DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Stada, ovisno o ciklusu proizvodnje te dolasku i odlasku stada s nižih predjela. U svakom razdoblju pojedinom stadu pripada jedno ili više sektora. Često se javljaju problemi vezani uz činjenicu da ovce previše uništavaju biljne vrste koje preferiraju, što dovodi do degradacije pašnjaka. Također je važno koliko su dugo ovce na dnevnoj paši (8-9 sati) i koliko traje njihov odmoru štalama (15-16 sati) što omogućava obnovu pašnjaka. Po mišljenju autora, ostaje još dosta problema koje bi trebalo istražiti a to su: dopunska prehrana, zdravstvena kontrola životinja, uzgoj i prehrana za vrijeme boravka u štalama. Fabio Raddi: Šumski sektor zemalja Istočno- Središnje Europe - Ekonomsko socijalne perspektive U ovom članku autor obraduje promjene u šumskom dijelu Europe, koje će se dogoditi nakon uključenja novih europskih zemalja u EU. Od 1989. g. započeo je proces promjena političkih i ekonomskih sustava deset europskih zemalja kandidata za ulazak u EU, a koje su to i zatražile. To su: Mađarska (1994), Poljska (1994), Rumunjska (1995), Slovačka (1995), Letonija (1995), Estonija (1995), Litva (1995), Bugarska (1995), Češka (1996) i Slovenija (1996). Ovo proširenje EU predstavlja povećanje ukupne površine za 33 % te porast stanovništva od 28 %. Ukupni bruto proizvod povećat će se za svega 4 %, a bruto proizvod po glavi stanovnika smanjiti će se za 20 %. Što se tiče ekonomije u šumsko-poljoprivrednom kompleksu, postoje velike razlike između zemalja EU i budućih članica. Radi što bolje ekonomske transformacije u tim zemljama EU je financirala inicijative i projekte za favoriziranje integracije. Zemlja zalihe milijuna m3 po ha m3 Bugarska 467 141 Estonija 314 146 Letonija 489 173 Litva 362 182 Poljska 1908 213 Češka 600 231 Rumunjska 1350 217 Slovačka 511 257 Slovenija 311 266 Mađarska 315 197 Ovi podaci indikativni su i mađusobno teško usporedivi. Etat je u relaciji sa šumskom površinom, a to znači velik u Poljskoj i Rumunjskoj, ali je u postotku prosjek manji nego u zemljama EU. U razdoblju 1990. do 2020. g. predviđa se povećanje potrošnje piljene građe u Letoniji, Litvi i Poljskoj, Šumski sektor zemalja Centralne i Istočne Europe je u krizi djelom zbog sporog restrukturiranja i spore privatizacije, a dijelom zbog općenitih problema u produktivnim sustavima nacionalnih ekonomija. Ova istraživanja vođena su u svrhu odgovora na sljedeća pitanja: procjena ekonomskih potencijala šumskog sektora pocjena proizvodnje drvnih i drugih proizvoda šumarstva - uloga šuma u zaštiti prirodnih resursa i očuvanju biološke raznolikosti - važnost šumske proizvodnje u okviru nacionalne ekonomije Prijelaz iz planske ekonomije u tržišnu ekonomiju važna je realnost, pa će EU proširenjem sa zemljama Središnje i Istočne Europe doživjeti radikalne promjene cijelog sustava. Informacije koje se odnose na stanje šumarstva sakupljene su na bazi suradnje sa šumarskim operatorima pojedinih zemalja i nisu homogene, već izražavaju različite metode i standarde. One često nisu usporedive između sebe i teško ih je sistematizirati. Prezentirane su mnogobrojne tablice i grafikoni koji se odnose na istraživana područja. Ukupna površina ovih zemalja iznosi 1.065.282 km2, od čega na šume otpada 340.268 km2 (32 %). Šumovitost je različita od 20 % (Mađarska) do 54 % (Slovenija). Prosječna šumovitost (32 %) veća je od prosječne šumovitosti EU (30 %). Valja napomenuti da se u posljednjem razdoblju ova šumovitost povećava dijelom učinkovito, a dijelom radi prilagođavanja definicije šume kriteriju FAO -a. U daljnjem tekstu dani su pregledi učešća listača i četinjača, visokih šuma i panjača, te ukupna drvna masa, prirast i etat koji po zemljama iznose: god. prirast milijuna m3 god. pr./ha m3 etat % prirasta 13,00 3,87 40 9,50 4,71 52 16,50 5,82 51 12,30 6,35 54 55,90 6,25 74 16,50 6,97 83 34,00 5,47 39 13,90 7,22 53 7,10 7,10 36 12,00 6,62 60 kao i općenito povećanje potrošnje ploča na bazi drveta, papira i kartona, što će omogućiti plasman tih proizvoda iz EU, jer u zemljama Istočne i Srednje Europe uglavnom nema značajnije proizvodnje. Poseban problem u razdoblju tranzicije predstavlja povratak šuma bivšim vlasnicima i njihovim nasljedni |