DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 102 <-- 102 --> PDF |
povijest te kulturu i umjetnost hrvatskoga naroda na ovim prostorima kroz tisućljeća. Apelirali su na znanstvenike da iznađu put u zaštiti i očuvanju šuma od štetnika i bolesti, od svih ugrožavajućih čimbenika i posljedica suvremenih tehnoloških procesa. Izrazili su pritom uvjerenje da će ugled organizatora i sudionika skupa jamčiti rezultate i pripremiti zaključke kao smjerokaze budućemu razvoju šumarske prakse, koja će i nadalje osiguravati zdravlje i ljepotu spačvanskih slavonskih hrastika. U radnome programu znanstvenoga skupa odvijala su se autorska izlaganja o sljedećim temama: Dušan K1 e p a c: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) - spoznaje; Rudolf Sab adi: Položaj hrasta lužnjaka u Europi, svijetu i Spačvi; Josip F i 1 i p o v i ć : Konkurentnost hrvatskoga šumarstva prema Europi, tradicijska vrijednost hrasta lužnjaka (slavonski hrast) - komparativna prednost pri ulasku u Europsku uniju; Luka Vukovac: Osobna iskaznica Uprave šuma Vinkovci; Ilija Gregorović i Josip Grgljanić: Dobna struktura šuma hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Spačvi; Zvonko Seletković: Klima i rasprostranjenost hrasta lužnjaka; Branimir Prpi ć : Hidrološki sustav Spačve u odnosu na uspijevanje hrasta lužnjaka; Nikola Lukić: Prirast hrasta lužnjaka (Quercus robur L.); Slavko M a t i ć : Njega i obnova šuma hrasta lužnjaka; Milan Glavaš: Zaštita šuma hrasta lužnjaka; Joso Gračan: Sjemenske sastojine i klonske plantaže hrasta lužnjaka; Josip Dundović, Hranislav Jakovac, Stjepan Lončar, Andrija Stefančić: Trupci za furnir kao najvrjedniji Sortiment hrasta lužnjaka; Mladen Figurić: Mogućnosti i ograničenja prerade hrasta lužnjaka; Marijan Grubešić : Spačva - iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta; Juraj Medvedović: Snimanje fenoloških i klimatskih podataka u Spačvi; Mira KolarDimitrijević: Utjecaj šuma hrasta lužnjaka na gospodarski život Hrvatske; Zlatko Vire: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka nekoć, s posebnim naglaskom na Brodsku imovnu općinu; Žarko Š p a n i č e k: Hrastovim u tradicijskom graditeljstvu Slavonije; Katica Corkalo: Lužnjakov hrast i hrastici u hrvatskoj književnosti i kulturi; Anica B i 1 i ć : Prilog bibliografiji hrasta lužnjaka (na stranim jezicima). Drugoga dana vodstvo Uprave šuma Vinkovci, organiziralo je na čelu s upraviteljem Lukom Vukovcem, stručnu ekskurziju u spačvanske šume, gdje su sudionici skupa, znanstvenici i šumarski stručnjaci, razgledali klonsku plantažu Petkovac u Otoku i sjemensku sastojinu u rezervatu šumske vegetacije Lože, vidjeli dovršni sijek zrelih hrastika i utovar trupaca, ukratko, upoznali in situ primjenu i učinke suvremenih metoda gospodarenja u najvećoj cjelovitoj šumi hrasta lužnjaka, Spačvi. Po prekrasnu sunčanu danu sudionike stručne ekskurzije je ponovno, po tko zna koji put, osvajalo nesagledivo prostranstvo i ljepota spačvan- Dio sudionika znanstvenog skupa, u prvom planu sdesna: akade mik Miroslav Begović, akademik Milan Meštrov, dr. se. Katica Corkalo, Ivan Istok, dipl. ing. i Luka Vukovac, dipl. ing. (Foto: Rahela Pavušin) skih šuma, uz koje smo se vozili kilometrima i kilometrima. Fascinirala nas je sve klonska plantaža nastala cijepljenjem plemki najkvalitetnijih stočetrdesetogodišnjih hrastovih stabala, zadivila su nas gorostasnom ljepotom preko četrdesetmetarska, uspravna stabla u sjemenskoj sastojini - šumski divovi što u visinama ponosno vijore granatim krošnjama. Kubici i kubici ogromnih trupaca uz cestu čekali su prijevoz do tvornica kako bi na tržištu postali traženi najkvalitetniji parket, prozori, vrata, skupi hrastov namještaj. Sve je tako prisno podsjećalo na Kozarčevu Slavonsku šumu, a ipak je neodoljivo svjedočilo o stogodišnjem gospodarskom napretku i razvoju. Nekadašnju sadnju žira dopunjuje sada i nadomiješta uzgoj hrastića u plantažama, a mučan ljudski trud pri utovaru posve su zamijenili gigantski strojevi, što s lakoćom i brzinom utovaruju teške hrastove trupce. No, bez obzira na sve, na umjetnu oplodnju žira i moćnu tehnologiju strojeva, ostala je i zauvijek će osvajati poezija hrastovih šuma u svim dobnim razredima i nesvakidašnja ljepota gordili hrastovih stabala. To je ono što će šumarski stručnjaci, žitelji Slavonije i zaljubljenici svih vrsta uvijek s divljenjem uočiti i doživjeti. Prilog o skupu prikazala je Hrvatska i Vinkovačka televizija, kratke priloge objavio je Večernji list i Glas Slavonije, a opsežniji prilog Vinkovački list. Znanstveni će skup tijekom iduće godine rezultirati istonaslovnim zbornikom radova s odgovarajućim prilozima i ilustracijama te sažecima na engleskom jeziku, što će biti trajna potvrda njegovih postignuća, još jedna ukoričena suma istraživanja i spoznaja na kojima će se temeljiti gospodarski prosperitet Hrvatske i, posebice, njezinih rubnih, slavonskih prostora, čije će bogate hrastove šume i ubuduće nastavljati svoju dosadašnju gospodarsku, obrambenu i zaštitnu ulogu. Katica Corkalo |