DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
M. Šporčić: NEKI POKAZATELJI 0 ŠUMARSKIM INFORMACIJAMA NA INTERNETU Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 511-522 vjerovati je da šumarske stranice i ostalih zemalja, zultata ne treba zaboraviti utjecaj pretraživanja englesovom prilikom neuključenih u pretraživanje, ne bi znakih riječi u zemljama neengleskog jezika i govora. tno umanjile vodeće mjesto SAD-a. Pri tumačenju re- GLOBAL FOREST INFORMATION SERVICE -GFIS Na 12. svjetskom šumarskom kongresu u Turskoj (Antalaya, listopada 1997) CIFOR5 je sastavio radnu skupinu Omogućavanja šumarskih informacija na Webu. Zaključeno je daje na Internetu zasnovano unapređenje dostupnosti i kvalitete informacija, financijski i tehnički moguće. Kao rezultat IUFRO je ujesen 1998. osnovao radnu grupu za Globalni šumarski in formacijski servis (GFIS). Zadatak radne grupe je razviti i primijeniti na Internetu zasnovan servis koji će omogućiti koordiniran pristup podacima o šumarstvu na svjetskoj razini. GFIS je usredotočen na mehanizme komunikacije između davatelja i korisnika informacija, koji mogu olakšati pristup postojećim i novim izvorima informacija. Iako GFIS u osnovi predstavlja Internet servis, to ne znači da će sve šumarske informacije kojima je korisnik upućen biti u elektroničkom obliku. GFIS treba biti elektroničko sredstvo navigacije koje vodi različi- UMJESTO ZAKLJUČAKA lako predstavlja najmoćniji komunikacijski medij današnjice, opći pretraživači Interneta još uvijek imaju neka ograničenja. U pokušaju da pronađe i usvoji traženu informaciju korisnik je suočen s brojnim zaprekama: razlike u terminologiji, nedostupnost podataka, tehnološki problemi, autentičnost podataka, financijska pitanja, određivanje najboljeg izvora, multipliciranje informacija iz više izvora i dr. Međutim, značaj Interneta kao sredstva i pomagala u unapređenju rada svih sudionika u različitim djelatnostima vezanim uz šumarstvo, neupitan je i pored navedenih nedostataka. Internet je postao nezamjenjiv u smislu pristupačnosti i otvorenosti u prenošenju ideja, globalnoj razmjeni informacija, znanja i iskustava. Za prevladavanje manjkavosti pretraživanja Interneta i omogućavanje koordiniranog pristupa šumarskim informacijama na svjetskoj razini, IUFRO je osnovao GFIS {Global Forest Information Service) rad- LITERATURA Ki š, Z., 1999: Šumarske informacije na Internetu -vodič kroz web stranice. Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-30. 5 Center For International Forestry Research tim tipovima informacija, od kojih će mnoge biti u tiskanom obliku. Knjige, časopisi, karte, novine, botanički uzorci, biljni genetski materijal, banke sjemena i slično, te stečeno znanje ostat će važan dio informacijskog lanca koji mora biti dostupan što je moguće većem broju potencijalnih korisnika. Koristeći Internet i WWW, GFIS kao mreža baza podataka koja katalogizira informacijske resurse uključenih GFIS partnera, pružit će niz prednosti i davateljima informacija i korisnicima. One uključuju lakši, user-friendly pristup većoj količini informacija, bolju usporedivost setova podataka, obaviještenost davatelja informacija o potrebama korisnika, identifikaciju informacijskih rupa i već postojećih informacija, smanjenje problema širenja informacija i poboljšanje statusa istraživača, unaprijeđen tehnološki prijenos informacija, kolektivnu šumarsku inteligencija te razmjenu znanja. - Instead of conclusions nu grupu te su poduzeti koraci za osmišljavanje naprednih poslužitelja za višefazno pretraživanje šumarskih sadržaja. To bi osiguralo pouzdanije rezultate pretraživanja, manji utrošak vremena i višestruko brže pronalaženje potrebne informacije ili podatka. Mogućnost da se ´klikom´ na sažetak ili navod dobije cijeli tekst članka i traži slanje/dostava na korisnikovo računalo, sada je stvarnost u mnogim znanstvenim područjima. Nema razloga vjerovati da će šumarska zajednica imati manje zahtjeve prema novim tehnologijama. Postojeći institucionalni i regionalni informacijski centri te knjižnice, trebaju imati ključnu ulogu u djelotvornoj izobrazbi korisnika, i biti posrednici korisnicima bez izravnog pristupa Internetu. Mogućnosti mrežnoga pristupa izvorima znanja (banke podataka, virtualne knjižnice i si.) danas su nalažuća pretpostavka kako obrazovanja tako i znanstveno istraživačkog rada. - Literature Martinić, L, 1995: Što sve treba znati o uporabi TREECD-a?. Mehanizacija šumarstva 20 (4): 197-205, Zagreb. Martinić, I., Ki š, Z., 1999: Šumarske informacije na Internetu - pregled i analiza ´web´ stranica. Mehanizacija šumarstva 24 (3-4): 67-89, Zagreb. |