DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 72 <-- 72 --> PDF |
I. Martinić: PLANOVI UPRAVLJANJA ZA HRVATSKE NACIONALNE PARKOVE 1 PARKOVE PRIRODE Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002), 501-509 određenom prostoru, zoniranja i predlaganja režima korištenja i mjera zaštite. 3.3. Razvoj djelatnosti na zaštićenom području Development of economic activities on protected areas U sagledavanju mogućih djelatnosti i njihova razvoja u zaštićenom području, prvo se analiziraju dosadašnja namjena zemljišta te koliko takva uporaba dugoročno predstavlja (ne)prihvatljivo opterećenje za prirodu i okoliš u području. S obzirom na ocjenu stanja i stupanj promjena zbog čovjekovog upliva određuju se djelatnosti i njihov opseg - koje će biti prihvatljive i trajne za zaštićeno područje. Također se određuje i režim gospodarenja u tim djelatnostima. Uvjet je da su sve djelatnosti (najčešće su poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, korištenje vodenih resursa, turizam ...) dugoročno usklađene. Obavljanje djelatnosti u zaštićenom području podređeno je zaštićivanju i očuvanju prirodnih vrijednosti i krajobraznih kvaliteta, no moraju, tamo gdje je to kategorijom zaštićenog područja dopustivo, osiguravati normalan ekonomski život domaćem stanovništvu. Ovo zahtijeva vrlo intenzivan rad uprava zaštićenih područja u tom pogledu. 3.4. Posjećivanje zaštićenog područja Visiting of protected areas Glavni je cilj posjeta zaštićenom području edukacija posjetitelja za minimalizaciju utjecaja na prirodu i okoliš u i izvan zaštićenog područja. Posjetiteljima zaštićenog područja mora se dati mogućnost doživljavanja na temelju kojega će razumjeti i znati vrednovati prirodne i kulturne posebnosti područja. Ti se ciljevi postižu tzv. organiziranim sustavom posjećivanja koji predstavljaju, za prihvatljivu brojnost grupe (tzv. prihvatljivi kapacitet prostora) sustavan slijed posjećivanja koji obuhvaća mjesta/lokacije (info-centri, izložbe, vidikovci, špilje, slapovi, izvori i dr.) staze (poučne i dr.), smjerove kretanja i sredstva prijevoza, trajanje posjete, sigurnosne mjere, i dr. Posjećivanje zaštićenog područja mora biti u skladu s režimom zaštite i razvojem djelatnosti. Oblici posjećivanja i doživljavanja zaštićenog područja mogu se razlikovati; neki od mogućih su izletništvo, kampiranje, planinarenje, rekreacijski ribolov, ronjenje, skijaško trčanje, kupanje, vožnja čamcem itd. 3.5. Ponuda u zaštićenom području Supply in protected areas Za posjetitelje zaštićenog područja mora biti uređen informacijski sustav koji će im putem odgovarajućim oznaka, ploča i obavijesti (brošure i si.) omogućiti prostornu orijentaciju, uputiti na sigurnosna i ostala parkovna pravila te predstaviti ponudu parka. Poželjno bi bilo da svako zaštićeno područje ima poseban objekat u funkciji posjetiteljsko-informacijskoga centra, u kojemu bi posjetiteljima najednom mjestu, kroz raznovrsne oblike (izložbe, projekcije filmova, predavanja i si.) bilo predstavljeno cijelo područje sa svim svojim posebnostima te načinima (mogućnosti i uvjeti) njihova doživljavanja. Jednako tako mora biti predstavljena turističko-rekreacijska ponuda područja i njegovog bližeg okruženja s naglaskom na rekreacijske mogućnosti, prenoćišta, prirodne, kulturne i druge posebnosti. 3.6. Smjernice za izgled objekata u zaštićenom području Guidelines for outlook of protected area facilities U osnovne smjernice ubraja se tradicionalna arhitektura u zaštićenom području s energetskim i funkcionalnim poboljšanjima. 3.7. Povezivanje zaštićenog područja sa susjednim područjima Linking of protected areas with the neighbouring areas Zaštićena područja sve bi manje trebala biti oaza posebnosti uz istodoban razvoj svijesti o širenju zaštite prirode, očuvanju i trajnoj uporabi prostora na okolna nezaštićena područja. Najbolji mehanizam za postizanje takvog psihološkog učinka čine uspješno izvedeni projekti u zaštićenom području - u prvom planu u onim djelatnostima koje potiču trajni razvoj (npr. razni oblici ekološke poljoprivrede, ekološki turizam i dr.). U odnosu prema lokalnim zajednicama nužno je, u što većoj mjeri, postići da prostorni planovi općina poštuju ciljeve očuvanja zaštićenog područja te da se obostrano korisne akcije npr. uređenje infrastrukture za posjetitelje planiraju i ostvaruju zajednički. 3.8. Utjecaj na okoliš i socio-ekonomski kompleks Environmental impact and social-economic complex Ovim se dijelom plana upravljanja predviđaju nepovoljni utjecaji na prirodu i okoliš pojedinih djelatnosti te se, radi očuvanja ekoloških vrijednosti područja, predlažu mjere ublažavanja njihovih neizbježnih nepovoljnih utjecaja. U sagledavanju socio-ekonomskog kompleksa cilj je, prije svega, dugoročno usmjeravanje razvoja u zaštićenom području s obzirom na domaće stanovništvo i očekivano posjećivanje. To se postiže analizom postojeće infrastrukture, ponude i uporabe resursa u zaštićenom području ali i socio-ekonomskih pokazatelja lokalnih zajednica pri čemu su najvažniji dobna i spolna struktura, izobrazba i dr. Osobito je važno da interesi i investicije lokalnog stanovništva budu u skladu s ciljevima očuvanja područja ili da barem nisu u suprotnosti s njima. Vrlo dobri primjeri postignuća, na temelju obostrano usklađenih interesa, već postoje, npr. u području "Parka prirode Lonjsko polje". |