DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 91     <-- 91 -->        PDF

svih sastavnica ekosustava sa stanišnim potencijalom
u okviru prirodnog prehrambenog lanca.


5. Ovlaštenje za dodjelu i ugovaranje državnih lovišta
u koncesiju i zakup potrebno je prenijeti na "Hrvatske
šume", društvo s odgraničenom odgovornošću
koje gospodari šumama u vlasništvu države.
6. Jedinstvenom metodologijom opažanja (monitoringom)
na razini svih lovišta u Republici Hrvatskoj
mora se osigurati da štete od divljači na šumi budu
trajno unutar tolerantnih granica. To znači da se godišnje,
prema veličini šteta, može i mora utjecati na
odstrelnu kvotu.
7. Ukupnu zakonsku regulativu koja uređuje odnose u
prirodi potrebno je usuglasiti s temeljnim odrednicama
strategije zaštite okoliša i prirode.
8. Dosljednu
provedbu ovih stavova mora osigurati
država bitno ojačana kompetentnim stručnim kadrovima
na upravnim i kontrolnim funkcijama. Ona
mora pozitivno arbitrirati u međuodnosima šumara
i lovoovlaštenika.
9. Zbog trajne ugroženosti šumskih ekosustava, provedbu
LGO moraju obavljati profesionalno osposobljeni
stručnjaci pod nadzorom državnih inspekcijskih
službi.
10. Republika Hrvatska mora gospodarenje medvjedom
uskladiti s konvencijama koje je potpisala, a u isto
vrijeme s njime gospodariti kao lovnom divljači.
11. Za uspješno gospodarenje medvjedom, treba osigurati
integralni gospodarski pristup na velikim
površinama gdje je moguće izvršiti bonitiranje,
prebrojavanje, planiranje odstrela, kao i mjere uzgoja
i zaštite. Odstrel medvjeda treba godišnje usuglašavati
sa stvarno utvrđenim prirastom.
12. Strategija razvoja lovstva Republike Hrvatske
treba poticati gospodarenje u izabranim državnim
lovištima, na način da je u mogućnosti osigurati
transfer genetski visoko vrijednog rasplodnog materijala
radi napučivanja lovišta i unapređenja lovnog
gospodarstva u vlastitim lovištima, kao i lovištima
drugih lovoovlaštenika.
13. Nadležnosti nadzora nad upravljanjanjem i gospodarenjem
svim djelatnostima u prirodi nužno je
objediniti unutar jednog državnog tijela - ministarstva.
14. U odnosima s javnošću, nužno je cjelovitu djelatnost
gospodarenja lovištem i lov stalno predstavljati
kao važan i odgovoran stručni rad na održavanju
biodiverziteta i održivog razvoja u prirodnim
šumskim ekosustavima.
15. U čitav obrazovni sustav u okviru prirodnih predmeta,
potrebno je sastavnicu kompletne faune, a
posebno stručno gospodarenje s divljači unutar
šumskih ekosustava, prikazati kao prirodnu, nužnu
i gospodarski značajnu djelatnost.
Iskreno se nadam da će svi naši referati u skraćenom
obliku biti objavljeni u Šumarskom listu, kako bi bili
dostupni zainteresiranoj šumarskoj javnosti, ali i otvoreni
za stručnu polemiku. Žao mi je što je prostor u hotelu
Quercus bio ograničavajući čimbenik za broj sudionika.
Bilo bi dobro da su ovom skupu mogli biti nazočni šumarski
stručnjaci, posebno oni čija je specijalnost lovstvo.
Zbornik svih cjelovitih referata sa zajedničkim zaključcima
dostavit će predsjedavajući Dr. Max Krott
iz Goettingena, sjedište Europaforuma, pa će našoj stručnoj
javnosti biti dostupni i svi ostali referati.


Osobno, konferenciju sam doživio kao sadržajno
vrijedan skup, bogat problematikom i razmjenom iskustava
iz djelatnosti lovstva svih zemalja sudionica. Dakako,
da smo se i mi mogli naći između svih i prepoznati
naše posebnosti, dosege i promašaje. Bio sam ponosan
što je šumarska struka Hrvatske jedinstveno i
čvrsto stala na branik prirodnih šumskih ekosustava, u
kojima po istom kriteriju mogu obitavati samo one autoktone
vrste divljači u onolikom broju koji ne ugrožava
stabilnost šumskih staništa. Želio bih, a i predlažem,
da se kroz otvorenu raspravu o problematici lovstva
u Hrvatskom šumarskom društvu svi ovi stavovi
podvrgnu stručnoj kritici, kako bi se došlo do jedinstvenih
stavova struke koji bi onda u skorim novim dokumentima
(strategija, Zakon o šumama, Zakon o lovu
i dr.) našli svoje mjesto. Jednom rječju, ima misli i ideja
koje bi svakako dobro došle u našoj praksi. O nama
samima, organiziranosti, snazi i našoj angažiranosti,
ovisi koliko će dobrih ideja ući u našu pravnu regulativu
i praksu lovstva.


Tomislav Starčević


II. MEĐUNARODNI DAN DRAVE
Koprivnica 26. do 28. rujna 2002. godine


Skup je organizirao Grad Koprivnica, Gradsko poglavarstvo
i Savez udruga "Dravska liga". Glavnom koordinatoricom
skupa imenovana je prof. Helena Hečimo
v i ć, nedavno izabrana predsjednica "Dravske lige".


U četvrtak 26. rujna u Kapošvaru, Mađarska, gradu
prijatelju Koprivnice, predstavljena je knjižica dr. se.
Radovana Kranjčeva pod naslovom Živa rijeka


Drava, te izložba fotografija autora. Predstavljanje su
obavili autor, zatim autor engleske verzije dr. se. David
Reeder i dogradonačelnik Koprivnice dr. se. Zdravko
Mihevc.


Dana 27. rujna, u petak, pojetili smo lokalitet Bijeli
Kipi kod Varaždina, gdje se masovno kopa i odvozi šljunak,
iako se radi o zaštićenom području prijašnjeg korita