DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 101     <-- 101 -->        PDF

cima, što za posljedicu ima usitnjavanje šumskih parcela.
Mnogi novi vlasnici nemaju interesa za gospodarenje
tim šumama (pogotovo malim parcelama), zbog
čega se pokušavaju stvarati različite asocijacije radi uspješnijeg
gospodarenja.


Osim proizvodnje drveta, ekonomija šumskog
kompleksa bazira se i na proizvodnji sekundarnih proizvoda:
pluto, razni plodovi, smola, gljive, prehrana
stoke, ljekovito i ukrasno bilje, materijali za zanatstvo
itd. Važna je zaštitna, socijalna i rekreativna funkcija
(turizam, lov, ribolov itd.).


Dan je prikaz sanitarnog stanja šuma pojedinih zemalja,
kao i tablični pregled šteta od biotskih i abiot-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


skih čimbenika (za godinu 1997) zatim očuvanje šumskih
genetskih resursa. Poseban naglasak štavljenje na
biološku raznolikost, kao jedan od najvažnijih gledišta
šumskog ekosustava, sa zaključkom daje unatoč urbanizaciji
i djelomičnoj konverziji šumskog tla u druge
namjene, sačuvana visoka razina prirodnosti.


Na kraju autor zaključuje da se može reći da su ove
europske zemlje (s malim razlikama) uložile velik napor
savladavši mnoge teškoće u šumskom, sektoru u
relativno kratkom razdoblju tranzicije.


Frane Grospić


ZNANSTVENI SKUP O LUŽNJAKOVIM SUMAMA


U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
tj. njezina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima,
Akademije šumarskih znanosti, Šumarskoga fakulteta
u Zagrebu, Šumarskoga instituta Jastrebarsko i
Hrvatskih šuma s Upravom šuma Vinkovci, održan je


8. i 9. studenoga 2002. u Vinkovcima Znanstveni skup
Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama
hrasta lužnjaka s naglaskom na Spačvu.


U protokolarnom dijelu sudionike su pozdravili i
prigodnim riječima znanstveni skup najavili predstavnici
organizatora i suorganizatora: voditelj Akademijina
Centra u Vinkovcima akademik Dušan Klepac ,
pozdravio je i otvorio skup, a potom je u ime Predsjedništva
Akademije govorio tajnik Razreda za prirodne
znanosti akademik Milan Meštrov, u ime Šumarske
akademije predsjednik prof. dr. sc. Slavko Matič, u


ime Šumarskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Nikola
L u k i ć, u ime Instituta u Jastrebarskom ravnatelj
znan. savjet, dr. se. Joso Gračan, u ime Ministarstva
za poljoprivredu i šumarstvo Ivan Istok, dipl. ing.
šum., u ime Hrvatskih šuma zamjenik direktora Ivan
H o d i ć, dipl. ing. šum., u ime Uprave šuma Vinkovci
Luka Vukovac, dipl. ing. šum. U ime lokalne vlasti
skup su pozdravili vukovarskosrijemski župan Nikola
Safer, prof, i gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karl
i ć, dr. med.


Skup je svojom nazočnošću počastio i potpredsjednik
Hrvatske akademije akademik Miroslav B e g o v i ć.


Govornici su mahom naglašavali vrijednost hrastovih
šuma općenito i hrastovine ponaosob, prirodnih
bogatstava što su bitno obilježila život i gospodarsku


Akademik Dušan Klepac prilikom izlaganja na temu Hrast lužnjak
Akademik Milan Meštrov pozdravio je znanstveni skup u ime (Quercus robur L.) - spoznaje i prof. dr. sc. Slavko Matić, voditelj
Predsjedništva Akademije prijepodnevnog radnog programa


(Foto: Rahela Pavušin) (Foto: Rahela Pavušin)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 102     <-- 102 -->        PDF

povijest te kulturu i umjetnost hrvatskoga naroda na
ovim prostorima kroz tisućljeća. Apelirali su na znanstvenike
da iznađu put u zaštiti i očuvanju šuma od
štetnika i bolesti, od svih ugrožavajućih čimbenika i
posljedica suvremenih tehnoloških procesa. Izrazili su
pritom uvjerenje da će ugled organizatora i sudionika
skupa jamčiti rezultate i pripremiti zaključke kao
smjerokaze budućemu razvoju šumarske prakse, koja
će i nadalje osiguravati zdravlje i ljepotu spačvanskih
slavonskih hrastika.


U radnome programu znanstvenoga skupa odvijala
su se autorska izlaganja o sljedećim temama: Dušan
K1 e p a c: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) - spoznaje;
Rudolf Sab adi: Položaj hrasta lužnjaka u Europi, svijetu
i Spačvi; Josip F i 1 i p o v i ć : Konkurentnost hrvatskoga
šumarstva prema Europi, tradicijska vrijednost
hrasta lužnjaka (slavonski hrast) - komparativna prednost
pri ulasku u Europsku uniju; Luka Vukovac:
Osobna iskaznica Uprave šuma Vinkovci; Ilija Gregorović
i Josip Grgljanić: Dobna struktura šuma
hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Spačvi; Zvonko
Seletković: Klima i rasprostranjenost hrasta lužnjaka;
Branimir Prpi ć : Hidrološki sustav Spačve u odnosu
na uspijevanje hrasta lužnjaka; Nikola Lukić: Prirast
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.); Slavko M a t i ć :
Njega i obnova šuma hrasta lužnjaka; Milan Glavaš:
Zaštita šuma hrasta lužnjaka; Joso Gračan: Sjemenske
sastojine i klonske plantaže hrasta lužnjaka; Josip
Dundović, Hranislav Jakovac, Stjepan Lončar,
Andrija Stefančić: Trupci za furnir kao najvrjedniji
Sortiment hrasta lužnjaka; Mladen Figurić: Mogućnosti
i ograničenja prerade hrasta lužnjaka; Marijan
Grubešić : Spačva - iznimno vrijedno stanište životinjskoga
svijeta; Juraj Medvedović: Snimanje fenoloških
i klimatskih podataka u Spačvi; Mira KolarDimitrijević:
Utjecaj šuma hrasta lužnjaka na gospodarski
život Hrvatske; Zlatko Vire: Gospodarenje
šumama hrasta lužnjaka nekoć, s posebnim naglaskom
na Brodsku imovnu općinu; Žarko Š p a n i č e k: Hrastovim
u tradicijskom graditeljstvu Slavonije; Katica
Corkalo: Lužnjakov hrast i hrastici u hrvatskoj
književnosti i kulturi; Anica B i 1 i ć : Prilog bibliografiji
hrasta lužnjaka (na stranim jezicima).


Drugoga dana vodstvo Uprave šuma Vinkovci, organiziralo
je na čelu s upraviteljem Lukom Vukovcem,
stručnu ekskurziju u spačvanske šume, gdje su
sudionici skupa, znanstvenici i šumarski stručnjaci,
razgledali klonsku plantažu Petkovac u Otoku i sjemensku
sastojinu u rezervatu šumske vegetacije Lože,
vidjeli dovršni sijek zrelih hrastika i utovar trupaca,
ukratko, upoznali in situ primjenu i učinke suvremenih
metoda gospodarenja u najvećoj cjelovitoj šumi hrasta
lužnjaka, Spačvi. Po prekrasnu sunčanu danu sudionike
stručne ekskurzije je ponovno, po tko zna koji put,
osvajalo nesagledivo prostranstvo i ljepota spačvan-


Dio sudionika znanstvenog skupa, u prvom planu sdesna: akade


mik Miroslav Begović, akademik Milan Meštrov, dr. se. Katica


Corkalo, Ivan Istok, dipl. ing. i Luka Vukovac, dipl. ing.


(Foto: Rahela Pavušin)


skih šuma, uz koje smo se vozili kilometrima i kilometrima.
Fascinirala nas je sve klonska plantaža nastala
cijepljenjem plemki najkvalitetnijih stočetrdesetogodišnjih
hrastovih stabala, zadivila su nas gorostasnom
ljepotom preko četrdesetmetarska, uspravna stabla
u sjemenskoj sastojini - šumski divovi što u visinama
ponosno vijore granatim krošnjama. Kubici i kubici
ogromnih trupaca uz cestu čekali su prijevoz do
tvornica kako bi na tržištu postali traženi najkvalitetniji
parket, prozori, vrata, skupi hrastov namještaj. Sve je
tako prisno podsjećalo na Kozarčevu Slavonsku šumu,
a ipak je neodoljivo svjedočilo o stogodišnjem gospodarskom
napretku i razvoju. Nekadašnju sadnju žira
dopunjuje sada i nadomiješta uzgoj hrastića u plantažama,
a mučan ljudski trud pri utovaru posve su zamijenili
gigantski strojevi, što s lakoćom i brzinom utovaruju
teške hrastove trupce. No, bez obzira na sve, na
umjetnu oplodnju žira i moćnu tehnologiju strojeva,
ostala je i zauvijek će osvajati poezija hrastovih šuma
u svim dobnim razredima i nesvakidašnja ljepota gordili
hrastovih stabala. To je ono što će šumarski stručnjaci,
žitelji Slavonije i zaljubljenici svih vrsta uvijek s
divljenjem uočiti i doživjeti.


Prilog o skupu prikazala je Hrvatska i Vinkovačka
televizija, kratke priloge objavio je Večernji list i Glas
Slavonije, a opsežniji prilog Vinkovački list.


Znanstveni će skup tijekom iduće godine rezultirati
istonaslovnim zbornikom radova s odgovarajućim prilozima
i ilustracijama te sažecima na engleskom jeziku,
što će biti trajna potvrda njegovih postignuća, još
jedna ukoričena suma istraživanja i spoznaja na kojima
će se temeljiti gospodarski prosperitet Hrvatske i,
posebice, njezinih rubnih, slavonskih prostora, čije će
bogate hrastove šume i ubuduće nastavljati svoju dosadašnju
gospodarsku, obrambenu i zaštitnu ulogu.


Katica Corkalo