DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 45     <-- 45 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 479-487
UDK 630* 525 (001)


MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA
NOVČANA VRIJEDNOST PRODUKCIJE DRVNIH SORTIMENATA


MODELS OF PEDUNCULATE OAK {Quercus Robur L.) STANDS AND
THE MONETARY VALUE OF WOOD ASSORTMENT PRODUCTION


Karlo BEZAK*


SAŽETAK: Autor istražuje novčanu vrijednost produkcije drvnih sortimenata
u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) vlažnoga tipa II —G—20.
Nastavak su istraživanja zakonitosti rasta, produkcije i potrajnosti gospodarenja
šumama Republike Hrvatske. Istraživanja su pokazala veliku varijabilnost
razvojnog tijeka sastojinske debljinske strukture, što je posljedica, uz
stanišne čimbenike, različitog pristupa i načina gospodarenja u proteklom
vremenu. Oslanjajući se na spoznaje i zakonitosti razvojnog tijeka sastojinske
strukture, napravljeni su teoretski modeli uređene šume hrasta lužnjaka u formi
prirasno-prihodnih tablica.


Simulacijom triju modela s različitim brojem stabala i s podjednakim razvojnim
tijekom temeljnice, postiže se podjednaka produkcija volumena, ali je
novčana vrijednost drvnih sortimenata različita.


Novčana vrijednost produkcije drvne mase utvrđena je na temelju udjela
drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva iznad 7 cm promjera, S t efa n čić
(1997) i Cjenika glavnih šumskih proizvoda za međunarodno tržište Hrvatskih
šuma (UR. BROJ: DIR-01/02-1276).


Odnos prosječne novčane vrijednosti godišnje produkcije drvnih sortimenata
hrasta lužnjaka na kraju ophodnje je 0.43 : 0.34 : 0.23, u korist modela s
razvojnim tijekom broja stabala manjim od prosječnog. Ukupna novčana vrijednost
međuprihoda (zbroj proreda) u sva tri modela je 1/3 vrijednosti sveukupnog
ili približno 1/2 glavnog prihoda.


Tijekom propisane ophodnje od 140. godina, sva tri modela ne pokazuju
kulminaciju tečajnog godišnjeg prirasta novčane vrijednosti drvnih sortimenata,
kao ni poprečnu novčanu vrijednost sveukupne produkcije.


Istraživanja su pokazala daje nužno u uređajnim elaboratima priložiti i
modele sa svim strukturnim elementima i smjernicama, kako bi provoditelj
uređajnog elaborata postigao cilj gospodarenja.


Funkcija Schumacher - HalTa je najpovoljnija za primjenu u praksi kao
model za izradu sortimentnih tablica i tablica novčane vrijednosti drvne mase.
Ključne riječi: hrast lužnjak, prirasno-prihodne tablice, produkcija,
novčana vrijednost drvnih sortimenata.


1. UVOD - Introduction
Cilj gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka, uz znavanje zakonitosti razvojnog tijeka debljinske i viočuvanje
stabilnosti ekosustava i potrajnosti prihoda, sinske distribucije stabala te odnosa debljnskog i visinje
produkcija furnirske i deblje pilanske oblovine. Po-skog prirasta, jedina je alternativa održivom razvoju.


Razvoj odnosa tečajnog godišnjeg volumnog prirasta i


* Dr. se. Karlo Bezak, dipl. ing. šum., HŠ d.o.o.,
prosječnog prirasta sveukupne produkcije ključni su


Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 46     <-- 46 -->        PDF

K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA . Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 479-487
parametri za dijagnozu produktivnosti neke sastojine. Treba istaći važnu pojavu u šumi koja se odlikuje
Intenziteti proreda kvantitativno su određeni etatom, a zakonitošću, koja se nikada ne prekida, i giba se razlikvaliteta
ovisi o znanju i iskustvu uzgajivača Hren i čitim intenzitetom, to je borba za opstanak. Borba za
dr. (1988). Usporedbom modelnih i stvarnih distribuciopstanak
vodi do prirodnog odabiranja, tj. prirodnog
ja planira se uzgojni zahvat kojim bi se što više priblidiferenciranja
stabala. Proces diferenciranja stabala
žili cilju gospodarenja. ostvaruje se najvećom energijom u mladosti. U borbi
za prostor neka stabla postignu dominantan položaj, a


Sastojine su jamačno najsloženiji makrosustavi koji


druga potisnut ili prigušen. Neposredna uloga šumara


se kontinuirano mijenjaju, a razlikuju se po svojoj


uzgajivača u toj borbi je odlučujuća za produkciju drv


strukturi. Osnovni elementi strukture sastojina su broj


nih sortimenata najveće kvalitete.


stabala sa svojom debljinskom i visinskom distribucijom,
strukturom prirasta, strukturom volumena i druRazvojni
tijek prsnih promjera hrasta lužnjaka očigih
elemenata. Svi elementi strukture jednodobnih sastuje
se velikom varijabilnošću, stoje posljedica staništojina
su prolaznog karaktera i sa starošću se mijenjaju. nih čimbenika, učestalosti šumskouzgojnih radova i
Poznavanje tih promjena i zakonitosti razvojnog tijeka različitog intenziteta prorjeđivanja u tim sastojinama.
sastojinske strukture znakovito je za provođenje pravilnog
gospodarenja.


2. PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA - Problem and research objective
Prirasno-prihodne tablice i njihova grafička interske
distribucije. Ili je sastojina otišla predaleko, ili je
pretacija omogućuje praćenje i analizu razvoja rasta, zaostala u razvoju, stoje i najčešći slučaj. U našim šuprirasta
i produkcije jednodobnih sastojina od početka mama hrasta lužnjaka primjenjivale su se tablice stranih
do kraja ophodnje. To su teoretski modeli koji mnogi autora za staništa koja se bitno razlikuju od naših, a nisu
autori nazivaju apstrakcijom visokog stupnja. ni razlikovale hrast lužnjak od hrasta kitnjaka, već se


Da bi postigli propisani cilj gospodarenja, produkcipod
imenom hrasta upotrebljavaju za obje vrste drveća.
ju furnirske i deblje pilanske oblovine, najvažniji je izTo
su tablice Wimmenauera (1990), Schwappacha
bor modela sa svim elementima razvojnog tijeka sasto(
1929), Gehrharda (1930), Juttnera (1955), i dr. Za
jinske strukture. Izbor prirasno-prihodnih tablica dodanaše
lužnjakove šume odgovarale su Wimmenauerove


tno otežava provođenje načina i intenziteta proreda. prirasno-prihodne tablice, sve do vremena kada su se poNajveći
broj sastojina razlikuje se od normalne debljin-čele provoditi umjerene i jače prorede Klepac (1996).


Tablica 1. Usporedba razvojnog tijeka broja stabala i srednjeg prsnog promjera na 1 hektaru površine s prirasno-prihodnim
tablicama domaćih i stranih autora
Table 1. A comparison of the developmental course of tree numbers and the mean breast diameter in 1 ha with yield tables
of Croatian and foreign authors


Modeli - prirasno-prihodne tablice - Models - yield tables
Bezak Cestar Špiranec Klepac Wimmenaucr Juttner


H3


Jake prorede


5
I bonitet
0


Model 1 Model 2 Model 3 I bonitet I bonitet I bonitet


II-G-20 Severe


O


Model 1 Model 2 Model 3 I site class 1 site class I site class


\— thinning
I site class


N D N
D
N
D N D N
D
N
D
N D N
D
cm cm cm cm cm cm cm cm
20 1948 6.7 2345 6.2 2912 5.5 6990 6.0 6230 5.7 4820 6.5 4835 6.4
30 1044 12.6 1300 11.3 1669 10.0 2125 11.5 2110 11.4 2057 10.0 2150 11.0 2419 9.7
40 636 18.7 804 16.7 1050 14.6 1135 16.5 1030 17.6 1051 15.0 1250 15.5 1340 13.4
50 439 24.5 557 21.8 731 19.0 720 21.5 630 23.6 708 20.0 800 20.5 848 17.1
60 327 30.0 413 26.7 541 23.3 510 26.5 440 29.3 500 25.0 586 25.0 588 20.8
70 258 35.1 323 31.4 420 27.5 375 31.5 325 34.6 352 31.0 463 29.0 433 24.5
80 209 40.1 259 36.0 335 31.7 300 36.0 260 39.4 281 36.0 388 32.5 331 28.0
90 172 45.2 213 40.7 274 35.8 240 40.5 210 43.8 232 41.0 328 36.0 262 32.0
100 145 50.3 177 45.3 227 40.0 195 45.0 180 47.8 202 45.0 281 39.5 213 35.7
110 122 55.5 150 50.1 192 44.2 165 49.0 155 51.4 176 49.0 243 43.0 176 39.4
120 104 60.7 128 54.8 164 48.4 140 53.0 140 54.6 153 53.0 211 46.5 148 43.2
130 90 65.9 111 59.5 142 52.6 120 57.5 138 56.0 187 50.0 127 47.0
140 79 71.1 97 64.3 124 56.8 110 60.1 126 59.0 168 53.3 110 50.8
150 70 76.3 86 69.0 110 61.0 101 62.1 118 61.0 152 56.5




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 47     <-- 47 -->        PDF

K. Bezak: MODELI SASTOJ1NA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 479-4X7
Prve domaće prirasnoprihodne tablice za hrast lužnjak
na tri boniteta objavio je Spiranec (1969).
Za posavske šume hrasta lužnjaka na I. bonitetu tablice
je izradio Kl ep ac (1976).


Prirasno-prihodne tablice za hrast lužnjak po ekološko-
gospodarskim tipovima objavljene su u Radovima
šumarskog instituta, Bezak, Cestar idr. (1989).


Kako bi obuhvatili sve razvojne oblike i specifičnosti
razvojnog tijeka sastojina hrasta lužnjaka, konstruirana
su tri modela (prirasno-prihodne tablice) za šume
vlažnog tipa EGT: II - G - 20, B ezak i dr. (1993).


Odnos razvojnog tijeka broja stabala i srednjeg prsnog
promjera na 1 hektaru površine te usporedba s prirasno-
prihodnim tablicama domaćih i stranih autora
prikazan je u Tablici 1. i slici 1.


Ova analiza pokazuje, da se s razvojem većeg broja
stabala postižu manji prsni promjeri i obrnuto. Korelacija
je jaka, prema ovoj analizi r = 0,8. Primjenom stranih
tablica uz propisanu ophodnju možemo uzgajati
samo pilanske trupce, a to nije cilj gospodarenja sastojinama
hrasta lužnjaka. I prirasno-prihodne tablice,
Špiranca, Klepca, Cestara kao i M-3 pokazuju razvojni
tijek većeg broja stabala. Naš hrast lužnjak poznat je u
svijetu po svojoj strukturi, teksturi i kvaliteti te može
dati mnogo više.


Cilj je istraživanja utvrditi novčanu vrijednost drvnih
sotimenata za tri modela, vrijednost tečajnog godišnjeg
prirasta i njihovu poprečnu vrijednost sveukupne
produkcije u Eurima.


Model-1 (M-l) s razvojnim tijekom manjeg broja
stabala od prosječnog - za produkciju furnirskih trupaca.
Model-2 (M-2) s razvojnim tijekom prosječnog broja
stabala - za produkciju furnirskih i pilanskih trupaca.


Slika 1. Odnos razvojnog tijeka broja stabala i srednje sastojinskog
prsnog promjera hrasta lužnjaka istraživanih modela
i prirasno-prihodnih tablica drugih autora.


Figure 1 The relationship between the developmental course of
tree numbers and the pedunculate oak mean stand breast
diameter in the studied models and the yield tables of
other authors.


Model 3 (M-3) s razvojnim tijekom većeg broja stabala
od prosječnog - za produkciju pilanskih trupaca.


3. MATERIJAL I METODE - Material and methods
Oslanjajući se na osobne spoznaje, spoznaje drugih
istraživača te zakonitosti razvojnog tijeka sastojinskih
struktura, konstruirana su 3 modela za hrast lužnjak
vlažnoga tipa Bezak (1990, 1992 i 1993) Modeli su
napravljeni suvremenim alatima, kompleksnim jednadžbama
rasta i razvoja sastojinske debljinske strukture.
Obuhvatili su zakonitosti i specifičnosti razvojnog
tijeka debljinskog prirasta, zakonitosti razvojnog
tijeka debljinske distribucije prsnih promjera i pomaka
visinskih krivulja.


Parametri Levakovićeve funkcije c, i c2, jednadžbe
druge derivacije debljinskog rasta srednjeplošnih stabala,
parametri a i b visinskih krivulja za sva tri modela
prikazani su u Radovima šumarskog instituta broj 1-2
1993, Bezak idr. (1993).


Jednoulazne tablice i volumeni sastojine obračunati
su na osnovi razvojnog tijeka visinskih krivulja i
dvoulaznih tablica (drvnogromadnih) Spiranec


(1975). Parametri dvoulaznih tablica za krupno drvo
(iznad 7 cm) izračunati su računski Bezak (2001 ) i
njihova jednadžba glasi:


0.000042655 d: h ""


Za izradbu dvoulaznih i jednoulaznih volumnih tablica
izrađen je cjelovit kompjutorski program Bezak,
Slunjski (1990).


Buduća debljinska distribucija prsnih promjera, volumni
prirast sastojine i prirasni nizovi po dobnim razredima
obračunati su Hufnaglovom metodom K1 e p a c
(1963).


Novčana vrijednost produkcije utvrđena je na temelju
udjela drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva
iznad 7 cm promjera Štefančić (1997) i Cjenika
glavnih šumskih proizvoda za međunarodno tržište Hrvatskih
šuma (UR. BROJ: DIR-01/02-1276). Primijenjene
su cijene - franko šumska cesta, nisu isključeni




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 48     <-- 48 -->        PDF

K. Bczak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 479-487
troškovi sječe i izrade, pa prema tome vrijednosti produkcije
drvnih sortimenata imaju ista ograničenja.


Računsko izjednačenje vrijednosti drvnih sortimenata
u Eurima, 281 modelnog stabla hrasta lužnjaka
izvršeno je kao i dvoulazne volumne tablice po funkciji
Schumacher - Hall-a (1959). Novčana vrijednost
drvnih sortimenata modelnih stabala procijenjena
je u oborenom stanju i nisu istog ekološko-gospodarskog
tipa.


Regresijski model dvoulaznih tablica vrijednosti
drvnih sortimenata vrds hrasta lužnjaka glasi.
d3Mm45S h 2J297M49´


vrds = -8.77167968


Na temelju tog regresijskog modela i visinskih krivulja
konstruirane su jednoulazne tablice novčane vri


jednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka za svaki istraživani
model. Korišten je isti kompjutorski program
kao i za volumne tablice. Jednoulazne tablice novčane
vrijednosti drvnih sortimenata konstruirane su na istoj
pretpostavci kao i jednoulazne volumne tablice, kako
stabla iste vrste drveća, određenog debljinskog stupnja,
na datom bonitetu teže istoj visini i istom obličnom broju
te analogno tome i istoj sortimentnoj strukturi odnosno
vrjednosti. Obračun novčane vrijednosti drvnih sortimenata
jednostavan je kao i obračun drvne zalihe.


Zbog programskih rješenja u decimalnim mjestima
izjednačene vrijednosti su u centima i treba ih množiti
sa 100 da bi se dobila vrijednost stabla u Eurima.
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results
Sastav prirasno-prihodnih tablica vrijednosti drvnih prihodnih tablica volumena u m3. Za sva tri modela već
sortimenata u Eurima, analogan je sastavu prirasno- su objavljene prirasno-prihodne tablice za šume vlaž-


Tablica 2. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u II-G-20/M-1
Table 2 Yield table of monetary value of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortments in II-G-20/M-1




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 49     <-- 49 -->        PDF

K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 479-487
noga tipa hrasta lužnjaka Bezak i dr. (1993), a model
s prosječnim brojem stabala M—2 u monografiji "Hrast
lužnjak u Hrvatskoj" K1 e p a c (1996).


Zbog programskih rješenja u decimalnim mjestima
izjednačene vrijednosti su u centima i treba ih množiti
sa 100 da bi se dobila vrijednost stabla u Eurima.
Prirasno-prihodna tablica M-l novčane vrijednosti
drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na 1 hekatru površine
u Eurima s razvojnim tijekom manjeg broja stabala
od prosječnog - za produkciju furnirskih trupaca prikazana
je u Tablici 2.


Prirasno-prihodna tablica M-2 novčane vrijednosti
drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na 1 hektaru površine
u Eurima s razvojnim tijekom prosječnog broja stabala
- za produkciju furnirskih i pilanskih trupaca prikazana
je u Tablici 3.


Prirasno-prihodna tablica M-3 novčane vrijednosti
sastojina hrasta lužnjaka na 1 hektaru površine u Eurima
s razvojnim tijekom većeg broja stabala od prosječnog za
produkciju pilanskih trupaca prikazana je u Tablici 4.


Tablica 3. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u
II-G-20/M-2
Table 3 Yield table of monetary value of pedunculate oak {Quercus robur L.) wood assortments in H-G-20/M-2




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 50     <-- 50 -->        PDF

K. Bc/ak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002). 479-487
Tablica 4. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u
II-G-20/M-3


Table 4 Yield table of monetary value of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortments in II-G-20/M-3


5. RASPRAVA - Discussion
Razvoj odnosa tečajnog volumnog prirasta i prosječnog
prirasta sveukupne produkcije ključni su parametri
za dijagnozu produktivnosti šuma. Vrijeme kada se
sijeku krivulje tečajnog volumnog prirasta i krivulje
prosječnog prirasta sveukupne produkcije, određuje donju
granicu ophodnje. Prema tome, smjernice gospodarenja
koje se propisuju na osnovi tih parametara mogu
imati dalekosežne posljedice na potrajnost prihoda
drvne mase i normalitet u Hrvata najvrednijih šuma.


Kulminacija sastojinskog tečajnog godišnjeg volumnog
prirasta za M-l, t45 = 12.24 mVha nastaje u 45.
godini. Krivulja prosječnog prirasta sveukupne produkcije
siječe se s krivuljom tečajnog prirasta poslije


130. godine. To znači da bi smo uz normalan tretman
sastojina trebali postići, u vrijeme druge kulminacije
debljinskog prirasta maksimalnu produkciju volumnog
i poprečnog prirasta od 9.5 mVha ili sveukupnu produkciju
u 140. g. 1432mVha, Beza k i dr. (1993). Sveukupna
maksimalna produkcija, odnosno sveukupni
maksimalni godišnji etat (Es) sastoji se od godišnjeg
etata glavnog prihoda (Eg) i godišnjeg etata prorede
(Em). Uz ophodnju od 140. godina maksimalni godišnji
etat iznosio bi:
Es = Eg + Em^> 4.3 + 5.2 = 9.5 mVha
Akademik D. Klepac je u svojim eksperimentalnim
istraživanjima utvrdio za hrast lužnjak maksimalnu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 51     <-- 51 -->        PDF

K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Querntx mhur L.) 1 NJIHOVA NOVČANA Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002), 479-487
produkciju od 7-8 mVha. Sveukupna produkcija od
7-8 mVha je maksimalni iznos šumske produkcije za
hrast u Centralnoj Europi, a u našim ekološkim uvjetima
to je iznos koji se postiže redovnim gospodarenjem
Klepac (1982).


Wimmenauer (4900), bonitet 1.


Jiitner (1955), jake prorede l.bon.


Spiranec 1975., 1 bonitet


Cestar (1989), EOT: II-G-20


Bezak (1993) Model 1.


Model 2.


Model 3.


Ukupni etat meduprihoda u modelima veći je od
etata glavnog prihoda, što nije slučaj u tablicama navedenih
autora, osim prirasno-prihodnih tablica Jiitnera,
jake prorede na 1. bonitetu.


Poznato je da se razvojem različitog broja stabala,
ali podjednake temeljnice, postiže podjednaka prosječna
godišnja produkcija drvne mase. To dokazuju i ovi
modeli. Međutim prosječna godišnja vrijednost te drv


Prosječna godišnja produkcija novčane vrijednosti
drvnih sortimenata najveća je u modelu M-l, 1114 Eura/
ha, najmanja u modelu M-3, 591 Eura/ha, a razlika
je 523 Eura/ha.


Tečajni godišnji prirast vrijednosti drvnih sortimenata
u Eurima ne pokazuje kulminaciju tijekom ophodnje,
odnos u modelima isti je kao i u produkciji


0.42 : 0.34 : 0.24, a razlika priraštaje 1232 Eura/ha.
Samo godišnja vrijednost prirasta drvnih sortimenata u
140. godini pokriva troškove jednokratne njege svih
šumskouzgojnih radova jednostavne biološke reprodukcije.
Ukupna vrijednost meduprihoda (zbroj proreda) je
1/3 vrijednosti sveukupnog prihoda ili približno polovici
glavnog.


Rezultati ovih istraživanja, ekonomska analiza i
spoznaje o zakonitostima razvojnog tijeka sastojinske
strukture odlučujući su za određivanje ophodnje hrasta
lužnjaka, odnosno njezino skraćivanje ili produženje.


Modeli obuhvaćaju zakonitosti i specifičnosti razvojnog
tijeka sastojina hrasta lužnjaka, od prvih proreda
do oplodnih sječa. To su teoretski modeli koji će
"uređivaču" pomoći pri izradbi smjernica gospodarenja,
a "uzgajivaču´´ kod njihove provedbe. Izbor modela
za svaki ekološko-gospodarski tip, bonitet i vrstu dr-


Maksimalna godišnja produkcija hrasta lužnjaka
prema prirasno-prihodnim tablicama pokazuje interesantne
spoznaje.


ne mase u 140. godini u odnosu je 0.43 : 0.34 : 0.23 u
korist modela M-l. Analiza prirasno-prihodnih tablica
novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka
(Tablica 2., 3. i 4). tj modela M-l, M-2 i M-3 pokazuje
velike razlike u produkciji.


Novčana vrijednost prosječne godišnje produkcije
drvnih sortimenata i prirasta vrijednosti hrasta lužnjaka
u vlažnom tipu u 140. godini je:


veća tijekom osnivanja sastojine najvažniji je zadatak
uređivanja šuma.


Struktura distribucije prsnih promjera, broja stabala,
prirasta, kao i obrast sve je važno za provedbu propisanih
smjernica gospodarenja. Stoga je nužno priložiti
osnovi gospodarenja modele i distribucije prsnih
promjera koje će voditi prevoditelje uređajnog elaborata
ka propisanom cilju.


U uređajnom elaboratu trebalo bi uvesti ekonomske
pokazatelje, što bi omogućilo periodično (desetgodišnje)
bilansiranje uspješnosti gospodarenja šumama
Milković,Vondra (2001).


Modelna stabla hrasta lužnjaka za konstrukciju
dvoulaznih drvnogromadnih tablica stari su preko 50
godina Spiranec (1975). Tijekom gospodarenja promijenio
se oblični broj, stoga je nužna provjera istih.
Tijekom sekcioniranja stabala za sastav dvoulaznih volumnih
tablica istovremeno se mogu prikupiti podaci i


o sortimentnoj strukturi. Izjednačenjem po modelu
Schumacher - Hall-a izradile bi se lokalne volumne i
sortimentne tablice. Obračun volumena i vrijednosti
drvne zalihe je jednostavan. Uz drvnu zalihu sastojine
dobivamo i vrijednost drvnih sortimenata u Eurima,
strateški parametar gospodarenja i razvojne strategije
Hrvatskog šumarstva.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 52     <-- 52 -->        PDF

K. Bezak: MODELI SASTOJ1NA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus rohur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 479-487
6. ZAKLJUČCI - Conclusions
Istraživanja ekonomske vrijednosti produkcije drvnih
sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u
šumama vlažnog tipa (II-G-20) provedena su za tri
modela:


M-l s razvojnim tijekom manjeg broja stabala od
prosječnog.


M-2 s razvojnim tijekom prosječnog broja stabala.


M-3 s razvojnim tijekom većeg broja stabala od
prosječnog.
Vrijednost drvnih sortimenata hrasta lužnjaka i njihove
sveukupne produkcije iskazana je u Eurima.
Iz obavljenih istraživanja proizlaze sljedeći zaključci.


1.
Najveću prosječnu godišnju novčanu vrijednost
produkcije drvnih sortimenata u 140. godini 1114
Eura/ha i godišnji prirast 2808 Eura/ha daje model
M-l.


2.
Prosječna godišnja produkcija u modelu M-2 je 868
Eura/ha, a godišnji prirast vrijednosti drvnih sortimenata
u 140. godini je 2284 Eura/ha.
3.
Najmanju prosječnu godišnju vrijednost produkcije
drvnih sortimenata u 140. godini 591 Eura/ha i godišnji
prirast 1576 Eura/ha daje model M-3.
4.
Odnos prosječne godišnje produkcije drvnih
sortimenata hrasta lužnjaka na kraju ophodnje je
0.43 : 0.34 : 0.23 u korist modela M-l.
5.
Ukupna novčana vrijednost drvnih sortimenata meduprihoda
(zbroj proreda) je 1/3 vrijednosti sveukupnog
ili približno 1/2 glavnog prihoda.
6.
Tijekom propisane ophodnje od 140 godina sva tri
modela ne pokazuju kulminaciju tečajnog godišnjeg
prirasta vrijednosti ni poprečnu novčanu vrijednost
sveukupne produkcije drvnih sortimenata.
7.
Uređajnim elaboratima treba priložiti i modele odnosno
prirasno-prihodne tablice koje će prevoditelje
uređajnog elaborata voditi ka propisanom cilju
gospodarenja.
8.
Funkcija Schumacher - Hall-a može se primijeniti
u praksi kao model za izradu sortimentnih tablica i
tablica vrijednosti drvnih sortimenata.
7. LITERATURA - References
Bezak, K., Cestar, D., Hren, V., Kovačević,
Z., Martinović, J., Pelcer,Z., 1989.: Uputstvo
za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova
brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvatske,
Radovi br. 79: 1-119, Zagreb.


Bezak, K., 1990: Proučavanje strukture i veličine sastojinskog
rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom
žutilovkom (Genisto elatae -Quercetum
roboris Horv. 38), Disertacija, Šumarski fakultet,
Sveučilišta u Zagrebu;


Bezak, K., Slunj ski, V., 1990: Aplikacijski program
za kompjutorsku obradu drvnogromadnih
tablica i tarifa, Zagreb;


B e z a k, K., 1992: Prigušene oscilacije fenomena rasta
i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima,
Zbornik o Antunu Levakoviću, HAZU,
Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna izdanja
VI: 57-83 Vinkovci;


Bezak, K., Krejči, V, Krznar, A., 1993. Prirasnoprihodne
tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnoga
tipa, Radovi br.1-2: 55-67, Zagreb;


Bezak, K, 2001: Parametri špiranćevih drvnogromadnih
tablica za krupno drvo hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.), hrasta kitnjaka (Quercuspetrea
L.) i bukvu (Fagus sylvatica L.), Šum. list
br. 11-12., 635-640, Zagreb;


Klepac,D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća
i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb;
Klepac , D., 1982:Hrastove šume u Slavoniji, Šum.
list br. 11 /12, Zagreb, 489-499;


Kl ep ac, D., 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka; knjiga:
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj,
HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci,
Vinkovci - Zagreb;


Milković, I., Vondra, V, 2001: Ekonomski učinak
prorjeđivanja sastojina hrasta lužnjaka, Znanost
u potrajnom gospodarenju Hrvatskim šumama,
Znanstvena knjiga, s 606-622, Zagreb;


Špiranec , M., 1975: Drvnogromadne tablice, Radovi
br. 22, Zagreb


Štefančić, A., 1997: Udio drvnih sortimenata u volumenu
krupnog drva do 7 cm promjera za hrast
lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši tip,
Šum. list 9/10, s 479-497, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 53     <-- 53 -->        PDF

K. Bezak: MODELI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I NJIHOVA NOVČANA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 479-487
SUMMARY: The author studies the monetary value of wood assortment
products in the forests of pedunculate oak (Quercus robur L.) of the humid
type II -G-20. His studies follow research on the patterns of growth, production
and sustainability of management with forests in the Republic of Croatia.
The research showed considerable variability in the developmental course of
a stand diameter structure, which, apart from site factors, it the result of different
approaches and management methods in the past period. Based on past
knowledge and patterns of the developmental course of a stand structure, theoretical
models of a regulated forest of pedunculate oak have been made in
the form of yield tables.


The simulation of three models with a different number of trees and a similar
developmental course of the basal area achieved a similar volume production,
but different monetary value of wood assortments.


The monetary value of wood mass production was determined on the basis
of the share of wood assortments in the volume of full-size timber above 7 cm
in diameter, Stefančić (1997) and the Pricelist of principal forest products
for international market of "Croatian Forests " (Reg. No. DIR-01/02-1276).


The average monetary value ratio of annual production of pedunculate
oak wood assortments at the end of the rotation period is 0.43 : 0.34 : 0.23 in
favour of the model in which the developmental course of tree numbers is
lower than the average. The total monetary value of the intermediate yield
(the sum total of thinning treatments) in all three models is 1/3 of the value of
the overall yield, or approximately 1/2 value of the principal yield.


During the prescribed rotation of 140 years, none of the three models displayed
the current annual increment culmination of monetary value of wood
assortments, nor the transversal monetary value of overall production.


The research stressed the need of complementing management plans with
models containing all structural elements and guidelines so that those implementing
plans may achieve management goals.


The Schumacher - Hall function proved to be the most favourable for
practical application as a model for constructing assortment tables and
tables of wood assortment monetary value.


Key words: pedunculate oak, yield tables, production, monetary value
of wood assortments




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569