodarenju Hrvatskim šumama, Znanstvena knjiga, s 606-622, Zagreb; Špiranec , M., 1975: Drvnogromadne tablice, Radovi br. 22, Zagreb Štefančić, A., 1997: Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera za hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši tip, Šum. list 9/10, s 479-497, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 53 <-- 53 --> PDF |
K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 479-487 SUMMARY: The author studies the monetary value of wood assortment products in the forests of pedunculate oak (Quercus robur L.) of the humid type II -G-20. His studies follow research on the patterns of growth, production and sustainability of management with forests in the Republic of Croatia. The research showed considerable variability in the developmental course of a stand diameter structure, which, apart from site factors, it the result of different approaches and management methods in the past period. Based on past knowledge and patterns of the developmental course of a stand structure, theoretical models of a regulated forest of pedunculate oak have been made in the form of yield tables. The simulation of three models with a different number of trees and a similar developmental course of the basal area achieved a similar volume production, but different monetary value of wood assortments. The monetary value of wood mass production was determined on the basis of the share of wood assortments in the volume of full-size timber above 7 cm in diameter, Stefančić (1997) and the Pricelist of principal forest products for international market of "Croatian Forests " (Reg. No. DIR-01/02-1276). The average monetary value ratio of annual production of pedunculate oak wood assortments at the end of the rotation period is 0.43 : 0.34 : 0.23 in favour of the model in which the developmental course of tree numbers is lower than the average. The total monetary value of the intermediate yield (the sum total of thinning treatments) in all three models is 1/3 of the value of the overall yield, or approximately 1/2 value of the principal yield. During the prescribed rotation of 140 years, none of the three models displayed the current annual increment culmination of monetary value of wood assortments, nor the transversal monetary value of overall production. The research stressed the need of complementing management plans with models containing all structural elements and guidelines so that those implementing plans may achieve management goals. The Schumacher - Hall function proved to be the most favourable for practical application as a model for constructing assortment tables and tables of wood assortment monetary value. Key words: pedunculate oak, yield tables, production, monetary value of wood assortments |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |