DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 64 <-- 64 --> PDF |
D. Kroner: FENOLOGIJA KASNOPROL.IETNOG CVJETANJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 489-499 ZAKLJUČAK - Conclusion Proučavajući fenologiju cvjetanja kasnoproljetnih i ljeti cvjetajućih vrsta uočili smo tek manje promjene u pogledu vremena cvjetanja između pojedinih godina. Većina vrsta je reagirajući na osjetno više temperature u travnju i svibnju 2000. godine počela s cvjetanjem nešto ranije nego prethodne dvije godine. Pri tomu kod nekih vrsta (Clerodendrum trichotomum, Hibiscus syriacus, Punica granatum, Sophora japonica) nisu uočena značajnija odstupanja u vremenu cvjetanja između pojedinih godina. Za te se vrste može prilično točno unaprijed predvidjeti vrijeme cvjetanja. U manjeg broja vrsta (Catalpa bignonioides i C. ovata, Koelreuteria paniculata, Lespedeza bicolor) uočena su nešto veća odstupanja u pogledu vremena početka cvjetanja. Kod ovih vrsta razdoblje unutar kojega se može očekivati početak cvjetanja iznosi do tri tjedna. U ostalih vrsta (Callicarpa spp., Campsis radicans, Ceanothus spp., Indigofera spp.) uočena su manja odstupanja (od 1 do 2 tjedna) u pogledu početka cvjetanja između pojedinih godina. Sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, nešto manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja najvarijabilnije. Zorni prikaz razdoblja cvjetanja svih proučavanih vrsta nalazi se u tablici 1. Iz ove tablice vidljivo je da vrhunac cvjetanja nastupa u većine vrsta relativno brzo nakon početka cvjetanja, a zatim se intenzitet cvjetanja polagano smanjuje. Također se uočava daje u većine vrsta cvjetanje 2000. godine počelo nešto ranije nego 1998. i 1999. godine. Proučavajući vrijeme cvjetanja tijekom godine može se uočiti da, bez obzira o kojem se godišnjem LITERATURA Anić, M., 1946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 475-582. Anić, M., 1983: Indigofera. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: 110-111. Bailey, L. H. 1960: The Standard Cyclopedia of Horticulture. The Macmillan Company, New York, 1:858-859. Bean, W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the British Isles (8: I-III). M. Bean and John Murray Ltd, Frome and London. Blasse, W., Hofmann, S., 1993: Phanologische Untersuchungen an Suss und Sauerkirschen. Erwerbsobstbau 35(4): 88-91. Borzan, Z., 2001: Imenik drveća i grmlja - latinski, hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima. Hrvatske šume, p. o. Zagreb, 485 pp. Borzan,Ž.,Krapinec,K, 1996: Fenološkaopažanja nekih taksona roda Cornus u Botaničkom vr dobu radi, uvijek postoje određene razlike u reakciji na vremenske prilike između vrsta koje cvjetaju u isto godišnje doba. Uspoređujući ove rezultate ljeti cvjetujućih vrsta s ranijim istraživanjima (Kremer 2001, 2002), vidimo da neke od vrsta (npr. Chimonanthus praecox i Jasminum nudiflorum) reagiraju jače na promjene vremenskih prilika, pa se za njih ne može točnije predvidjeti vrijeme cvjetanja tijekom idućih godina. Kod ovih vrsta pomak u vremenu cvjetanja između pojedinih godina može iznositi i više od mjesec dana. Druge pak vrste (npr. Catalpa bignonioides i Magnolia stellata (Siebold et Zucc.) Maxim.) reagiraju slabije, te je pomak u vremenu cvjetanja između pojedinih godina najčešće 1 - 3 tjedna. Vrste (npr. Callicarpa spp. i Campsis radicans) koje možemo svrstati u treću skupinu su najmanje osjetljive na promjene vremenskih prilika, te je pomak u vremenu cvjetanja kod ovih vrsta oko tjedan dana. Pri tome je najviše onih vrsta koje su umjereno osjetljive na promjene vremenskih prilika. Daleko je manje vrsta koje su slabo osjetljive na promjene vremenskih prilika, dok je najmanje onih koje su vrlo osjetljive. Dakle, način na koji će pojedina vrsta reagirati na promjene vremenskih prilika je individualan i uvjetovan genetskom konstitucijom vrste i njenom prilagodbom na klimatske prilike tijekom evolucije. Iako bi daljnjim istraživanjima to trebalo potvrditi, čini se da su domaće vrste stabilnije u pogledu vremena cvjetanja između pojedinih godina. To je donekle i razumljivo, jer strane vrste nenavikle na naše uvjete trebaju određeno vrijeme da se prilagode na promijenjene ekološke uvjete. - References tu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp. 37-54. Candau, P. Gonzales-Min ero, F., Romero, F., 1994: Aeropalynology of Fraxinus (ash) in an urban area of southwestern Spain. Aerobiologia 10(1): 47-51. Ettinger, J., 1883: Izkaz kada je godine 1882. i 1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list 7(5): 252-255. Ettinger, J., 1883a: Izkaz o cvatnji i dozrijevanju ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. Šum. list 7(6): 303-305. Fitter, A.H., Fitter, R.S.R., Harris, I.T.B., Williamson, M.H., 1995: Relationships between first flowering date and temperature in the flora of a locality in central England. Functional Ecology 9(1): 55-60. |