DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002), 439-457 LiDK 630* 182 T 188 (001) NOVIJE FITOCENOLOŠKE SPOZNAJE O BUKOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ RECENT PHYTOCOENOLOGICAL PERCEPTIONS OF BEECH FORESTS IN CROATIA Joso VUKELIĆ* i Dario BARIČEVIĆ** SAŽETAK: U radu se jitocenološki analiziraju i uspoređuju bukove šumske zajednice submontanskoga i montanskoga pojasa u Hrvatskoj, koje su različito shvaćene i opisivane u dosadašnjoj fitocenološkoj literaturi. Na temelju analize preko 250´fitocenološkihsnimaka (130 snimaka prikazuje tablica 1), od Gorskoga kotara i Like preko sjeverozapadne Hrvatske i slavonskoga gorja, sve na istoku do Požeške i Babje gore, u okviru ilirske sveze bukovih šuma (Aremonio-Fagion,) utvrđene su šumske zajednice bukve s mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetuirr), bukve s volujskim okom (Hacquetio-Fageturn) i bukve s grahoricom (Vicio oroboidi-Fagetum); četvrta zajednica bukve s trepavičastim šašem (Carici pilosae-FageturrL) opisana je unutar srednjoeuropske sveze Fagion sylvaticae. U radu se opisuje njihov florni sastav, svojstvene i razlikovne vrste, područje rasprostranjenosti u Hrvatskoj, sistematske osobitosti te se, stoje bitno za razumijevanje problematike, prikazuju dosadašnja shvaćanja i opisi. Time su se nastojale ukloniti dvojbe i nedostaci iz prijašnjih prikaza i istraživanja drugih autora, ali i autora ovoga članka i osim u slučaju zajednice Carici pilosae-Fagetum donose se utemeljeni stavovi i zaključci. Opisivane su samo jedinice ranga asocijacije, dok će niže jedinice zbog preglednosti, razumijevanja i potrebe daljih istraživanja biti naknadno raščlanjene i opisane. Ključne riječi: obična bukva, šumske zajednice, florni sastav, sveza Aremonio-Fagion, ilirske vrste, submontanski i montanski pojas u Hrvatskoj UVOD Introduction Pitanje sistematike i opisa bukovih šuma dosad se skih fitocenologa priznata sveza Aremonio-Fagion, prinajčešće raspravljalo u našoj fitocenološkoj literaturi, je poznata pod nazivom Fagion illyricum. ali i u zemljama koje imaju sličan geobotanički položaj Razlozi za nepotpun i nedostatan prikaz bukovih fikao i Hrvatska. Unatoč tomu za našu najprošireniju vrstocenoza u Hrvatskoj su višestruki: od konzervativnoga tu drveća (gotovo polovica svih šumskih površina u Hrpristupa hrvatskih fitocenologa temeljenoga na Horvavatskoj), za koju vrlo često ističemo široku "ekološku tovoj makroasocijaciji Fagetum sylvaticae croaticum s amplitudu" koja je rezultirala prostranim vertikalnim i dvije geografske varijante boreale i australe iz 1938. horizontalnim područjem pridolaska, opisano je dosad godine, do toga da se bukove šume u Hrvatskoj nisu is relativno malo šumskih zajednica na razini asocijacije i traživale cjelovito i sustavno na čitavom prostoru, čime pogotovo u nižim kategorijama. Taje tvrdnja još točnija bi se utvrdile najvažnije značajke i razlike. Istraživala kad znamo da su bukove šume našega područja, poglasu se odvojeno pojedina područja u čijem su sklopu više vito u Dinari dima, znatno starije i raznovrsnije od bukoili manje zastupljene bukove šume (npr. Samoborsko vih šuma sjeverno od Alpa. To se odražava u osebujnom gorje - Šugar 1972, Gorski kotar - Trinajstić flornom sastavu bogatom vrstama ilirskoga flornoga 1972, Vukomeričke gorice - Segulja 1974, Moslogeoelementa, zbog čega je opisana i od većine europ-vačkagora-Hruška-Dell ´Uomo 1974, Ličko sredogorje -Pelcer 1975, Strahinjščica-Regula-Be * Prof. dr. se. Joso Vukelić, ** Mr. se. Dario Baričević, Šumarski vilacqua 1978, Požeška i Babja gora -Baričević fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za uzgajanje šuma |