DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 59     <-- 59 -->        PDF

I), krema-: II NOI (X,IJ \ kASNOI´ROLJLTNOd C \ .11: 1AN.IA M.KIII I >R\ I.N \S I III VRSTA Mlinarski list hr. >> 1(1. C \\ \ I (2002). 4N0-4´W


dugo i da cvjetanje nije razdjeljeno na proljetno i jesensko,
smatramo da se ovdje radi o kontinuiranom cvjetanju,
a ne o ponovljenom, drugom cvjetanju.


Ceanothus Xpallidus Lindl. ´Marie Simon´ kultivar
´Marie Simon´je jedan od 18 kultivara hibrida
Ceanothus xpallidus (= ? C. delilianus Spach x C.
ovatus Desf.) koje navodi Kriissmann (1976). Za
ovaj hibrid Bean (1973) piše da su mu cvjetovi slični
kao u C. x delilianus, te da je možda nastao kao rezultat
povratnih križanja unutar grupe C. xdelilianus.
Inače, kultivar ´Marie Simon´ ima ružičaste cvjetove
koji se razvijaju na ovogodišnjim izbojcima, a okupljeni
su u metličaste cvatove. Prema Jurković u (1994)
ovaj kultivar cvjeta od srpnja do listopada. Prema našim
opažanjima 1998. godine početak cvjetanja bio je


6. lipnja, vrhunac 12. lipnja, a kraj 23. lipnja. Sljedeće
godine cvjetanje je počelo 29. svibnja, vrhunac je bio
4. lipnja, a kraj 15. lipnja 1999. godine. Treće godine
početak cvjetanja zabilježen je 26. svibnja, vrhunac 3.
lipnja, a kraj 25. lipnja 2000. godine.
Uz manja odstupanja između pojedinih godina
cvjetanje obaju kultivara prilično je ujednačeno. Vrijednosti
srednje dnevne temperature zraka kretale su
tijekom razdoblja cvjetanja u kultivara C. x delilianus
´Gloire de Versailles´ između 5,5 i 29,9 °C, a u kultivara
C. xpallidus ´Marie Simon´ između 13,4 i 28,7 °C.
Dakle, vidimo da C. x delilianus ´Gloire de Versailles´
dugo cvjeta i to pri većem temperaturnom rasponu od
većine drugih promatranih vrsta, što ga čini vrlo zanimljivim
za urbano šumarstvo.


Rod Clerodendrum L. (= Clerodendron Adans.) kobnjak
pripada porodici Verbenaceae J. St.-Hil., a
obuhvaća preko 150 vrsta listopadnog i vazdazelenog
drveća ili grmlja tropskog i suptropskog područja.
Cvjetovi su dvospolni, peterodijelni, cjevasti, obično u
vršnim štitastim ili paštitastim cvatovima. Časka je u
početku zvončasta, rjeđe cjevasta, trajna. Vjenčić je u
donjem dijelu cjevast, a u gornjem razdijeljen na pet
latica. Prašnika su 4. Plod je okruglasta ili duguljasta
koštunica koja puca na 2 ili 4 dijela.


Clerodendrum trichotomum Thunb. zvjezdasti
kobnjak je listopadno, do 8 metara visoko drvo istočne
Kine i Japana. Cvjetovi su oko 3 cm široki, bijeli,
mirisavi, na vrhu tanjurasto prošireni i razdijeljeni na 5
duguljastih, uskih latica (slika 4). Oni su okupljeni u
do 20 cm široke paštitaste cvatove koji se nalaze na dugim,
dlakavim stapkama koje izbijaju iz pazušca gornjih
listova. Časka je crvenkasta, trbušasto proširena,
peterouglasta. Koštunica je plavocrna. Za ovu vrstu
Vidaković (1983) navodi da cvjeta u kolovozu i rujnu,
te da plod dozrijeva u rujnu i listopadu. Prema
Kriissmannu (1976) cvjeta u kolovozu i rujnu, a
prema B e a n u (1973) od srpnja do rujna. J u r k o v i ć
(1994) za vrijeme početka cvjetanja navodi početak


Slika 4. Clerodendrum trichotomum Thunb. - zvjezdasti kobnjak
Figure 4 Clerodendrum trichotomum Thunb. - harlequin glory-


bower


kolovoza. Prema našim opažanjima 1998. godine početak
cvjetanja bio je 31. srpnja, vrhunac 10. kolovoza,
a kraj 15. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje
počelo je 28. srpnja, vrhunac je nastupio 10. kolovoza,
a kraj 7. rujna 1999. godine. Treće godine početak
cvjetanja zabilježili smo 25. srpnja, vrhunac 7. kolovoza,
a kraj 17. rujna 2000. godine. Iz podataka o
vremenu cvjetanja vidimo da je ovo jedna od vrsta
koja pokazuje najmanja odstupanja u pogledu vremena
cvjetanja između pojedinih godina. Tijekom razdoblja
cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka
kretale su se od 10,4 do 29,9 °C.


Rod Hibiscus L. - sljezolika pripada porodici Malvaceae
Juss., a obuhvaća oko 200 drvenastih i zeljastih,
listopadnih ili vazdazelenih vrsta od prirode rasprostranjenih
većinom u tropskim krajevima. Cvjetovi
su dvospolni, pojedinačni, krupni. Časka se sastoji od
5 lapova, koji su međusobno više ili manje srasli, dok
je vjenčić širokozvončast, sastavljen od 5, na osnovi
sraslih latica. Tučak je na vrhu razdijeljen u 5 ogranaka,
a plodnica je peterogradna. Mnogobrojni prašnici
srasli su u cijev. Plod je tobolac koji puca na 5 dijelova.


Hibiscus syriacus L. - sirijska sljezolika je listopadni
grm ili manje stablo (do 5 m visoko) Indije i
Kine (ali ne i Sirije, što bi se moglo pomisliti na osnovi
imena vrste). Cvjetovi su pojedinačni, ljevkastozvončasti,
do 6 (10) cm široki, tipični ljubičasti, no mogu
biti i bijeli ili grimizni. Časka je nepravilno peterodijelna
s uvijenim linearnim braktejama koje su jedva
2 mm široke i kraće od časke. Vidaković (1983c) za
ovu vrstu navodi da cvjeta od srpnja do rujna, dok prema
Kriissmannu (1977) cvjeta od kolovoza do rujna.
Prema našim opažanjima 1998. godine početak
cvjetanja bio je 10. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj


18. rujna 1998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je
počelo 10. srpnja, vrhunac je bio 28. srpnja, a kraj 20.
rujna 1999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen
je 5. srpnja, vrhunac 24. srpnja, a kraj 22. rujna
2000. godine.