DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 97 <-- 97 --> PDF |
U kulturama kratkih ophodnji za proizvodnju biomase radovi se odnose na selekciju novih genotipova za veću produkciju, otpornosti na mraz, gljivične bolesti i štetnike. Razvoj komercijalnog programa oplemenjivanja klonova vrba za proizvodnju biomase dat je u izvješću istraživača iz institucije Agrobransle, koja od 1987. godine na europskom tržištu prevladava sa svojim selekcijama. Od prvih klonova, produkcija biomase porasla je za 50 % kod novoselekcioniranih genotipova. Površina pod kulturama vrba u krakim ophodnjama danas u Švedskoj iznosi oko 20 000 ha, a država daje poticajna sredstva od 5000 SEK po ha/god (oko 4000 kn). Terenski dio Simpozija započeo je posjetom bioenergani ENA Kraft u Enkopingu, kogeneracijskom postrojenju za proizvodnju toplinske i električne energije, snage 55 MVV, odnosno 22,5 MW. Tijekom rada postrojenje ima koristi za 100 m3 vrbova iverja na sat ili ukupno oko 400 000 m3 godišnje. Seljačka gospodarstva, kooperanti i dobavljači drvene sječke dobivaju cijenu od oko 120 SEK (oko 100 kn) po MWh toplinske snage. Predstavljen nam je projekt pročišćavanja otpadnih voda u mjestu Enkoping, koje se koriste za prihranu vrbovih kultura u kratkim ophodnjama, pa tako služe kao pročišćivači i vegetacijski filteri pritoka u lokalnu rijeku. Prikazane su nam i nove selekcije klonova vrba za produkciju biomase u kratkim ophodnjama. Doc. dr. se. Davorin Kajba OBLJETNICE TRAGOM MEDVJEDA DO PRILAZA BIJELIM STIJENAMA (uz 70. godišnjicu smrti lugara Jakoba Mihelčića - otkrivača Bijelih stijena) "Na Velikoj Kapeli, gluhoj ovoj planini, stere se... krševiti i divlji kraj, koji zadivljuje svakoga". Tu gdje "ne ima topline"... gdje "ne ima svjetla"... već "samo stijene", a na njima "osovljeni kukovi u prilici zvonika, čunjeva, zubaca", a u ponikvama "tako duboke i guste šume, da se dan pretvara u sumračje ... zalazili su samo lovci, šumari i lugari, ovi po službenom poslu, oni da love lov na medvjede*, kojima je tu prava postojbina, ili bi pošli bili, da u cik zore pričekaju "divljega pijevca", ako nisu iz puške oborili kojega planinskoga vuka". Ovako nam prirodoslovac, putopisac i planinar Dragutin Hire (1853 - 1921) opisuje Bijele (i Samarske) stijene "u čijim dubinama, ponikvama, dulibama, provalijama, bezdanima i ponorima, ne bijaše do sada (1899., op. pisca) čovjeka...". A daje uopće mogao pohoditi i razgledati ovaj bajkoviti kutak Velike Kapele, zasluga prirada lugaru Jakobu M i h e 1 č i ć u iz Begovog Razdolja, čije se 70. obljetnice smrti prisjećamo ovim zapisom. Jakob M i h e 1 č i ć, lugar kr. šumske uprave mrkopaljske, rodio se 1858. godine u Begovom Razdolju kod Mrkoplja. Nakon osnovnog školovanja i dopunskog stručnog obrazovanja u službu čuvara šuma i lovišta primljen je 1885. godine. "Bio je strog i pravedan službenik", zapisat će u povodu njegove smrti 1932. godine šumarnik Zlatko Turkalj , "voljen od svojih starješina, a poštovan od svog naroda Gorskog kotara". Nije bio od mnogo riječi, ali je zato bio od djela "da djela njegova o njemu govore". Kao pasionirani lovac, pravi planinski lovac, imao je tu sreću da su u njegovo vrijeme ova gorska lovišta bila prepuna divljači, "tog božjeg dara" i nije bilo potrebe skrbiti za njen uzgoj i zaštitu, već naprotiv da se mnogo strijelja i mnogo lovi. "On i pet šest lovaca gostiju u dva bi dana pred brakircima znali ustrijeliti po 20-30 komada srna i srnjaka". Na meti njegove ubojite lovačke puške, koju je sam prepravljao i dotjerivao, bio je i medvjed, kojemu, kao ni vuku, Jakob Mihelčić nije praštao. Posebno je poznavao tetrijebska pjevališta, tada načičkanih od Samara i Bucala ponad Matić poljane do Jarbola, Medanićeve glavice i Žilavih dolaca. Bio je pravi majstor u preslušavanju ljubavnim zanosom opijenih pjevača gluhana i specijalist za lov na kune. "U zajednici sa svojim kumom, lugarom i mještaninom Ivanom Karlo v i ć e m, znao je svake zime po dvadeset i više komada tih plemenitih krznaša pohvatati". Slika 1. Kr. lugar Jakob Mihelčić (1858-1932) * Za službovanja Jakoba Mihelčića osamnaest je medvjeda u samim Bijelim stijenama odstrijeljeno, a po broju brloga (7) to je područje prednjačilo u mrkopaljskom i ravnogorskom kraju (Hirtz 1921). |