DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 107 <-- 107 --> PDF |
MEĐUNARODNA SURADNJA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA I STRUČNA SURADNJA S BOSNOM I HERCEGOVINOM U listopadu 2002. godine djelatnici Zavoda za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Prof. dr. sc. Milan Glavaš , Doc. dr. sc. Marijan Grubešić i Dr. sc. Josip Margaletić) boravili su u dvodnevnom posjetu Javnom poduzeću "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres. Cilj službenog posjeta bila je uspostava znanstveno-istraživačke suradnje s JP "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu iz područja zaštite šuma i lovstva. U zajedničkim razgovorima u svezi s rasadničkom proizvodnjom, pošumljavanjem golih površina, proredama i njezi kultura te uvida u te radove na terenu, obostrano su razmijenjena mišljenja. Djelatnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu kolegama iz JP "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres izložili su cjelovitu problematiku rasadničke proizvodnje u Republici Hrvatskoj. U tom dijelu upoznali su ih s vrstama i količinama biljaka koje se proizvode u rasadnicima Republike Hrvatske, mjerama zaštite u Hrvatskoj i u Europi, kao i IUFRO sastancima u svezi s tom problematikom. Izložena su predviđena kretanja rasadničke proizvodnje šumskih sadnica u Hrvatskoj, kao i činjenica o masovnoj pojavi proizvodnje i uvoza hortikulturnih biljaka. U daljnjem dijelu razgovora i terenskog uvida došlo se do spoznaje da su od totalno devastiranog rasadnika "Pržine" kolege iz JP "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres uspjeli uspostaviti dobru proizvodnju i okupiti grupu mladih stručnjaka koji imaju ispravne postavke o budućem uzgoju sadnica. Djelatnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu sugerirali su im da prošire proizvodnju ukrasnih biljaka, eventualno i cvijeća za domaće i strano tržište. Pitanje tržišta usko je grlo plana buduće rasadničarske proizvodnje, života rasadnika i zapošljavanja stručnjaka. Proizvodnja biljaka u rasadnicima izravno je povezana s pošumljavanjem goleti. Za pošumljavanje se koriste dvogodišnje sadnice, a najbolji su se uspjesi pokazali sadnjom u brazde nakon riperanja. Najveća je opasnost za pošumljene površine od požara, što se na ovom području rješava izgradnjom protupožarnih prometnica, ali manjka cjelovit pristup zaštiti od požara. Slika 1. Pošumljavanje goleti i protupožarne prometnice Proredama i njegom kultura, koje kasne desetak godina, nastoji se iste držati stabilnim, zdravim, uz poboljšanje prirasta za sljedeći zahvat i dovršetak proizvodnje. Izuzetno je potrebno kulturama gospodariti tako da se stvore uvjeti za povratak vrsta drveća koje od prirode dolaze na tim staništima, što do sada nije postignuto. Obostrano je izražena potreba i mogućnost zajedničke suradnje na znanstvenom i stručnom polju, što treba detaljno razraditi po etapama i na duže vrijeme. Osobna karta javnog poduzeća "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres Javno poduzeće "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres utemeljeno je Odlukom Skupštine Hercegbosanske županije br. 01-4-21/98. na temelju Zakona o šumama objavljenog 27.03.1998. godine u Narodnim novinama Hercegbosanske Županije. Poduzeće obavlja sve djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Županije. To poduzeće obavlja svu djelatnost iz područja uzgajanja, zaštite, iskorištavanja šuma i ostalih šumskih proizvoda, uzgoja i zaštite divljači, projektiranja u šumarstvu, te radi na svim ostalim korisnim funkcijama šuma. Radove obavlja kroz svoje organizacijske dijelove, a to su: Direkcija, šest šumarija (Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo, Livno, Kupres, Tomislavgrad), te rasadnik "Pržine". U Poduzeću je uposleno ukupno 418 djelatnika, od toga 24 diplomirana inženjera šumarstva. Na temelju raspoloživih podataka iz postojećih šumsko-gospodarskih osnova i određenih stručnih pro |