DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 91     <-- 91 -->        PDF

svih sastavnica ekosustava sa stanišnim potencijalom
u okviru prirodnog prehrambenog lanca.


5. Ovlaštenje za dodjelu i ugovaranje državnih lovišta
u koncesiju i zakup potrebno je prenijeti na "Hrvatske
šume", društvo s odgraničenom odgovornošću
koje gospodari šumama u vlasništvu države.
6. Jedinstvenom metodologijom opažanja (monitoringom)
na razini svih lovišta u Republici Hrvatskoj
mora se osigurati da štete od divljači na šumi budu
trajno unutar tolerantnih granica. To znači da se godišnje,
prema veličini šteta, može i mora utjecati na
odstrelnu kvotu.
7. Ukupnu zakonsku regulativu koja uređuje odnose u
prirodi potrebno je usuglasiti s temeljnim odrednicama
strategije zaštite okoliša i prirode.
8. Dosljednu
provedbu ovih stavova mora osigurati
država bitno ojačana kompetentnim stručnim kadrovima
na upravnim i kontrolnim funkcijama. Ona
mora pozitivno arbitrirati u međuodnosima šumara
i lovoovlaštenika.
9. Zbog trajne ugroženosti šumskih ekosustava, provedbu
LGO moraju obavljati profesionalno osposobljeni
stručnjaci pod nadzorom državnih inspekcijskih
službi.
10. Republika Hrvatska mora gospodarenje medvjedom
uskladiti s konvencijama koje je potpisala, a u isto
vrijeme s njime gospodariti kao lovnom divljači.
11. Za uspješno gospodarenje medvjedom, treba osigurati
integralni gospodarski pristup na velikim
površinama gdje je moguće izvršiti bonitiranje,
prebrojavanje, planiranje odstrela, kao i mjere uzgoja
i zaštite. Odstrel medvjeda treba godišnje usuglašavati
sa stvarno utvrđenim prirastom.
12. Strategija razvoja lovstva Republike Hrvatske
treba poticati gospodarenje u izabranim državnim
lovištima, na način da je u mogućnosti osigurati
transfer genetski visoko vrijednog rasplodnog materijala
radi napučivanja lovišta i unapređenja lovnog
gospodarstva u vlastitim lovištima, kao i lovištima
drugih lovoovlaštenika.
13. Nadležnosti nadzora nad upravljanjanjem i gospodarenjem
svim djelatnostima u prirodi nužno je
objediniti unutar jednog državnog tijela - ministarstva.
14. U odnosima s javnošću, nužno je cjelovitu djelatnost
gospodarenja lovištem i lov stalno predstavljati
kao važan i odgovoran stručni rad na održavanju
biodiverziteta i održivog razvoja u prirodnim
šumskim ekosustavima.
15. U čitav obrazovni sustav u okviru prirodnih predmeta,
potrebno je sastavnicu kompletne faune, a
posebno stručno gospodarenje s divljači unutar
šumskih ekosustava, prikazati kao prirodnu, nužnu
i gospodarski značajnu djelatnost.
Iskreno se nadam da će svi naši referati u skraćenom
obliku biti objavljeni u Šumarskom listu, kako bi bili
dostupni zainteresiranoj šumarskoj javnosti, ali i otvoreni
za stručnu polemiku. Žao mi je što je prostor u hotelu
Quercus bio ograničavajući čimbenik za broj sudionika.
Bilo bi dobro da su ovom skupu mogli biti nazočni šumarski
stručnjaci, posebno oni čija je specijalnost lovstvo.
Zbornik svih cjelovitih referata sa zajedničkim zaključcima
dostavit će predsjedavajući Dr. Max Krott
iz Goettingena, sjedište Europaforuma, pa će našoj stručnoj
javnosti biti dostupni i svi ostali referati.


Osobno, konferenciju sam doživio kao sadržajno
vrijedan skup, bogat problematikom i razmjenom iskustava
iz djelatnosti lovstva svih zemalja sudionica. Dakako,
da smo se i mi mogli naći između svih i prepoznati
naše posebnosti, dosege i promašaje. Bio sam ponosan
što je šumarska struka Hrvatske jedinstveno i
čvrsto stala na branik prirodnih šumskih ekosustava, u
kojima po istom kriteriju mogu obitavati samo one autoktone
vrste divljači u onolikom broju koji ne ugrožava
stabilnost šumskih staništa. Želio bih, a i predlažem,
da se kroz otvorenu raspravu o problematici lovstva
u Hrvatskom šumarskom društvu svi ovi stavovi
podvrgnu stručnoj kritici, kako bi se došlo do jedinstvenih
stavova struke koji bi onda u skorim novim dokumentima
(strategija, Zakon o šumama, Zakon o lovu
i dr.) našli svoje mjesto. Jednom rječju, ima misli i ideja
koje bi svakako dobro došle u našoj praksi. O nama
samima, organiziranosti, snazi i našoj angažiranosti,
ovisi koliko će dobrih ideja ući u našu pravnu regulativu
i praksu lovstva.


Tomislav Starčević


II. MEĐUNARODNI DAN DRAVE
Koprivnica 26. do 28. rujna 2002. godine


Skup je organizirao Grad Koprivnica, Gradsko poglavarstvo
i Savez udruga "Dravska liga". Glavnom koordinatoricom
skupa imenovana je prof. Helena Hečimo
v i ć, nedavno izabrana predsjednica "Dravske lige".


U četvrtak 26. rujna u Kapošvaru, Mađarska, gradu
prijatelju Koprivnice, predstavljena je knjižica dr. se.
Radovana Kranjčeva pod naslovom Živa rijeka


Drava, te izložba fotografija autora. Predstavljanje su
obavili autor, zatim autor engleske verzije dr. se. David
Reeder i dogradonačelnik Koprivnice dr. se. Zdravko
Mihevc.


Dana 27. rujna, u petak, pojetili smo lokalitet Bijeli
Kipi kod Varaždina, gdje se masovno kopa i odvozi šljunak,
iako se radi o zaštićenom području prijašnjeg korita




ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 92     <-- 92 -->        PDF

rijeke Drave kroz koje teče tzv. biološki minimum, gdje
je očuvan dio nekada bogatog riječnoga ekosustava. Taj
se dio prirode sada bez potrebe regulira, što je samo
isprika da bi se došlo do šljunka, a izaziva nestanak
postojećeg biljnog i životinjskog svijeta.


Isti dan otvorena je izložba tematskih ekoloških postera
izrađenih u eko-radionicama Božice Jelušić i
Ivane Kranželić , pod naslovom: Pustite Dravu da
mirno teče. Izložba je otvorena u Osnovnoj školi "A.
Nemčić Gostovinski".


U subotu 28. rujna održana je u Koprivnici Konferencija
na temu: "Zaštita Drave i projekti održivoga
razvoja međunarodne dravske regije - između vizije
i stvarnosti".


Konferenciju je otvorila koordinatorica prof. Helena
Hečimović , ukratko iznoseći ciljeve skupa. Ukazuje
na potrebu održivoga razvoja te istovremenu zaštitu
riječnoga tijeka i zaobalja Drave, njezine najveće
pritoke Mure i Dunava, te općenito podizanja svijesti
pučanstva na razinu koja bi omogućila i zaštitu i korištenje
te održivi gospodarski razvoj nizinskoga područja
tih rijeka i njihovoga biološkog kapitala.


Skup je pozdravio gradonačelnik Koprivnice gospodin
Zvonimir Mršić i predložio Deklaraciju o zaštiti
Drave, budući daje Drava temelj života riječnoga ekosustava
i brojnih ekosustava zaobalja. Deklaracija o zaštiti
Drave je podržana i krenula je prema svim općinama
zbog prihvaćanja.


Skup je pozdravila dosadašnja predsjednica "Dravske
lige" gospoda Dora Radosavljević, dipl. ing.,
te izvijestila o tijeku osnivanja Saveza udruga "Dravska
liga" kao i o svojim nastojanjima da se Savez poveća
pristupanjem svih značajnijih udruga područja, te
intenziviraju radovi na popisu biljnoga i životinjskoga
svijeta Podravine.


Pozdrav skupu uputio je župan Koprivničko-križevačke
županije gospodin Josip Striščić te podržao
predloženu Deklaraciju. Ukazao je na problem prijedloga
koji se odnosi na odlaganje opasnoga otpada u iskorištene
bušotine INE u području Županije, stoje zasigurno
na više načina prijetnja okolišu.


Pozdrave skupu uputili su zatim predstavnici ekoloških
udruga Mađarske i Slovenije.


Dr. se. David Reeder pozdravio je skup, te je izvijestio
daje WWF osnovao u Koprivnici svoj ured kojega
je on voditelj, s ciljem koordinacije međunarodnih
aktivnosti za zaštitu i promicanje podravske regije.
Skup je s oduševljenjem porihvatio tu odluku.


Početak radnoga dijela Konferencije otvorila je koordinatorica
skupa prof. Helena Hečimović , održavši
referat pod naslovom: Što smo postigli od I. Međunarodnog
dana Drave? Izvjestiteljica je navela niz
aktivnosti koje su pokrenute i ostvarene u proteklih godinu
dana u okviru djelovanja udruga "Dravske lige",
te ostalih udruga i izvršnih tijela gradova Koprivnice,


Varaždina, Čakovca, Virovitice i Osijeka, u smislu
ekološkoga odgoja djece, mladeži i odraslih, inventure
flore i faune, organiziranja biciklističke staze, suradnje
s udrugama u Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj,
EU, upozorenja onečišćivačima i dr.


Mr. se. Zdravko Mihevc , dogradonačelnik Koprivnice
i direktor Turističke zajednice Koprivničkokriževačke
županije, izložio je referat pod naslovom:
Podravska biciklistička magistrala, Drava Route i
opisao pripreme, rad i završetak biciklističke staze od
Soderice do Gole, koja prolazi kroz vrlo slikovito područje
dijela koprivničko-đurđevačke Podravine.


Dipl. ing. Danijel Fišter, voditelj Odjela zaštite
okoliša "Podravke", opisao je suvremeni uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda u referatu: Uloga "Podravke"
u zaštiti okoliša Podravine. U izlaganju su date
potankosti o suvremenoj metodi kemijskog i biološkog
pročišćavanja otpadnih voda.


Član udruge ZEUS iz Donje Dubrave gospodin
Goran Čizme šija izložio je referat pod naslovom:
Problem iskapanja šljunka iz Drave. U referatu se
detaljno govori o štetnom iskapanju šljunka iz Drave,
koje izaziva značajne promjene u ekosustavu rijeke u
smislu sniženja dna riječnoga korita i posredno sniženja
razina podzemnih voda u zaobalju, s katastrofalnim
posljedicama za šumske ekosustave. Referat je popraćen
fotografijama.


Predstavnik udruge "Prijatelji Kopačkog rita", dipl.
ing. Varga, održao je referat: Postignuća i problemi
u Parku prirode Kopački rit, u kojemu je dao više
prijedloga da se odnosi između Uprave Parka prirode,
Uprave "Hrvatskih šuma" i okolnoga pučanstva poprave,
kako bi lokalne samouprave u okolici Parka imale
više mogućnosti za suradnju.


Siniša Golub iz ZEO Nobilis, Čakovec, održao je
svoj referat pod naslovom: Mura - najveća pritoka
Drave. Autor referata opisao je ljepote rijeke Mure i
njezinu ulogu u razvoju ekoturizma, te uspjeh ekološke
udruge u zaštiti prirode i okoliša Međimurske županije.
Iz referata i prekrasnih fotografija, moglo se zaključiti
kako i manje atraktivni dijelovi krajobraza mogu uz
dobru organizaciju postati vrlo zanimljivi za ekološki
turizam.


Emil Flaj šman, dipl. biolog, predsjednik Pokreta
prijatelja prirode "Lijepa naša", Varaždin, dao je iscrpan
referat pod naslovom: Prikaz gornjega dijela
Drave u Hrvatskoj. Autor je izložio biološki gubitak
koji je nastao izgradnjom varaždinske i čakovečke hidroelektrane
na Dravi, koji je došao osobito do izražaja
poslije regulacijskih radova zbog eksploatacije šljunka,
nakon izgradnje hidroelektrana u dijelovima riječnoga
tijeka koji je ostavljen s biološkim minimumom
vode. Gubitak je prikazao nestankom zaštićenih biljnih
i životinjskih vrsta.


Darko Grlica, dipl. biolog, ornitolog, Prirodoslovno
društvo Drava,Virovitica, izložio je referat pod