DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10, CXXVI (2002), 489-499 UDK 630* 181.8 + 270 FENOLOGIJA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOME VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOGA FAKULTETA U ZAGREBU PHENOLOGY OF SUMMER FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS IN THE BOTANICAL GARDEN OF THE FACULTY OF NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS Dario KREMER* SAŽETAK: U radu je analizirana fenologija cvjetanja kasnoproljetnih i ljeti cvjetajućih vrsta u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na nekim vrstama iz rodova: Callicarpa, Campsis, Catalpa, Ceanothus, Clerodendrum, Hibiscus, Indigofera, Koelreuteria, Lespedeza, Punica i Sophora. Bilježeni su početak cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja tijekom 1998., 1999. i 2000. godine. Ustanovili smo da se za dio vrsta (Clerodendrum trichotomum, Hibiscus syriacus, Punica granatum, Sophora japonica) može prilično točno predvidjeti vrijeme cvjetanja, jer tijekom tri godine nije uočen značajniji pomak u vremenu cvjetanja. U manjeg broja vrsta (Catalpa bignonioides. i C. ovata, Koelreuteria paniculata, Lespedeza bicolor) uočena su nešto veća odstupanja u pogledu vremena početka cvjetanja, te je kod njih pomak u cvjetanju između pojedinih godina iznosio do tri tjedna. U ostalih vrsta (Callicarpa spp., Campsis radicans, Ceanothus spp., Indigofera spp.) uočena su odstupanja u pogledu vremena početka cvjetanja od 1 do 2 tjedna. Sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja najvarijabilnije. Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvjetanja, Callicarpa, Campsis, Ceanothus, Catalpa, Clerodendrum, Hibiscus, Indigofera, Koelreuteria, Lespedeza, Punica, Sophora. UVOD - Introduction Kao rezultat višegodišnjeg proučavanja fenologije vrsta koje cvjetaju kasnije u proljeće (npr. Mallus spp). cvjetanja drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu PrirodoBudući daje cvjetanje kasnoproljetnih i ljeti cvjetajućih slovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vrsta ostalo nezabilježeno smatrali smo potrebnim isobjavljena su do sada dva rada (Kremer 2001, 2002). tražiti i vrijeme cvjetanja tih vrsta. Takve su nam vrste U njima je obrađena fenologija cvjetanja nekih vrsta koznačajne za potrebe urbanog šumarstva i uređenja proje su zanimljive za urbano šumarstvo, a cvjetaju zimi ili stora, jer je znatno manji broj vrsta koje cvjetaju u kastijekom proljeća. Pri tome je ustanovljeno da se vrijeme no proljeće i ljeti. Zanimljivo je i to da, slično kao i kod početka, a često i vrhunca cvjetanja zimi cvjetajućih vrzimi cvjetajućih vrsta, ima vrlo malo naših domaćih sta (npr. Chimonanthus praecox (L.) Link i Jasminum ljeti cvjetajućih drvenastih vrsta. Zato, kada govorimo o nudiflorum Lindl.) ne može točno predvidjeti, jer je ono ljeti cvjetajućim vrstama mislimo ponajprije na egzote. pod snažnim utjecajem vremenskih prilika. S daleko veObogaćujući drvorede i perivoje svojim cvjetanjem, ćom sigurnošću može se predvidjeti vrijeme cvjetanja one čine urbani prostor raznolikijim i privlačnijim. Kontinuiranim praćenjem cvjetanja i fenologije općenito dolazimo do vrlo važnih podataka o razvoju dr Mr. se. Dario Kremer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, venastih egzota u nas i njihovoj generativnoj reproduk- Svetošimunska 25 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Kremer: FENOLOGIJA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 489-499 tivnoj sposobnosti. Na taj način obogaćujemo svoje znanje o ovim vrstama izvan područja njihova prirodna rasprostranjenja, ali i omogućujemo široj javnosti da se više osloni na podatke iz naše literature. Naime, podaci iz strane literature o vremenu listanja i cvjetanja pojedinih vrsta najčešće se odnose na prostore gdje te vrste rastu u prirodi. Osim vrsta čije se vrijeme cvjetanja navodi u ovome radu, uočene su još neke ljeti cvjetajuće vrste i njihovi kultivari (Berberis aggregata C. K. Schneid i Berberis declinata Schrad., Buddleia heliophila W. W. Sm., Clerodendrum bungei Steud., Cornus paucinervis Hance, Nandina domestica Thunb. ex Mur ray i N. domestica Thunb. ex. Murray ´Alba´, Paliurus spina-christi Mill., Tilia L. spp.), ali one zbog ograničenog opsega rada nisu uvrštene. Od domaćih autora na čije radove, na temu fenologije cvjetanja i povezanosti temperature i fenologije, možemo uputiti, navodimo Ettingera (1883, 1883a), Urbanija (1914),Panova (1949), Ungarovu (1971), Ilijanića et al. (1974), Jurkovića (1990, 1994), Borzana i Krapine c a (1996). Od stranih autora to su Starshova (1972), Kukava (1988), Blasse i Hofmann (1993), Candau (1994),Fitter etal. (1995), Yoshino etal.(\996). MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA Material and working metods Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojemu smo pratili fenologiju cvjetanja ljeti cvjetajućih vrsta, smješten je na geološkoj podlozi nastaloj od nanosa rijeke Save. Ovaj prostor pripada, prema Koppenovoj klasifikaciji, klimatskom području Cfwbx". Riječ je o umjereno toploj, kišnoj klimi bez suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim na cijelu godinu. Najsuši je hladni dio godine. Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca je iznad - 3 °C, a najtoplijeg ispod 22 °C. Tijekom 1998., 1999. i 2000. godine bilježeni su vrijeme početka cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja vrsta koje cvjetaju tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Kod nekih od njih početak cvjetanja nastupi koji puta i kra jem svibnja, a razdoblje cvjetanja se u manjem obimu produlji do rujna i listopada. Cvjetanje je praćeno jednom ili dva puta tjedno, a ponekad i tri puta kako bi podaci bili što precizniji. Prvi potpuno razvijeni cvjetovi na biljci definirali su nam dan početka cvjetanja, dok je kao dan vrhunca cvjetanja smatran onaj tijekom kojega je na biljci opažen najveći broj otvorenih cvjetova. Krajem cvjetanja definirali smo onaj dan tijekom kojega više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svježeg izgleda, već su one bile više-manje suhe ili su počele otpadati. Zabilježeno vrijeme cvjetanja analizirano je u odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima temperature zraka. Znanstvena i hrvatska imena istraživanih vrsta su prema Borzan u (2001). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Results of research and discussion Uz literaturne podatke (Anić 1946, 1983, Baile y 1960, Bean 1973, Giperborej ski 1983, Karav la 1983, Krussmann 1976-1978, Regent 1983, Vidaković 1983a, 1983b, Vrdoljak 1983) o izgledu cvjetova i vremenu cvjetanja vrsta čije smo cvjetanje pratili, navest ćemo ukratko i naša opažanja. Rod Callicarpa L. - krasoplod pripada porodici Verbenaceae J. St.-Hil., a obuhvaća oko 40 vrsta listopadnih ili vazdazelenih vrsta drveća i grmlja tropskih i suptropskih predjela istočne Azije, Australije, Malajskog otočja, Sjeverne i Srednje Amerike. Cvjetovi su dvospolni, sitni, četverodijelni, u paštitastim cvatovima. Zvončasta časka je kratka, četverozuba, rijetko trozuba. Vjenčić je u donjem dijelu cjevast, a u gornjem razdijeljen u četiri široke latice. Prašnika ima 4. Plod je mala bobičasta koštunica s 2 - 4 sjemenke. Pojedine vrste ovog roda atraktivne su ujesen zbog brojnih lijepih ljubičastih do neboplavih plodova, na što upućuje i ime roda u hrvatskome jeziku. Callicarpa americana L. - američki krasoplod je do 2 m visoki grm južnog dijela SAD. Cvjetovi su goli, vjenčić plavkast, a plod ljubičast. Krussmann (1978) za ovu vrstu navodi da cvjeta u svibnju i lipnju. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 8. lipnja, vrhunac 18. lipnja, a kraj 3. srpnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 6. lipnja, vrhunac je bio 16. lipnja, a kraj 5. srpnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 3. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 4. srpnja 2000. godine. Callicarpa bodinieri H. Lev. var. giraldii (Hesse ex Rehder) Rehder (= C. giraldii Hesse ex Rehder) varijetet giraldii Bodinijerova krasoploda je do 3 m visoki grm središnje i zapadne Kine. Ovaj je varijetet manje poznat i manje raširen od tipične vrste od koje se razlikuje po slabije dlakavoj donjoj strani listova i slabije dlakavim cvatnim stapkama. Cvjetovi su oko 0,5 cm široki i 0,4 cm dugi, okupljeni u guste, okruglaste, 2,1 cm široke i oko 12 mm duge cvatove. Vjenčić je ljubičast, sa zaobljenim laticama, dok je zvonolika časka pokrivena zvjezdastim dlačicama. Polenovnice su žute, a plodovi ljubičasti. Literaturni podatak za vrijeme cvjetanja ovog varijeteta nismo pronašli, dok za tipičnu vrstu Krussman n (1976) navodi da cvjeta u srpnju i kolovozu, a Bea n (1973) kao vrijeme cvjeta |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Kremer: EENOLOGIJA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NKKIH DRVENASTIH VRSTA .. Šumarski list br. 9- 10, CXXVI (2002). 4X9-499 nja navodi srpanj. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 20. svibnja, vrhunac 30. svibnja, a kraj 25. lipnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 22. svibnja, vrhunac je bio 30. svibnja, a kraj 25. lipnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 15. svibnja, vrhunac 24. svibnja, a kraj 20. lipnja 2000. godine. Callicarpa dichotoma (Lour.) K. Koch (= C. purpurea Juss.) - purpurni krasoplod je do 1,5 m visoki grm Kine i Japana. Cvjetovi su ružičasti, u 1 - 2 cm širokim cvatovima. Polenovnice su duge 5 mm, a otvaraju se uzdužnom pukotinom. Plodovi su ljubičasti, 3 4 mm dugi. Anić (1983) za ovu vrstu navodi da cvjeta ljeti, dok prema Kriissmannu (1976) cvjeta u kolovozu. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 9. lipnja, vrhunac 18. lipnja, a kraj 10. srpnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 7. lipnja, vrhunac je bio 20. lipnja, a kraj 7. srpnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilje žen je 3. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 4. srpnja 2000. godine. Callicarpa japonica Thunb. - japanski krasoplod je oko 1,5 m visoki grm Japana. Cvjetovi su ružičasti ili bijeli, u mnogobrojnim, 1,5-3 cm širokim cvatovima. Polenovnice se otvaraju vršnom rupicom. Plod je ljubičast (slika 1). Jurković (1994) za ovu vrstu navodi da cvjeta sredinom lipnja, dok prema Slika 1. Callicarpa japonica Thunb. -japanski krasoplod Figure 1 Callicarpa japonica Thunb. - Japanese beautyberry Beanu (1973) i Kriissmannu (1976) cvjeta u kolovozu. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja je bio 16. lipnja, vrhunac 23. lipnja, a kraj 15. srpnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 7. lipnja, vrhunac je bio 22. lipnja, a kraj 7. srpnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 3. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 10. srpnja 2000. godine. Callicarpa japonica Thunb. ´Leucocarpa´ - kultivar ´Leucocarpa´japanskog krasoploda ima bijele plodove (slika 2). Literaturni podatak o vremenu cvjetanja ovog kultivara nismo pronašli. Prema našim opa- Slika 2. Callicarpa japonica Thunb. ´Leucocarpa´ - kultivar ´Leucocarpa´japanskog krasoploda Figure 2 Callicarpa japonica Thunb. ´Leucocarpa´ - cultivar ´Leucocarpa´ of Japanese beautyberry žanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 8. lipnja, vrhunac 23. lipnja, a kraj 15. srpnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 6. lipnja, vrhunac je bio 22. lipnja, a kraj 7. srpnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 3. lipnja, vrhunac 14. lipnja, a kraj 12. srpnja 2000. godine. Dakle, sve promatrane vrste ovoga roda cvjetale su tijekom tri godine približno u isto vrijeme. Manja odstupanja uočena su 2000. godine, kada su sve vrste počele s cvjetanjem od 1 do 2 tjedna ranije nego prethodne dvije godine. Razlog tomu su nešto više temperature u proljeće 2000. godine, pa je tako srednja mjesečna temperatura zraka u travnju iznosila 15,4 °C (nasuprot 13,6 °C 1998. i 13,5 °C 1999. godine), a u svibnju 18,5 °C (nasuprot 17,1 °C 1998. i 17,4 °C 1999. godine). U svibnju 2000. godine prije cvjetanja zabilježen je i veći broj dana s vrijednošću srednje dnevne temperature zraka između 20,1 i 25,0 °C. Bez obzira na manja odstupanja vrijeme cvjetanja vrsta roda Callicarpa može se s priličnom sigurnošću pretpostaviti i za iduće godine. Tijekom cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se u vrsta C. americana, C. dichotoma, C.japonica i C. japonica ´Leucocarpa´ od 13,4 do 28,7 °C, a u vrste C. bodinieri var. giraWii od 10,9 do 28,3 °C. Rod Campsis Lour. - čunika pripada porodici Bignoniaceae Juss., a obuhvaća 2 listopadne penjačice od kojih je jedna iz Sjeverne Amerike, a druga iz istočne Azije. Cvjetovi su krupni, trubasta oblika, u različitim nijansama crvene i narančaste boje, okupljeni u metličaste ili paštitaste cvatove. Časka je debela, kožasta, a vjenčić zvončast do široko ljevkast. Prašnika su 4. Plod je tobolac. Campsis radicans (L.) Seem, ex Bureau (= Tecoma radicans (L.) Juss., Bignonia radicans L.) - virginijska čunika je sjevernoamerička vrsta koja se pomoću zračnih korjenčića penje do 10 m visoko. Cvjetovi su okupljeni u paštitaste cvatove. Vjenčić je ljev |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Kroner: FENOLOGUA KASN0PROLJETNOG CVJKTANJA NKKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski lisl br. 9 10. CXXVI (2002). 489-499 kasto zvončast, u sredini često malo trbušasto proširen, 5 -7 cm dug i 3 - 4 cm širok, na vrhu izrezan u 5 zubaca, s vanjske strane crven do narančast, a iznutra žućkast (slika 3). Karavla (1983) za ovu vrstu navodi da cvjeta od srpnja do rujna, dok prema Beanu (1973) Slika 3. Campsis radicans (L.) Seem, ex Bureau - virginijska čunika Figure 3 Campsis radicans (L.) Seem, ex Bureau - common trum pctcreeper cvjeta u kolovozu i rujnu, a prema Kriissmannu (1976) od srpnja do rujna. Najprecizniji podatak navodi Jurkovi ć (1990), pa je prema nj emu vrijeme cvjetanja od 12. srpnja do 18. rujna. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja je bio 25. lipnja, vrhunac 15. srpnja, a kraj 15. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje počelo je 18. lipnja, vrhunac je bio 18. srpnja, a kraj 20. rujna 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 15. lipnja, vrhunac 12. srpnja, a kraj 15. rujna 2000. godine. Dakle, riječ je o vrsti koja u pogledu vremena cvjetanja između pojedinih godina pokazuje samo manja odstupanja, te se vrijeme cvjetanja može unaprijed pretpostaviti. Vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se tijekom razdoblja cvjetanja između 10,4 i 29,9 °C. Rod Catalpa Scop. - katalpa pripada porodici Bignoniaceae Juss. i obuhvaća 11 vrsta listopadnog drveća Amerike i Azije. Cvjetovi imaju časku i vjenčić zvončastog oblika, a okupljeni su u paštitaste metlice. Američke vrste imaju bijele, a azijske žute cvjetove. Prašnika su 2. Plod je usko produženi tobolac s mnogo sjemenki. Catalpa bignonioides Walt. (= C. syringaefolia Sims) - obična katalpa je do 15 m visoko drvo južnog dijela SAD-a. Cvjetovi su u uspravnim, čunjastim, 15 - 20 (25) cm dugim metlicama. Vjenčić je 4 -5 cm dug i isto toliko širok, bijel, a grlo mu je žućkasto ili tamnogrimizno isprugano. Osnovni literaturni podatak o vremenu cvjetanja za ovu vrstu je da cvjeta u lipnju i srpnju (Kriissmann 1976). Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 10. lipnja, vrhunac 16. lipnja, a kraj 27. lipnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 12. lipnja, vrhunac je bio 18. lipnja, a kraj 5. srpnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja je zabilježen 24. svibnja, vrhunac 7. lipsnja, a kraj 25. lipnja 2000. godine. Catalpa ovata G. Don (= C. kaempferi (DC.) Siebold et Zucc, C. henryi Dođe) - kineska katalpa je do 10 m visoko drvo Kine. Cvjetovi su 2,5 cm široki, žućkasti, iznutra s tamnoljubičastim mrljama, u 20 - 25 cm dugim metlicama. Osnovni literaturni podatak o vremenu cvjetanja za ovu vrstu je da cvjeta u srpnju (Krussmann 1976). Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 2. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 20. lipnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 5. lipnja, vrhunac je bio 12. lipnja, a kraj 20. lipnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 20. svibnja, vrhunac 2. lipnja, a kraj 9. lipnja 2000. godine. Obje vrste pokazale su priličnu osjetljivost na promjene temperature u razdoblju koje prethodi cvjetanju, pa je tako pomak u vremenu cvjetanja između pojedinih godina iznosio do 18 dana. Tijekom razdoblja cvjetanja vrste C. bignonioides srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se između 13,4 i 28,7 "C, a u vrste C. ovata od 10,9 do 25,3 °C. Rod Ceanothus L. - ceanot pripada u porodicu Rhamnaceae Juss., a obuhvaća oko 55 vrsta listopadnog i vazdazelenog grmlja ili manjeg drveća, rasprostranjenog većinom u obalnom području zapadnog dijela Sjeverne Amerike i dalje do Meksika i Gvatemale. Cvjetovi su mali, dvospolni, peteročlani, u gustim, sjedećim štitastim cvatovima koji su okupljeni u grozdaste ili metličaste cvatove. Listića časke i vjenčića ima po 5. Latice su izrezana ruba, ispružene ili zavinute. Plod je pucavac s 3 - 4 oraščića. Ceanothus X delilianus Spach ´Gloire de Versailles´ - kultivar ´Gloire de Versailles´ Delilovog hibridnog ceanota je možda najrašireniji od petnaestak kultivara hibrida Ceanothus x delilianus (= C. coeruleus Lag. x C. americanus L.) koje navodi Krussmann (1976). To je jaki, obilno cvjetajući grm tamnoplavih cvjetova okupljenih u veće postrane metlice. Prema Jurkoviću (1994) ovaj kultivar cvjeta od srpnja do listopada. Za tipični hibrid, Krussmann (1976) kao vrijeme cvjetanja navodi razdoblje od srpnja do listopada. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 10. lipnja, vrhunac 25. lipnja, a kraj 15. listopada. Sljedeće godine cvjetanja počelo je s 13. lipnja, vrhunac je bio 25. lipnja, a kraj 23. listopada 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 4. lipnja, vrhunac 22. lipnja, a kraj 20. listopada 2000. godine. No, treba napomenuti da redovito tijekom srpnja i kolovoza nastupaju dvije stanke u cvjetanju od kojih svaka traje tjedan ili dva, a zatim se cvjetanje nastavlja do listopada. Budući da prekid u cvjetanju ne traje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 59 <-- 59 --> PDF |
I), krema-: II NOI (X,IJ \ kASNOI´ROLJLTNOd C \ .11: 1AN.IA M.KIII I >R\ I.N \S I III VRSTA Mlinarski list hr. >> 1(1. C \\ \ I (2002). 4N0-4´W dugo i da cvjetanje nije razdjeljeno na proljetno i jesensko, smatramo da se ovdje radi o kontinuiranom cvjetanju, a ne o ponovljenom, drugom cvjetanju. Ceanothus Xpallidus Lindl. ´Marie Simon´ kultivar ´Marie Simon´je jedan od 18 kultivara hibrida Ceanothus xpallidus (= ? C. delilianus Spach x C. ovatus Desf.) koje navodi Kriissmann (1976). Za ovaj hibrid Bean (1973) piše da su mu cvjetovi slični kao u C. x delilianus, te da je možda nastao kao rezultat povratnih križanja unutar grupe C. xdelilianus. Inače, kultivar ´Marie Simon´ ima ružičaste cvjetove koji se razvijaju na ovogodišnjim izbojcima, a okupljeni su u metličaste cvatove. Prema Jurković u (1994) ovaj kultivar cvjeta od srpnja do listopada. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 6. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 23. lipnja. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 29. svibnja, vrhunac je bio 4. lipnja, a kraj 15. lipnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 26. svibnja, vrhunac 3. lipnja, a kraj 25. lipnja 2000. godine. Uz manja odstupanja između pojedinih godina cvjetanje obaju kultivara prilično je ujednačeno. Vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su tijekom razdoblja cvjetanja u kultivara C. x delilianus ´Gloire de Versailles´ između 5,5 i 29,9 °C, a u kultivara C. xpallidus ´Marie Simon´ između 13,4 i 28,7 °C. Dakle, vidimo da C. x delilianus ´Gloire de Versailles´ dugo cvjeta i to pri većem temperaturnom rasponu od većine drugih promatranih vrsta, što ga čini vrlo zanimljivim za urbano šumarstvo. Rod Clerodendrum L. (= Clerodendron Adans.) kobnjak pripada porodici Verbenaceae J. St.-Hil., a obuhvaća preko 150 vrsta listopadnog i vazdazelenog drveća ili grmlja tropskog i suptropskog područja. Cvjetovi su dvospolni, peterodijelni, cjevasti, obično u vršnim štitastim ili paštitastim cvatovima. Časka je u početku zvončasta, rjeđe cjevasta, trajna. Vjenčić je u donjem dijelu cjevast, a u gornjem razdijeljen na pet latica. Prašnika su 4. Plod je okruglasta ili duguljasta koštunica koja puca na 2 ili 4 dijela. Clerodendrum trichotomum Thunb. zvjezdasti kobnjak je listopadno, do 8 metara visoko drvo istočne Kine i Japana. Cvjetovi su oko 3 cm široki, bijeli, mirisavi, na vrhu tanjurasto prošireni i razdijeljeni na 5 duguljastih, uskih latica (slika 4). Oni su okupljeni u do 20 cm široke paštitaste cvatove koji se nalaze na dugim, dlakavim stapkama koje izbijaju iz pazušca gornjih listova. Časka je crvenkasta, trbušasto proširena, peterouglasta. Koštunica je plavocrna. Za ovu vrstu Vidaković (1983) navodi da cvjeta u kolovozu i rujnu, te da plod dozrijeva u rujnu i listopadu. Prema Kriissmannu (1976) cvjeta u kolovozu i rujnu, a prema B e a n u (1973) od srpnja do rujna. J u r k o v i ć (1994) za vrijeme početka cvjetanja navodi početak Slika 4. Clerodendrum trichotomum Thunb. - zvjezdasti kobnjak Figure 4 Clerodendrum trichotomum Thunb. - harlequin glory- bower kolovoza. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 31. srpnja, vrhunac 10. kolovoza, a kraj 15. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje počelo je 28. srpnja, vrhunac je nastupio 10. kolovoza, a kraj 7. rujna 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 25. srpnja, vrhunac 7. kolovoza, a kraj 17. rujna 2000. godine. Iz podataka o vremenu cvjetanja vidimo da je ovo jedna od vrsta koja pokazuje najmanja odstupanja u pogledu vremena cvjetanja između pojedinih godina. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se od 10,4 do 29,9 °C. Rod Hibiscus L. - sljezolika pripada porodici Malvaceae Juss., a obuhvaća oko 200 drvenastih i zeljastih, listopadnih ili vazdazelenih vrsta od prirode rasprostranjenih većinom u tropskim krajevima. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, krupni. Časka se sastoji od 5 lapova, koji su međusobno više ili manje srasli, dok je vjenčić širokozvončast, sastavljen od 5, na osnovi sraslih latica. Tučak je na vrhu razdijeljen u 5 ogranaka, a plodnica je peterogradna. Mnogobrojni prašnici srasli su u cijev. Plod je tobolac koji puca na 5 dijelova. Hibiscus syriacus L. - sirijska sljezolika je listopadni grm ili manje stablo (do 5 m visoko) Indije i Kine (ali ne i Sirije, što bi se moglo pomisliti na osnovi imena vrste). Cvjetovi su pojedinačni, ljevkastozvončasti, do 6 (10) cm široki, tipični ljubičasti, no mogu biti i bijeli ili grimizni. Časka je nepravilno peterodijelna s uvijenim linearnim braktejama koje su jedva 2 mm široke i kraće od časke. Vidaković (1983c) za ovu vrstu navodi da cvjeta od srpnja do rujna, dok prema Kriissmannu (1977) cvjeta od kolovoza do rujna. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 10. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj 18. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 10. srpnja, vrhunac je bio 28. srpnja, a kraj 20. rujna 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 5. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj 22. rujna 2000. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Kremer: FENOLOGIJA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski list br. 9- 10. CXXVI (2002). 4X9-499 Hibiscus syriacus L. ´Totus Albus´ - kultivar ´Totus Albus´ sirijske sljezolike odlikuju potpuno bijeli, Ijevkasti cvjetovi. Literaturni podatak o vremenu cvjetanja ovog kultivara nismo pronašli. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 10. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj 9. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 10. srpnja, vrhunac je bio 28. srpnja, a kraj 20. rujna 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 5. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj 19. rujna 2000. godine. Vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se tijekom razdoblja cvjetanja i u tipične vrste H. syriacus i u kultivara H. syriacus ´Totus Albus´ između 10,4 i 29,9 °C. Rod Indigofera L. - indigovac pripada porodici Fabaceae Lindl., a obuhvaća oko 300 vrsta listopadnih grmova, polugrmova i zeljastih biljaka tropskih i suptropskih krajeva. Cvjetovi su leptirasti, ružičasti ili crveni do purpurni, okupljeni u grozdaste cvatove. Časka je kratka, vrčastog oblika, s 5 nepravilnih, duljih zubaca. Lađica na obje strane ima jednu izbočinu (ostrugu). Tučak je gol. Plod je mahuna s dvije ili više sjemenki. Značajka ovoga roda je da su dlačice pričvršćene svojim središnjim dijelom. Indigofera heterantha Wall, ex Brandis (= /. gerardiana Wall, ex Baker, 7. dosua Lindl. non D. Don) - himalajski indigovac je oko 1 m, a u toplijim predjelima do 2 m visoki grm s prirodnim rasprostranjenjem u području sjeverozapadnih Himalaja. Cvjetovi su u uspravnim, 7-1 5 cm dugim, grozdastim cvatovima koji se razvijaju u vršnom dijelu izbojka u pazušcima listova (slika 5). U cvatu se nalazi 24 ili više cvjetova. Cvjetne stapke su kratke, dok su sami cvjetovi oko 12 mm dugi, ljubičastoružičasti do purpurni. Časka je pahuljasto dlakava s lancetastim lapovima. A n i ć (1983b) za ovu vrstu navodi da cvjeta ljeti i rano ujesen, dok prema Be an u (1973) i Kriissmannu Slika 5. Indigofera heterantha Wall, ex Brandis - himalajski indigovac Figure 5 Indigofera heterantha Wall, ex Brandis - Himalayan indigo (1977) cvjeta od lipnja do rujna. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 5. lipnja, vrhunac 17. lipnja, a kraj 9. rujna. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 15. lipnja, vrhunac je bio 2. srpnja, a kraj 28. kolovoza 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 1. lipnja, vrhunac 14. lipnja, a kraj 4. rujna 2000. godine. Indigofera potaninii Craib Potaninov indigovac je 1 - 1,5 m visoki grm sjeverozapadne Kine. Cvjetovi su ljubičastoružičasti, oko 8 mm dugi, u 5 - 12 cm dugim cvatovima (slika 6). A n i ć (1983b) za ovu vrstu navodi da cvjeta ljeti, dok prema Kriissmannu (1977) cvjeta od srpnja do rujna. Prema našim opaža- Slika 6. Indigofera potaninii Craib - Potaninov indigovac Figure 6 Indigofera potaninii Craib - Potanin indigo njima 1998. godine početak cvjetanja bio je 5. lipnja, vrhunac 15. lipnja, a kraj 9. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje počelo je 15. lipnja, vrhunac je bio 2. srpnja, a kraj 20. rujna 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 1. lipnja, vrhunac 14. lipnja, a kraj 15. rujna 2000. godine. Kako ove dvije vrste roda Indigofera cvjetaju tijekom cijeloga ljeta, trebalo bi im posvetiti veću pozornost nego do sada, pa u tu svrhu i zasaditi poneki primjerak u naše parkove. Vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se tijekom razdoblja cvjetanja vrsta I. gerardiana i /. potaninii između 13,4 i 29,9 °C. Rod Koelreuteria Laxm. klepetac pripada porodici Sapindaceae Juss. i obuhvaća 7 vrsta Kine, Koreje i Japana. Cvjetovi su u velikim, vršnim metlicama. Časka je nepravilno peterolapa, dok su latice lancetaste i ima ih 4. Prašnika je 5 - 8, a filamenti su im dlaka vi. Plod je mjehurasti tobolac. Koelreuteria paniculata Laxm. - metličasti klepetac je 8 - 15 m visoko drvo sjeverne Kine i Koreje. Cvjetovi su raznospolni, jednosimetrični, na kratkim stapkama, 1-1, 5 cm dugi, žuti, bogati nektarom, okupljeni u vršne grozdaste cvatove, a oni u široke, do 40 cm duge, uspravne metlice (slika 7). Časka je pete |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Kremer: FENOLOGIJA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 489-499 Slika 7. Koelreuteriapaniculata Laxm. - metličasti klepetac Figure 7 Koelreuteria paniculata Laxm. - Chinese varnish tree rolapa, a lapovi jajasti do jajastoduguljasti i šiljasti. Vrh latica je natrag povinut. Prašnika ima 8. Plodnica je nadrasla, trogradna. Vr dol jak (1983) za ovu vrstu navodi da cvjeta u srpnju i kolovozu, što kao vrijeme cvjetanja također navode Bean (1973) i Kriissmann (1977). Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 19. lipnja, vrhunac 26. lipnja, a kraj 6. srpnja 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 22. lipnja, vrhunac je bio 27. lipnja, a kraj 5. srpnja 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 7. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 27. lipnja 2000. godine. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se od 13,4do28,7°C. Rod Lespedeza Michx. - lespedeza pripada porodici Fabaceae Lindl. Rod obuhvaća oko 100 vrsta listopadnih grmova, polugrmova i zeljastih biljaka koje su od prirode rasprostranjenje u Sjevernoj Americi, Australiji, te u istočnoj Aziji od Himalaja do Kine i Japana. Cvjetovi su jednosimetrični, leptirasti, bijeli, ružičasti, crveni ili žuti, okupljeni u grozdaste ili glavičaste, a katkad i u metličaste cvatove. Časka je sastavljena od 5 lapova, a vjenčić od 5 latica. Zastavica je obrnutojajasta, krilca pandasta, a lađica prema gore povinuta. Prašnika ima 10, dok je ručak samo 1. Plod je kratka, jajasta do eliptična mahuna s 1 sjemenkom. Mahuna se ne raspucava. Giperborejski (1983) za vrste roda Lespedeza navodi da cvjetaju od kolovoza do rujna. Lespedeza bicolor Turcz. - dvobojna lespedeza je do 3 m visoki grm istočne Azije (sjeverna Kina, Mandurija, Japan). Cvjetovi su oko 1 cm dugi, ružičastopurpurni, okupljeni u 4 -8 cm duge, grozdaste cvatove (slika 8). Časka je oko 4 mm duga i dlakava. Bean (1973) i Krus smann (1977) za ovu vrstu navode da cvjeta u kolovozu i rujnu, dok prema Jurkoviću (1990) cvjeta od 25. kolovoza do 2. listopada. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 2. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj 18. rujna. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 15. lipnja, vrhunac je bio 24. srpnja, a kraj 18. rujna 1999. godine. Treće godine Slika 8. Lespedeza bicolor Turcz. - dvobojna lespedeza Figure 8 Lespedeza bicolor Turcz. - shrub bushelover početak cvjetanja zabilježen je 10. lipnja, vrhunac 1. srpnja, a kraj 20. rujna 2000. godine. I L. bicolor je jedna od vrsta koje su slabo poznate u našem urbanom šumarstvu, ali kako je riječ o ljeti cvjetajućoj vrsti, mišljenja smo da ona zaslužuje veću pozornost od one koja joj je dosada bila davana. Vrijednosti srednje dnevne temperature zraka tijekom razdoblja cvjetanja kretale su se između 10,4 i 29,9 °C. Rod Punica L. - mogranj pripada porodici Punicaceae Horan., a obuhvaća 2 vrste od prirode rasprostranjene na području Sredozemlja i dalje na istok do Himalaja. Cvjetovi su dvospolni, a 1 -5 cvjetova okupljeno je u grozdaste cvatove. Časka je zvočasta do cjevasta, a lapovi mesnati i ima ih 5 - 8. Latice su lancetaste, naborane i ima ih 5 - 7. Prašnici su mnogobrojni, dok je plodnica podrasla. Plod je okruglasta, žuta do crvena, poput naranče velika neprava boba s mnogo sjemenaka, zvana šipak ili nar. Punica granatum L. - pitomi mogranj je listopadni grm ili manje stablo do 5 m visoko. Prirodno područje rasprostranjenja proteže se od jugoistočne Europe, pa sve do podnožja Himalaja. Vršni cvjetovi gotovo su sjedeći, pojedinačni ili 2 - 3 zajedno, grimiznocrveni, 2-4 cm široki, s 5 - 8 lapova, odnosno latica. Plod je poput naranče velik, na vrhu s ostacima časke. Regent (1983) za ovu vrstu navodi da cvjeta ljeti, dok prema Kriissmannu (1977) cvjeta od lipnja do rujna. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 20. lipnja, vrhunac 1. srpnja, a kraj 20. kolovoza. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 18. lipnja, vrhunac je bio 1. srpnja, a kraj 18. kolovoza 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 15. lipnja, vrhunac 29. lipnja, a kraj 23. kolovoza 2000. godine. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se od 13,4 do 29,9 °C. Rod Sophora L. - sofora pripada porodici Fabaceae Lindl., a obuhvaća oko 50 vrsta s područjem prirodnog rasprostranjenja u Aziji, Novom Zelandu i Či |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 62 <-- 62 --> PDF |
D. Kroner: FENOLOGUA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 489-499 leu. Cvjetovi su jednosimetrični, leptirasti, okupljeni u grozdove ili metlice. Časka ima 5 kratkih zubaca. Prašnika je 10 i oni su slobodni ili na osnovi kratko srasli. Plod je cilindrična, kruničasto spojena, mesnata mahuna koja ne puca uzdužno. Sophora japonica L. -japanska sofora je do 25 m visoko drvo Kine i Koreje, ali ne i Japana (slika 9). Cvjetovi su bjelkastožućkasti, oko 1,2 cm dugi u ču njastim, širokim i uspravnim vršnim metlicama koje su do 25 cm duge (slika 10). Časka je zelena, oko 3 mm duga, zvončasta, plitko nazubljena. Prašnici su slobod- Slika 10. Sophora japonica L. -japanska sofora Figure 10 Sophora japonica L. - Japanese pagoda tree ni. A n i ć (1946) za ovu vrstu navodi da cvjeta u srpnju i kolovozu, što kao vrijeme cvjetanja navodi i Kru s s mann (1978). Bean (1973) kao vrijeme cvjetanja navodi rujan uz napomenu da za vlažnih i hladnih ljeta ne cvjeta. Prema Jurković u (1990) cvjeta od 10. srpnja do 23. kolovoza. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 22. srpnja, vrhunac 31. srpnja, a kraj 29. kolovoza. Sljedeće godine cvjetanja je počelo 19. srpnja, vrhunac je bio 26. srpnja, a kraj 25. kolovoza 1999. godine. Treće godine po četak cvjetanja zabilježen je 16. srpnja, vrhunac 25. srpnja, a kraj 27. kolovoza 2000. godine. Sophora japonica L. var. pubescens (Tausch) Bosse (= S. korolkowii Hort., S. tomentosa Hort.) varijetet pubescens japanske sofore ima mlade izbojke svijetlije i fino dlakave, te veće i uže duguljaste do lancetaste liske koje su odozdo dlakave. Cvjetovi su zelenkastobijeli, a ladica i krilca često imaju crvenkastu nijansu. Literaturni podatak o vremenu cvjetanja ovog varijeteta nismo pronašli. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 22. srpnja, vrhunac 2. kolovoza, a kraj 24. kolovoza. I sljedeće godine cvjetanja je počelo 22. srpnja, vrhunac je bio 26. srpnja, a kraj 25. kolovoza 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 18. srpnja, vrhunac 29. srpnja, a kraj 25. kolovoza 2000. godine. Sophora japonica L. ´Pendula´ - kultivar ´Pendula´japanske sofore vrlo je dekorativni oblik krutih, visećih grana koji se dobiva cjepljenjem na 3 - 5 m visoku podlogu tipične vrste. Literaturni podatak o vremenu cvjetanja ovog kultivara nismo pronašli. Prema našim opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je 22. srpnja, vrhunac 31. srpnja, a kraj 25. kolovoza. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 19. srpnja, vrhunac Slikali. Sophora japonica L. ´Pendula´ - kultivar ´Pendula´ japanske sofore Figure 11 Sophora japonica L. ´Pendula´ - cultivar ´Pendula´ of Japanese pagoda tree je bio 27. srpnja, a kraj 25. kolovoza 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 16. srpnja, vrhunac 25. srpnja, a kraj 23. kolovoza 2000. godine. Vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se tijekom razdoblja cvjetanja kod sva tri taksona (S. japonica, S. japonica var. pubescens, S. japonica ´Pendula´) od 13,6 do 29,9 °C. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 63 <-- 63 --> PDF |
D. Kremer: FENOLOGIJA KASNOPROLJKTNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA . Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 489-499 Tablica 1. Razdoblje cvjetanja kasnoproljetnih cvjetajućih vrsta Table 1 Flowering period of the late spring flowering species |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 64 <-- 64 --> PDF |
D. Kroner: FENOLOGIJA KASNOPROL.IETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 489-499 ZAKLJUČAK - Conclusion Proučavajući fenologiju cvjetanja kasnoproljetnih i ljeti cvjetajućih vrsta uočili smo tek manje promjene u pogledu vremena cvjetanja između pojedinih godina. Većina vrsta je reagirajući na osjetno više temperature u travnju i svibnju 2000. godine počela s cvjetanjem nešto ranije nego prethodne dvije godine. Pri tomu kod nekih vrsta (Clerodendrum trichotomum, Hibiscus syriacus, Punica granatum, Sophora japonica) nisu uočena značajnija odstupanja u vremenu cvjetanja između pojedinih godina. Za te se vrste može prilično točno unaprijed predvidjeti vrijeme cvjetanja. U manjeg broja vrsta (Catalpa bignonioides i C. ovata, Koelreuteria paniculata, Lespedeza bicolor) uočena su nešto veća odstupanja u pogledu vremena početka cvjetanja. Kod ovih vrsta razdoblje unutar kojega se može očekivati početak cvjetanja iznosi do tri tjedna. U ostalih vrsta (Callicarpa spp., Campsis radicans, Ceanothus spp., Indigofera spp.) uočena su manja odstupanja (od 1 do 2 tjedna) u pogledu početka cvjetanja između pojedinih godina. Sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, nešto manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja najvarijabilnije. Zorni prikaz razdoblja cvjetanja svih proučavanih vrsta nalazi se u tablici 1. Iz ove tablice vidljivo je da vrhunac cvjetanja nastupa u većine vrsta relativno brzo nakon početka cvjetanja, a zatim se intenzitet cvjetanja polagano smanjuje. Također se uočava daje u većine vrsta cvjetanje 2000. godine počelo nešto ranije nego 1998. i 1999. godine. Proučavajući vrijeme cvjetanja tijekom godine može se uočiti da, bez obzira o kojem se godišnjem LITERATURA Anić, M., 1946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 475-582. Anić, M., 1983: Indigofera. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: 110-111. Bailey, L. H. 1960: The Standard Cyclopedia of Horticulture. The Macmillan Company, New York, 1:858-859. Bean, W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the British Isles (8: I-III). M. Bean and John Murray Ltd, Frome and London. Blasse, W., Hofmann, S., 1993: Phanologische Untersuchungen an Suss und Sauerkirschen. Erwerbsobstbau 35(4): 88-91. Borzan, Z., 2001: Imenik drveća i grmlja - latinski, hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima. Hrvatske šume, p. o. Zagreb, 485 pp. Borzan,Ž.,Krapinec,K, 1996: Fenološkaopažanja nekih taksona roda Cornus u Botaničkom vr dobu radi, uvijek postoje određene razlike u reakciji na vremenske prilike između vrsta koje cvjetaju u isto godišnje doba. Uspoređujući ove rezultate ljeti cvjetujućih vrsta s ranijim istraživanjima (Kremer 2001, 2002), vidimo da neke od vrsta (npr. Chimonanthus praecox i Jasminum nudiflorum) reagiraju jače na promjene vremenskih prilika, pa se za njih ne može točnije predvidjeti vrijeme cvjetanja tijekom idućih godina. Kod ovih vrsta pomak u vremenu cvjetanja između pojedinih godina može iznositi i više od mjesec dana. Druge pak vrste (npr. Catalpa bignonioides i Magnolia stellata (Siebold et Zucc.) Maxim.) reagiraju slabije, te je pomak u vremenu cvjetanja između pojedinih godina najčešće 1 - 3 tjedna. Vrste (npr. Callicarpa spp. i Campsis radicans) koje možemo svrstati u treću skupinu su najmanje osjetljive na promjene vremenskih prilika, te je pomak u vremenu cvjetanja kod ovih vrsta oko tjedan dana. Pri tome je najviše onih vrsta koje su umjereno osjetljive na promjene vremenskih prilika. Daleko je manje vrsta koje su slabo osjetljive na promjene vremenskih prilika, dok je najmanje onih koje su vrlo osjetljive. Dakle, način na koji će pojedina vrsta reagirati na promjene vremenskih prilika je individualan i uvjetovan genetskom konstitucijom vrste i njenom prilagodbom na klimatske prilike tijekom evolucije. Iako bi daljnjim istraživanjima to trebalo potvrditi, čini se da su domaće vrste stabilnije u pogledu vremena cvjetanja između pojedinih godina. To je donekle i razumljivo, jer strane vrste nenavikle na naše uvjete trebaju određeno vrijeme da se prilagode na promijenjene ekološke uvjete. - References tu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp. 37-54. Candau, P. Gonzales-Min ero, F., Romero, F., 1994: Aeropalynology of Fraxinus (ash) in an urban area of southwestern Spain. Aerobiologia 10(1): 47-51. Ettinger, J., 1883: Izkaz kada je godine 1882. i 1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list 7(5): 252-255. Ettinger, J., 1883a: Izkaz o cvatnji i dozrijevanju ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. Šum. list 7(6): 303-305. Fitter, A.H., Fitter, R.S.R., Harris, I.T.B., Williamson, M.H., 1995: Relationships between first flowering date and temperature in the flora of a locality in central England. Functional Ecology 9(1): 55-60. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 65 <-- 65 --> PDF |
D. fCremer: FENOLOGIJA KASNOPROLJETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 4S9-499 Giperborej ski, B., 1983: Lespedeza. U: Potočić, lowlands. Subtropicheskie Kul´tury, Georgia Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav 5:25-31. Krleža, Zagreb, 2: 340. Panov , A., 1949: Načelna razmatranja o fruktifikaciji Ilijanić, Lj., Sugar, J., Topic, J., Šegulja, N., šumskog drveća. Šum. list 73(12): 407-413. 1974: Proučavanje sezonskih promjena u vegeRegent , B., 1983: Mogranj. U: Potočić, Z. (ur.), Šutaciji Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Za9( 2): 107-132. greb, 2: 423-424. Jurković , M , 1990: Fenološke karakteristike nekih Starshova, N.P, 1972: The ´anthecology´ of Pheldrvenastih egzota u Zagrebu. Šum. list 114 (6-8): lodendron amurense in the Middle Volga region, 237-249. I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal Jurković , M., 1994: Nove vrste dendroflore intro-57(11): 1402-412. ducirane na području Hrvatske. Šum. list 118 Ungar,S. , 1971: Zapažanja o zimskoj otpornosti bilja (11-12): 237-249. domaćeg i stranog porijekla u zbirkama BotaKaravla , J., 1983: Povijuše. U: Potočić, Z. (ur.), Šuničkog vrta PMF Sveučilišta u Zagrebu. Hortimarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zakultura 3: 68-75. greb, 3: 31. Urbani, N., 1914: Phenološke bilješke. Šum. list 1 Kohmann, K, Johnsen, O., 1994: The timing of (38): 16-20. bud set in seedlings of Picea abies from seed Vidaković, M., 1983a: Clerodendron. U: Potočić, crops of a cool versus a warm spring and sumZ. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav mer. Silvae Genet. 43 (5-6): 329-333. Krleža, Zagreb, 1: 264. Kremer, D., 2001: Fenološka zapažanje cvatnje ne Vidaković , M., 1983b: Hibisk. U: Potočić, Z. (ur.), kih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu Prirodo-Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, slovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, 1: 52. Zagrebu. Šum. list 125 (9-10): 476-486. Vrdoljak,Ž. , 1983: Kelreuterija. U: Potočić, Z. (ur.), Kremer , D., 2002: Cvjetanjee nekih drvenastih vrsta Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, tijekom zime u Botaničkom vrtu Prirodoslovno- Zagreb, 2: 235. matematičkoga fakulteta U Zagrebu. Šum. list. Yoshino, M., Park-Ono, H. S., Omasa, K.,Kai, 126(5-6). K., Taoda , H., 1996: Variations in the plant Kriissmann , G., 1976-1978: Handbuch der Laubge phenology affected by global warming. Climate holze (I—III). Paul Parey, Berlin und Hamburg. change and plants in East Asia, Springer-Verlag Kukava , A.A., 1988: Flowering biology and proTokyo, Tokyo,93-107. ductivity in some hazel cultivars in the Kolkhida ZAHVALA - Acknowledgement Prof. dr. se. Želimiru Borzanu zahvaljujem na ko- su mi omugućili da obavim istraživanja u Botaničkom risnim savjetima prilikom pisanja ovoga rada, a mr. se. vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta Biserki Juretić i mr. se. Mati Jurkoviću zahvaljujem što u Zagrebu. SUMMARY: Phenology of flowering of late spring and summer flowering species was analyzed in the Botanical garden of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics University of Zagreb on some species of genus Callicarpa, Campsis, Catalpa, Ceanothus, Clerodendrum, Hibiscus, Indigofera, Koelreuteria, Lespedeza, Punica and Sophora. The time of the beginning, culmination and ending of flowering was recorded during the spring and summer of 1998, 1999 and 2000. We were found out that for some species (Clerodendrum trichotomum, Hibiscus syriacus, Punica granatum, Sophora japonica) we can predict the time of the beginning of flowering, because there was no more significant shift in the time of flowering during three years. For less number of species (Catalpa bignonioides and C. ovata, Koelreuteria paniculata, Lespedeza bicolor) it was found out some bigger shift (about three weeks) in the time of the beginning of flowering among the single years. In the others species (Callicarpa spp., Campsis radicans, Ceanothus spp., Indigofera spp.) it was noticed that the moving as regards the time of flowering was one to two weeks. All species show the most stability according to the time of ending of flowering, according to the time of culmination stability is less, while the time of the beginning of flowering is the most variable. Key words: Phenology, time of flowering, Callicarpa, Campsis, Ceanothus, Catalpa, Clerodendrum, Hibiscus, Indigofera, Koelreuteria, Lespedeza, Punica, Sophora |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 66 <-- 66 --> PDF |
NSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU |