DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 114     <-- 114 -->        PDF

1.
sjednice Upravnog (
15. listopada 2002.
Nazočni: Mr. sc. Branko Belčić, mr. se. Vladimir
Bogati, Davor Butorac, dipl. ing., Damir Delač, dipl.
ing., mr. se. Josip Dundović, Ivan Duvnjak, dipl. ing.,
dr. se. Joso Gračan, prof. dr. se. Ivica Grbac, Ilija Gregorović,
dipl. ing., Dražen Husak, dipl. ing., Zvonko
Kranjc, dipl. ing., Ivan Matasin, dipl. ing., prof. dr. sc.
Slavko Matić, Boris Miler, dipl. ing., Zvonko Rožić,
dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., Anton Pečanić,
dipl. ing. (umjesto Dalibora Tomljanovića, dipl. ing.),
dr. se. Vlado Topic, Oliver Vlainić, dipl. ing., prof. dr.
sc. Joso Vukelić, Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik
NO, Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonie.


Otsutni - ispričani: Ivan Đukić, dipl. ing., Herbert
Krauthacker, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, prof. dr. sc.
Branimir Prpić i Berislav Vinaj, dipl. ing.


Kako je ovo prva sjednica novoizabranog Upravnog
odbora na Izbornoj skupštini održanoj 20. lipnja
2002. god., predsjednik HŠD-a S. Matić pozdravio je
sve nazočne, od novog predsjednika Nadzornog odbora
I. Tarnaj a (prema čl. 43. Statuta HŠD-a, predsjednik
NO redovito se poziva na sjednice UO), novoizabranih
članova (D. Butorac, J. Dundović, I. Duvnjak,


I. Grbac, D. Husak, I. Matasin, B. Miler, D. Tomljanović
i O. Vlainić), do ponovo izabranih članova UO.
Svima je zaželio uspješan rad u novom četverogodišnjem
mandatu, istakavši kako je ovim izborom Skupštine
osiguran kontinuitet rada HŠD-a, ali i dotok novih
snaga, što može pridonijeti poletnijem radu udruge.
U ovakvim prilikama obično se kaže kako nam nikada
nije bilo potrebno takvo zajednišvo, stručni rad i odgovornost
za učinjeno ili neučinjeno, te kako nas čekaju
važne zadaće i odlučujuići koraci u šumarstvu i preradi
drva. Ovaj puta to zaista nije samo kurtoazna izjava.
Ovo je prijelomno vrijeme za struku i čeka nas velik i
odgovoran posao.
Nakon stoje zaključeno da o trenutnom stanju u hrvatskome
šumarstvu treba raspravljati pod posebnom
točkom, a ne pod obavijestima, usvojen je ovaj


Dnevni red


1.
Obavijesti.
2.
Aktualnosti u hrvatskome šumarstvu.
3.
Izvješće o 6-tomjesečnom poslovanju HŠD-a.
4.
Izvršenje programa rada i zaključaka 106. skupština
HŠD-a.
5.
Priznanja zaslužnim članovima HŠD-a i suradnicima.
6.
Šumarski list i ostale publikacije.
7.
Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje.
8.
Razno.
dbora HŠD-a održane
godine u Zagrebu


Adi.
a) Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvješćuje daje nakon
održane Izborne 106. redovite skupštine HŠD-a 20.
lipnja 2002. god., držeći se zakona, odmah upućen
zahtjev Gradskome uredu za opću upravu (koji sada
umjesto Ministarstva uprave vodi dokumentacijunadzire udruge) za upis promjena. Odnosni ured izdao
je Rješenje kojim se pod 1. odobrava upis promjene
osobe ovlaštene za zastupanje u Registar udruga RH (u
našem slučaju ponovni izbor), pod 2. navodi daje za
zastupanje Hrvatskoga šumarskog društva ovlašten
Slavko Matić, predsjednik Društva, pod 3. da je upis
promjena izvršen 14. kolovoza 2002. godine pod registarskim
brojem 00000083 i pod 4. da žalba protiv
ovog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. U obrazloženju
se navodi daje zahtjev osnovan te daje u provedbenom
postupku i uvidom u zbirku isprava utvrđeno da
je udruga pod nazivom Hrvatsko šumarsko društvo
upisana u Registar udruga RH pod registarskim brojem
00000083, daje 20. lipnja 2002. godine održana redovita,
izborna sjednica Skupštine Društva na kojoj su izabrani
novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, predsjednik
Društva i dva dopredsjednika Društva, da je
izabrani predsjednik Društva osoba ovlaštena za zastupanje
sukladno odredbi članka 6. Statuta i da su navedene
promjene izvršene u postupku propisanom Statutom
rečene udruge. Ovo Rješenje dostavljeno je HŠD-u,
Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave,
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvu
financija, Državnom uredu za reviziju - Središnji ured,
Državnom zavodu za statistiku, Zbirci isprava i pohranjeno
u Arhivi Gradskog ureda za opću upravu.


Tim Rješenjem, novoizabranom Upravnom i Nadzornim
odboru HŠD-a i službeno - pravno je potvrđen
četverogodišnji mandat, o čemu smo smatrali važnim
izvijestiti članove odnosnih tijela i cjelokupno članstvo,
pokazujući i time da se vodstvo HŠD-a uredno
pridržava odredbi Statuta i važećih zakonskih propisa.


b) Od 3-5. rujna 2000. god. održana je u Slovačkoj


6. konferencija generalnih direktora državnih šuma
Srednje Europe. Uz direktora Hrvatskih šuma d.o.o.
dipl. ing. Željka Ledinskog , konferenciji je bio nazočan
i dopredsjednik HŠD-a J. Dundović, koji je informirao
o tom skupu. Na svim dosadašnjim skupovima,
pa i ovom, bila je tema o stanju na tržištu drva. Pored
toga uvijek se raspravlja o još dvije aktualne podteme.
Ove godine to su bile Općekorisne funkcije šuma i
Financiranje šumarstva. Hrvatska je imala svoj referat
vezan uz hidrološku funkciju šuma na području Posavine
(referat je pripremljen uz pripomoć i sugestije
prof. Prpića). Nakon rasprava slijedila je zajednička iz


ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 115     <-- 115 -->        PDF

java i zaključci, pa je tako u točci 6. naznačen značaj
općekorisnih funkcija šume i pohvaljen hrvatski pristup,
posebice ozakonjenje prikupljanja financijskih
sredstava (članak 70. ZOŠ-a) za tu namjenu. Svi se zalažu
za takav pristup i u njihovim zemljama, iako tamo
ima poticaja, ali samo za određene programe.


c) Kao i prije dvije godine, pozvani smo predstaviti
hrvatsko šumarstvo na Tršćanskom sajmu koji je održan
od 19. do 23. rujna 2002. god. pod nazivom "Dani
poljoprivrede, ribolova i šumarstva".


Na za nas rezerviranom prostoru u jednom od paviljona
postavljenje štand, i to tako daje zaslugom dipl.
ing. Milana Žgele i Uprave šuma Požega, na čelu s
upraviteljem dipl. ing. Draženom Dumančićem, prevezen
odabrani dio štanda desetak dana prije održanog
gospodarskog sajma u Gudovcu. HŠD središnjica i
HŠD ogranci Delnice i Buzet te Hrvatske šume d.o.o.,
opremili su štand foto i časopisno-knjiškim materijalima.
Prema programu, 19. rujna sajam je svečano otvoren
uz predviđeno sudjelovanje ministara odnosnih ministarstava
Italije, Slovenije i Hrvatske. Talijanski ministar
otvorio je sajam i posjetio sve štandove, uključivši
i naš. Bio je nazočan i predstavnik ministarstva iz
Slovenije, no zašto naš ministar ili predstavnik ministarstva
nije bio nazočan, nije nam poznato. Smatramo,
što nam potvrđuje i domaćin, da je hrvatska ekipa na
čelu s pomoćnikom direktora HS dipl. ing. Milanom
Devčićem i ovaj puta uspješno predstavila hrvatsko šumarsvo.
O svemu ovome nešto više bit će rečeno u posebnom
napisu.


d) U rujnu je od 18. do 22. u Drveniku u organizaciji
Hrvatskih šuma d.o.o. održan međunarodni skup
EUROPAFORUM na temu "Lovstvo kao zadaća državnog
šumarstva", na kojemu su hrvatski stručnjaci
nastupili sa četiri referata: Starčević, T. i J. Dundović
"Šumski ekosustavi u okolnostima odvojenog gospodarenja
šumom i lovištem"; Raguž, D., M. Grubešić i


T. Starčević "Tradicija obrazovanja šumarskih kadrova
za potrebe lovstva"; Vratarić, P. i I. Tarnaj "Lovstvo u
državnim šumama kao nositelj transfera rasplodnog
materijala jelena običnog i divlje svinje" te Majnarić,
D. "Gospodarenje medvjedom kao zadaća državnog
šumarstva RH". Skup je okončao zaključcima koje uz
sažeti prikaz skupa i referate možemo pročitati u Šumarskom
listu.
e) Skrećemo pozornost na u N.N. br. 114 od 1. listopada
2002. tiskane: Pravilnik o polaganju stručnog
ispita stručnjaka zaštite na radu, Pravilnik o programu i
načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog
ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu,
Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad
na siguran način, Pravilnik o uvjetima pod kojim pravne
osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu i Pravilnik
o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja
s povećanim opasnostima. Osim skretanja pozornosti


na ove važeće propise, upozoravamo da mi još do danas
nemamo propisa glede licenciranja radova u šumarstvu.
Tko, koje poslove, kako i s kojim stručnim i
radnim referencama može i smije raditi u šumarstvu, a
da ne kažemo tko i s kojim stručnim i radnim referencama
može biti članom primjerice povjerenstava za
odobravanje gospodarskih osnova ili inspekcijskih službi
nižeg ili višeg ranga. Gdje su nam nestali i državni
stučni ispiti? Na sve smo to nebrojeno puta ukazivali.
Čekamo li da nam i to netko drugi dođe raditi?


f) Ovoga ljeta putem Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja objavljenje poziv za prijavu obavljanja
predviđenih radova na projektu "Očuvanje krških
ekoloških sustava", čije područje obuhvaća dio Zadarske,
Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, a za
koje je RH dobila darovnicu u iznosu od 5,7 mil. USD
Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Globalnog fonda
za okoliš. Akademija šumarskih znanosti, zajedno s
ACTA Consultants iz Švicarske i Instituto per la Piante
da Legno e 1´Ambiente iz Italije (Torino) konkurirala je
na natječaj, no iz upravo dobivene pismene obavijesti i
kratke liste od šest timova koji su ušli u obzir za odabir,
vidimo da Projektnog tima u kojemu je AŠZ među njima
nema. Iz Hrvatske je među konkurentima GISDATA.
Interesantno bi bilo usporediti reference pojedinih
timova, jer sumnjamo da baš svih šest izdvojenih imaju
bar približne reference kao tim u kojemu su članovi
AŠZ (od šumarskih, agronomskih, kemijskih, bioloških,
zoloških, ornitoloških do turističkih specijalista). Ako je
to čist posao, onda svaka čast onima koji zaista imaju
bolje reference, no iskustvo nas uči da kada je u pitanju
naše Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
ne budemo baš naivni. Upravo se u isto vrijeme, kada i
ova sjednica, održava u odnosnom Ministarstvu uvodna
radionica na temu Očuvanje krških ekoloških sustava,
kojoj je nazočan prof. Prpić (što je i razlog da nije na
ovoj sjednici), pa će nas on izvijestiti detaljnije u vezi s
ovom problematikom.


g) U organizaciji Grada Koprivnice, Gradskog poglavarstva
i Saveza udruga Dravske lige (čija je članica
i HŠD), 28. Rujna 2002. god. u Koprivnici je obiljžen


II. međunarodni dan Drave, uz prethodna događanja
26. rujna u Kapošvaru (Mađarska) i na lokalitetu Beli
Kipi kraj Varaždina. Za konferenciju na temu "Zaštita
Drave i projekti održivoga razvoja dravske regije - između
vizije i stvarnosti", referate su pripremili i prof.
Prpić te Đurđica List. Detaljnije izvješće iz Koprivnice
naći ćemo također u Šumarskom listu.
h) "Resselovi dani", međunarodni skup na programu
je 2003. god. Glavni organizator je Austrijsko šumarsko
društvo pod predsjedanjem Otta von Habzburga,
uz sudjelovanje Italije, Slovenije i Hrvatske, stoje
jednoglasno prihvaćeno.


i) Knjiga tiskana povodom 150-te obljetnice HŠD-a,
"Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996" stoji na ras




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 116     <-- 116 -->        PDF

polaganju ograncima koji nisu podigli sve primjerke
pripadajuće im u raspodjeli.


Ad 2. Kao prvo, zaključeno je daje prošlo već nekoliko
mjeseci od krize vlade izlaskom HSLS-a iz koalicije,
što ima za posljedicu stagniranje u šumarskom
sektoru. Žalosna je činjenica da do danas u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva nije imenovan novi pomoćnik
ministra za šumarstvo, te su svi poslovi u njegovoj
nadležnosti umrtvljeni (Zakon o šumama, Strategija,
pravilnici i dr.), a vrijeme teče.


Takva nebriga za tako važan sektor gospodarstva pokazuje
koliko politika cijeni struku, koja svojim radom
brine o šumi, proizvođaču najplemenitijeg materijala
kojim čovjek ureduje svoj životni prostor, proizvođaču
kisika, čuvaru i pročišćivaču vode, zaštitniku od vjetra i
erozije, šumi kao rekreacijskom prostoru ili bolje rečeno


o gotovo pola kopnenog dijela države. A možda je to pitanje
dokle sve može ići trgovina medu političkim strankama,
ili možda ipak još jedan dokaz kako je šumarstvo
u krivom ministarstvu, jer ministar prije dobiva "petog
ili šestog" pomoćnika za dio poljoprivrede, nego jedinog
za šumarstvo. No, neki političari pak pričaju o
"jakom šumarskom lobyju". Jakog li lobyja koji je tako
dugo obezglavljen i koji nema nikakvog utjecaja na izbor,
ne samo prvog šumarskog čovjeka u svom Ministarstvu,
nego i na izbor stručno-kvalitetnog kadra koji
će njega i to ministarstvo opsluživati. Nitko se od političara
i ne sjeti pitati za mišljenje struku, primjerice Hrvatsko
šumarsko društvo, strukovnu udrugu staru preko
150 godina, koja okuplja preko 3 000 članova - stručnjaka
od akademika do šumarskog ili drvnog tehničara.
Zapravo je situacija obrnuta. Razno-razni lobyji od političkog
do dragih stručnih i polustručnih rade ne samo
protiv šumarstva, nego stoje žalosno protiv šuma. Krenimo
primjerice od onog arhitektonsko-građevinskog,
koji kod određivanja trasa cesta (i drugih građevina
infrastrukture) ne konzultira struku kojoj je povjereno
gospodarenje na 43,5 % površine kopnenog dijela države
(šume i šumsko zemljište) čak što više, taj je loby
podvalio Hrvatskom saboru u Zakonu o cestama članak
o neplaćanju odštete za prenamjenu šume u cestu besplatno,
jer je tobože oboje u državnom vlasništvu, pa što
bi sami sebi plaćali (što je ako se cesta daje u koncesiju?).
Činjenica, što je to u suprotnosti sa člankom 58.
ZOŠ-a i člankom 52. Ustava RH, kojim šume kao dobro
od osobitog značenja imaju posebnu državnu zaštitu, ne
brine niti odnosni loby, a niti zastupnike Hrvatskoga sabora.
Koja je to osobita zaštita ako se gradnjom cesta
smanjuje površina pod šumom, a novi korisnik (sada i
koncesionar koji će još i zarađivati na toj površini) nije
platio pravičnu naknadu, kojom bi se prema zakonu tim
sredstvima podigla nova šuma na adekvatnoj površini.
Za drugi primjer možemo uzeti novozaštitarski
loby, čiji je glavni dio zapravo predstavnik prljave industrije,
koja putem njega opipava dokle može ići sa


zagađenjem prirode i okoliša, i s koliko malo novca
uloženog u mjere zaštite prije revolta javnosti. No za
naše Ministarstvo zaštite i okoliša i prostornog uređenja,
pa i ministra, ti "ekonergaši" su glavni zaštitari kojima
se usput dodjeljuju i nagrade. Tu su zatim razni
zeleni, koji bi htjeli da sve bude prašuma, ali da njih ne
zatekne živjeti u vrijeme kada je ta prašuma u stadiju
truljenja i raspadanja. Trupac, kao nus proizvod uzgajanja
i općenito produkt racionalnog gospodarenja šumom,
bode im oči, prepustili bi ga truljenju, ne upitavši
se od čega živjeti i kojim sredstvima fmacirati radove
na uzgajanju i zaštiti šuma? Dragim riječima, čime
osigurati materijalnu podlogu za danas moderno rečeno
održivi razvoj? Mikolozi pak prigovaraju prevelikom
otvaranju sklopa, pa i kada se radi o obnavljanju
sastojina, zaboravljajući daje za rast biljke osim temperature
i vlage potrebno i svijetlo. Njima pogoduje
trulež. U urbanim sredinama, svaki rad, primjerice u
parkovima i drvoredima kod zamjene starih stabala,
iritira neke građane i prosvjeduju, osim kad nekome
trulo stablo "padne na glavu". Tad se zadovoljavaju
kratkim novinarskim izvješćem "dogodilo se", ne upitavši
se zašto? Na Medvednici kritiziraju rad šumara,
iako se oni trude držati se dozvoljenih radova u parku
prirode, ali ne vide i ne reagiraju na bespravnu gradnju
na njenim obroncima, čime je prema procjeni izgubljeno
već oko tisuću hektara šume. Država - vlasnik većine
šuma želi profit, ne zadovoljavajući se time daje i to
dovoljno što ne subvencionira radove u šumarsvu kao
druge zemlje. Kod restrukturiranja "Hrvatskih šuma",
ne odričući neke neracionalnosti u gospodarenju, u najmanju
rukuje nekorektno na prihodovnoj strani ne vrednovati
radove koji su temelj potrajnog gospodarenja
šumom, kao i radove koji utječu na održanje i poboljšanje
općekorisnih funkcija šume. Teorija, da općekorisne
funcije vrijede onoliko koliko je društvo/pojedinac
spremno za njih platiti u određenom trenutku, može
biti prihvatljiva za nekoga, ali ne i za državu čiji pogledi
i odgovornost za sutra mora biti šira. Jer društvo/
pojedinac nije sklono platiti ništa, ako ga netko na
to ne prisili. Racionalnost koja se temelji na izostanku
radova potrebnih za potrajno gospodarenje šumama i
na smanjenju broja radnika u šumarstvu, a ne na povećanju
obujma poslova i usvajanju novih poslova, a na
još uvijek administrativnom određivanju cijena drvnih
proizvoda, nije ono što će struka podržati. Neprihvatljiva
i neutemeljena su mišljenja nekih za gospodarstvo
odgovornih političara, kako od šumarstva žive samo
zaposlenici državnog poduzeća Hrvatske šume. Osim
njih i njihovih obitelji, tu su kooperanti (seljaci - povremeni
radnici, mali i srednji poduzetnici) koji izvode
preko 60 % šumsko-uzgojnih radova te radova na održavanju
i izgradnji šumskih prometnica, 30 % radova
na sječi i izradi, 55 % na privlačenju i 60 % na prijevozu
drvnih sortimenata. Zatim slijede drvoprerađivači
(194 kupca koji kupuju po jednogodišnjem i petogodi




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 117     <-- 117 -->        PDF

šnjem ugovoru oko 90% proizvedenih trupaca) i njihovi
kooperanti. Svi navedeni porezima i doprinosima
pune fondove i državni proračun. Zašto drvna građa ne
završava u hrvatskom finalnom proizvodu, koji bi na
sebe još vezao i proizvođače ljepila, lakova, okova i
dr., nije odgovorno šumarstvo. Drvoprerađivači su primjerice
u 2001. godini izvezli piljene građe hrasta, bukve
i jasena, prozvedene od gotovo 50 % po ugovoru
kupljenih trupaca! Kviz pitanje - koje kakvoće?


Pregled stanja glede restrukturiranja Hrvatskih
šuma d.o.o., dao je J. Dundović. Irska tvrtka Coillte
dala je u srpnju Izvješće, u koje sada treba ugraditi primjedbe
Ministarstva, Svjetske banke i Hrvatskih šuma


d.o.o. Samo jedan od četri dokumenta je kompletan a
govori o planu razvoja resursa. Primjedbe Ministarstva
i Svjetske banke bile su formalne i to glede uskladenja
konačnog i međuizvješća, dok su HŠ dale konkretne
prijedloge glede privatizacije (isti start) i razvoja vezano
uz poslovni princip. Tvrtka mora voditi računa i potrajnosti
gospodarenja, a ne samo povećanju proizvodnje
sirovine. Primjedba je i na netočno mišljenje s kojim
se barata, kako projekt restrukturiranja financira
Svjetska banka. Treba biti jasno da se pola financira iz
kredita kojeg treba vraćati, a pola plaćaju HS izravno.
U zaključcima se navodi daje fundamentalni problem
u HŠ visoko učešće troškova režije, a što nije izračunato
na temelju objektivnih mjerila, kao i smanjennje
direktnih troškova bez navoda kako to učiniti. Svi utvrđeni
nedostaci u poslovanju HS nisu nama novost, jer
smo to i sami utvrdili, no očekivalo se rješenje a njega
nema u izvješću. Primjedba da u UO firme nema stručnjaka
je točna, ali mi na to stalno politiku upozoravamo.
Prema izvješću šumarstvo bi se trebalo potpuno lišiti
vlastite mehanizacije od sječe do transporta, što je
po našem mišljenju u ovoj fazi razvoja poduzetništva
nemoguće. Dilema je što napraviti s djelatnostima koje
nisu strogo šumarske (kamenolom, ribogojilište, uzgajalište
divljači, ambalaža). Glede organizacijske strukture,
u prijedlogu prijelaznog razdoblja nema razvojne
službe što je gruba greška. U upravama šuma gdje je
predviđen posebno proizvodni, a posebno uslužni dio,
postojala je dilema da li taj uslužni dio maknuti iz HŠ.
Ipak ostaju oba unutar HŠ, s time da se posebno prate.
Glede broja zaposlenih barata se s oko 2 200 zaposlenika
koji su kao tehnički višak, no i taj izračun nije temeljen
na normama. Trebalo bi poslušati prijedloge sindikata
i HŠ, da se taj problem rješi prirodnim odljevom i
širenjem lepeze poslova. Glede decentralizacije i položaja
šumarija u izvješću prijedloga nema. Informatika i
oprema postavljeni su kao problem, pa su u tu svrhu
predviđena i velika financijska sredstva. Da li tu predlagači
možda za sebe traže novi posao? Glavni višak
zaposlenih naznačen je kod tehničkog osoblja, koje zapravo
predstavlja nositelje proizvodnje, jer se radi o
onima koji su svakodnevno s radnicima u šumi i izravno
sudjeluju u proizvodnji. Na troškovnom dijelu bi se
najviše kažu moglo uštedjeti smanjenjem broja zaposlenih,
a mi se pitamo koje to sve resurse ima Hrvatska
na kojima će povećati obećavanu zaposlenost, a ovoga
se olako odriče. Očekivana dobit od 10 % je posebna
priča, jer toga nema nigdje u svijetu, a da to ne bi platila
šuma. Te greške se na žalost vide tek kasnije, a oni
koji o tome danas odlučuju, tada će negdje u zapećku
"oprati ruke". Privatizacija se ne temelji na materijalnoj
podršci, nego se valjda očekuje da će po njima višak
zaposlenih krenuti "grlom u jagode".


Nakon rasprave zaključeno je da izvođač projekta
nije uvažio stajalište Vlade RH kao smjernice, naprotiv
učinio je suprotno, jer radi se ne o decentralizaciji do
šumarije, nego o još većoj centralizaciji. U projektu
nije razrađena razvojna komponenta kao odgovor, nego
čitav projekt ima jedan restriktivan pristup i ne bavi
se problemom šumarstva i šuma. Nitko se ne bavi zapošljavanjem
šumarskih kadrova, od šumskih radnika
do tehničara i inženjera, nego otpuštanjem, na što mi
ne možemo već iz moralnih razloga pristati. Moramo
tražiti razvojne opcije u svojoj djelatnosti, koje će zaposliti
ljude i rješavati socijalne probleme. Projekt kojeg
ne prihvati šumarska javnost nema izgleda za ostvarenje,
to mora svima biti jasno. Tvrtka Hrvatske šume
nema imovine (šuma i šumskog zemljišta) i tjeraju
je da gospodari kao agencija. Po ministru Kovačeviću,
koji je zdušno zapeo za sredstva OKFŠ-a, još malo pa
će se sa šumarski i ekološki polupismenim "poduzetnicima"
natjecati za poslove. Na brojnim sastancima
struke raspravljali smo i predlagali stručno utemeljena
rješenja, ali nije bilo dovoljno sluha, a išlo se, što je
malo čudno i kontra intencija vlasnika šuma.


Zaključeno je sačekati ugradnju primjedbi i konačni
prijedlog izvješća te regirati prije odlaska prijedloga
na Vladu.


Ad 3. Ako 30. lipnja uzmemo polovicu planiranih
sredstava za 2002. godinu s indeksom 100, možemo
zaključiti da su prihodi i troškovi ujednačeni. Prihodi
su ostvareni s indeksom 88,44 a rashodi 86,81. Kada bi
prihodu dodali zakupninu poslovnog prostora za lipanj,
a uplaćenu u srpnju, indkes bi bio blizu 100. Ako
pak gledamo planirani prihod za cijelu godinu on je
ostvaren s indeksom 44,22. Ostale važnije stavke također
se kreću u okviru planiranog, s time da su troškovi
manji od prihoda, dok su primjerice stavke putnih troškova,
troškova vanjskim suradnicima (svi članovi
ogranaka tretiraju se kao vanjski suradnici, jer nisu zaposlenici
HŠD-a) troškova reprezentacije i troškova
ekskurzija prilično veći od planiranih. To možemo tumačiti
postavkom da veći dio tih troškova nastaje u prvom
dijelu godine, ili su pak ogranci iz opreza i nesigurnosti
ostvarenja većih prihoda prenisko planirali,
što se onda reflektira i na skupno izvješće. Uz neke for




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 118     <-- 118 -->        PDF

malne primjedbe finacijsko izvješće za polugodišnje


poslovanje HŠD-a jednoglasno je prihvaćeno.


Ad. 4. U proteklom vremenu HŠD se držalo usvojenog
programa rada za 2002. godinu. U glavne aktivnosti,
ocijenjene posebno značajnima za šumarstvo i preradu
drva, sadržane u točci 1. Programa: Strategije
("Hrvatska u 21, stoljeću" i "Nacionalna šumarska
strategija i politika"), Zakon o šumama i restrukturiranje
"Hrvatskih šuma" te obilježavanje Dana hrvatskoga
šumarstva (točka 7), utrošeno je najviše truda i vremena.
Smatramo, daje upravo našom aktivnošću onemogućena
brzopletost glede donošenja nekih odluka, a
isto tako da smo utjecali na konstruktivniji i pravilniji
pristup problemima i rješenjima, posebice kod restrukturiranja
"Hrvatskih šuma", iako s onime što imamo
pred sobom nismo zadovoljni. No, upitajmo se, što bi
bilo da nismo reagirali i što bi u tom slučaju imali pred
sobom? Svakako, do kraja godine čeka nas još dosta
posla u tom pravcu.


Ad 5. Ovoga proljeća podignuta su spomen obilježja
našim pokojnim zaslužnim članovima prof. dr. sc.
Đuri Raušu na Rabu i mr. se. Ivanu Đuričiću na Kalniku.
Tu ne treba stati, jer ima još zaslužnih kolega, kojima
na taj način, otevši zaboravu njih i njihova djela i to
ne samo isključivo u našoj struci, iskazujemo zahvalnost
za nijov trud i samoprijegor. Ova naša briga sukladna
je i našemu Stututu, članku 12. koji govori o priznanjima,
zatim članku 33. kojim su naznačeni poslovi
u nadležnosti HSD-a te članku 38. kojim je Upravnom
odboru HSD-a, između ostalog u nadležnosti osnivanje
stalnih i povremenih odbora i komisija (povjerenstava)
za izvršenje pojedinih zadataka. Stogä UP jednoglasno
odlučuje o izboru Povjerenstva za dodjelu priznanja
zaslužnim članovima u sastavu: Tomislav Starčević,
dipl. ing., predsjednik, Damir Delač, dipl. ing., Eduard
Kalajdžić, dipl. ing., Radovan Lukačić, dipl. ing., Mato
Mihanić, dipl. ing., mr. se. Ivan Mrzljak, Adam Pavlović,
dipl. ing., Anton Pečanić, dip. ing., Mato Šarčević,
dipl. ing., dr. se. Vlado Topić i mr. se. Juraj Zelić,
članovi. Uz pomoć predsjednika ogranaka, koji osobno
ili putem svog članstva može inicirati pojedine prijedloge,
Povjerenstvo će prema kriterijima koje će razraditi
donositi konačne prijedloge pred UO na usvajanje.


Ad 6. Šumarski list izlazi redovito. Upravo je pri
dovršetku dvobroj 9-10/2002, a vjerujemo, da ćemo
kao i svake godine uz čestitku za Božić, pred sobom
imati i dvobroj 11-12/2002. Šumarski list je inače citiran
u međunarodnim publikacijama, ali naše Ministarstvo
znanosti i tehnologije ne vrednuje adekvatno


Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.


znanstvene članke glede bodovanja kod napredovanja
znanstvenika. Uz međunarodnu receziju članaka, koju
Šumarski list ima, trebao bi prema dogovoru, u svom
Uređivačkom odboru imati i članove iz inozemstva.
Kako bi zadovoljili taj zahtjev, UO će na prijedlog
glavnog urednika i urednika područja proširiti Uređivački
odbor s inozemnim članovima. Konzultacije su u
tijeku. Sažeci na stranom jeziku trebaju biti nešto širi
(oko dvije stranice), a članci će i dalje podlijegati međunarodnoj
recenziji. Iskazano je mišljenje da ovisno o
sadržaju pojedini članci mogu biti tiskani i na stranom
jeziku, a sažeci na hrvatskom. Upravni odbor, koji
predstavlja ujedno i Uređivački savjet Šumarskog lista,
daje podršku Uredništvu i povjerenje glede formiranja
međunarodnog sastava Uređivačkog odbora časopisa.


Ad 7. Prema programu nastavljeno je uređivanje
Hrvatskog šumarskog doma. Obavljen je natječaj i potpisan
ugovor za izradu građevinske stolarije (prozora i
vrata) za podrumski dio - zapadna dvorišna strana
zgrade. Vrijednost radova je 61 490,00 kn, odnosno s
PDV-om 75 017,80 kn. Upravo istječu rokovi natječaja
za zidarske radove (ugradnja stolarije i fasaderski radovi),
procijenjeni na oko 70 000 kn s PDV-om te za
uređenje interijera (garderobni dio i ugrađeni ormari)
u novouređenoj podrumskoj dvorani, procijenjeni na
oko 55 000 kn s PDV-om. U dogovorima smo glede
izrade vitraja na prozorima u istoj dvorani. Priprema se
i financijska podloga za uređenje vanjskog dijela fasade
zgrade. Pripremljena je kompletna dokumentacija


- projekti za klima uređaj u poslovnim prostorima koje
koriste Hrvatske šume d.o.o. - troškovi projekta
15 000 kn plus PDV. Ako bi se projekt izvodio, što ovisi
o korisniku poslovnog prostora (da li će ga i dalje koristiti
i ako da, slijedi dogovor glede financiranja), potrebno
je osigurati oko 75 000 kn za pojačanje osnovne
elektroinstalacije (glavni vod), oko 40 000 kn za mrežu
elektrovodova do pojedinih potrošača, oko 705 000 kn
za opremu i agregate te naravno na sve to PDV.
Osim planiranih uređenja zgrade tu su i troškovi redovitog
održavanja.


Ad 8. Predsjednik HŠD-a ogranka Nova Gradiška I.
Duvnjak izvjestio je o stanju razminiranja Prašnika i
Muškog bunara, koji su i planom Uprave šuma uzeti kao
prioritetni zadatak na kojem treba poraditi zajedno s
mjerodavnima za financiranje i izvršenje te zadaće. Tim
više, što se tu prema procjeni ne radi o velikim financijskim
sredstvima. Prema nekim informacijama za taj
posao navodno postoje ili su postojala finacijska sredstva,
no zaključeno je da tu informaciju treba provjeriti.


Predsjednik HŠD-a
Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r.