DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 114 <-- 114 --> PDF |
1. sjednice Upravnog ( 15. listopada 2002. Nazočni: Mr. sc. Branko Belčić, mr. se. Vladimir Bogati, Davor Butorac, dipl. ing., Damir Delač, dipl. ing., mr. se. Josip Dundović, Ivan Duvnjak, dipl. ing., dr. se. Joso Gračan, prof. dr. se. Ivica Grbac, Ilija Gregorović, dipl. ing., Dražen Husak, dipl. ing., Zvonko Kranjc, dipl. ing., Ivan Matasin, dipl. ing., prof. dr. sc. Slavko Matić, Boris Miler, dipl. ing., Zvonko Rožić, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., Anton Pečanić, dipl. ing. (umjesto Dalibora Tomljanovića, dipl. ing.), dr. se. Vlado Topic, Oliver Vlainić, dipl. ing., prof. dr. sc. Joso Vukelić, Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik NO, Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonie. Otsutni - ispričani: Ivan Đukić, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, prof. dr. sc. Branimir Prpić i Berislav Vinaj, dipl. ing. Kako je ovo prva sjednica novoizabranog Upravnog odbora na Izbornoj skupštini održanoj 20. lipnja 2002. god., predsjednik HŠD-a S. Matić pozdravio je sve nazočne, od novog predsjednika Nadzornog odbora I. Tarnaj a (prema čl. 43. Statuta HŠD-a, predsjednik NO redovito se poziva na sjednice UO), novoizabranih članova (D. Butorac, J. Dundović, I. Duvnjak, I. Grbac, D. Husak, I. Matasin, B. Miler, D. Tomljanović i O. Vlainić), do ponovo izabranih članova UO. Svima je zaželio uspješan rad u novom četverogodišnjem mandatu, istakavši kako je ovim izborom Skupštine osiguran kontinuitet rada HŠD-a, ali i dotok novih snaga, što može pridonijeti poletnijem radu udruge. U ovakvim prilikama obično se kaže kako nam nikada nije bilo potrebno takvo zajednišvo, stručni rad i odgovornost za učinjeno ili neučinjeno, te kako nas čekaju važne zadaće i odlučujuići koraci u šumarstvu i preradi drva. Ovaj puta to zaista nije samo kurtoazna izjava. Ovo je prijelomno vrijeme za struku i čeka nas velik i odgovoran posao. Nakon stoje zaključeno da o trenutnom stanju u hrvatskome šumarstvu treba raspravljati pod posebnom točkom, a ne pod obavijestima, usvojen je ovaj Dnevni red 1. Obavijesti. 2. Aktualnosti u hrvatskome šumarstvu. 3. Izvješće o 6-tomjesečnom poslovanju HŠD-a. 4. Izvršenje programa rada i zaključaka 106. skupština HŠD-a. 5. Priznanja zaslužnim članovima HŠD-a i suradnicima. 6. Šumarski list i ostale publikacije. 7. Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje. 8. Razno. dbora HŠD-a održane godine u Zagrebu Adi. a) Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvješćuje daje nakon održane Izborne 106. redovite skupštine HŠD-a 20. lipnja 2002. god., držeći se zakona, odmah upućen zahtjev Gradskome uredu za opću upravu (koji sada umjesto Ministarstva uprave vodi dokumentacijunadzire udruge) za upis promjena. Odnosni ured izdao je Rješenje kojim se pod 1. odobrava upis promjene osobe ovlaštene za zastupanje u Registar udruga RH (u našem slučaju ponovni izbor), pod 2. navodi daje za zastupanje Hrvatskoga šumarskog društva ovlašten Slavko Matić, predsjednik Društva, pod 3. da je upis promjena izvršen 14. kolovoza 2002. godine pod registarskim brojem 00000083 i pod 4. da žalba protiv ovog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. U obrazloženju se navodi daje zahtjev osnovan te daje u provedbenom postupku i uvidom u zbirku isprava utvrđeno da je udruga pod nazivom Hrvatsko šumarsko društvo upisana u Registar udruga RH pod registarskim brojem 00000083, daje 20. lipnja 2002. godine održana redovita, izborna sjednica Skupštine Društva na kojoj su izabrani novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, predsjednik Društva i dva dopredsjednika Društva, da je izabrani predsjednik Društva osoba ovlaštena za zastupanje sukladno odredbi članka 6. Statuta i da su navedene promjene izvršene u postupku propisanom Statutom rečene udruge. Ovo Rješenje dostavljeno je HŠD-u, Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvu financija, Državnom uredu za reviziju - Središnji ured, Državnom zavodu za statistiku, Zbirci isprava i pohranjeno u Arhivi Gradskog ureda za opću upravu. Tim Rješenjem, novoizabranom Upravnom i Nadzornim odboru HŠD-a i službeno - pravno je potvrđen četverogodišnji mandat, o čemu smo smatrali važnim izvijestiti članove odnosnih tijela i cjelokupno članstvo, pokazujući i time da se vodstvo HŠD-a uredno pridržava odredbi Statuta i važećih zakonskih propisa. b) Od 3-5. rujna 2000. god. održana je u Slovačkoj 6. konferencija generalnih direktora državnih šuma Srednje Europe. Uz direktora Hrvatskih šuma d.o.o. dipl. ing. Željka Ledinskog , konferenciji je bio nazočan i dopredsjednik HŠD-a J. Dundović, koji je informirao o tom skupu. Na svim dosadašnjim skupovima, pa i ovom, bila je tema o stanju na tržištu drva. Pored toga uvijek se raspravlja o još dvije aktualne podteme. Ove godine to su bile Općekorisne funkcije šuma i Financiranje šumarstva. Hrvatska je imala svoj referat vezan uz hidrološku funkciju šuma na području Posavine (referat je pripremljen uz pripomoć i sugestije prof. Prpića). Nakon rasprava slijedila je zajednička iz |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 115 <-- 115 --> PDF |
java i zaključci, pa je tako u točci 6. naznačen značaj općekorisnih funkcija šume i pohvaljen hrvatski pristup, posebice ozakonjenje prikupljanja financijskih sredstava (članak 70. ZOŠ-a) za tu namjenu. Svi se zalažu za takav pristup i u njihovim zemljama, iako tamo ima poticaja, ali samo za određene programe. c) Kao i prije dvije godine, pozvani smo predstaviti hrvatsko šumarstvo na Tršćanskom sajmu koji je održan od 19. do 23. rujna 2002. god. pod nazivom "Dani poljoprivrede, ribolova i šumarstva". Na za nas rezerviranom prostoru u jednom od paviljona postavljenje štand, i to tako daje zaslugom dipl. ing. Milana Žgele i Uprave šuma Požega, na čelu s upraviteljem dipl. ing. Draženom Dumančićem, prevezen odabrani dio štanda desetak dana prije održanog gospodarskog sajma u Gudovcu. HŠD središnjica i HŠD ogranci Delnice i Buzet te Hrvatske šume d.o.o., opremili su štand foto i časopisno-knjiškim materijalima. Prema programu, 19. rujna sajam je svečano otvoren uz predviđeno sudjelovanje ministara odnosnih ministarstava Italije, Slovenije i Hrvatske. Talijanski ministar otvorio je sajam i posjetio sve štandove, uključivši i naš. Bio je nazočan i predstavnik ministarstva iz Slovenije, no zašto naš ministar ili predstavnik ministarstva nije bio nazočan, nije nam poznato. Smatramo, što nam potvrđuje i domaćin, da je hrvatska ekipa na čelu s pomoćnikom direktora HS dipl. ing. Milanom Devčićem i ovaj puta uspješno predstavila hrvatsko šumarsvo. O svemu ovome nešto više bit će rečeno u posebnom napisu. d) U rujnu je od 18. do 22. u Drveniku u organizaciji Hrvatskih šuma d.o.o. održan međunarodni skup EUROPAFORUM na temu "Lovstvo kao zadaća državnog šumarstva", na kojemu su hrvatski stručnjaci nastupili sa četiri referata: Starčević, T. i J. Dundović "Šumski ekosustavi u okolnostima odvojenog gospodarenja šumom i lovištem"; Raguž, D., M. Grubešić i T. Starčević "Tradicija obrazovanja šumarskih kadrova za potrebe lovstva"; Vratarić, P. i I. Tarnaj "Lovstvo u državnim šumama kao nositelj transfera rasplodnog materijala jelena običnog i divlje svinje" te Majnarić, D. "Gospodarenje medvjedom kao zadaća državnog šumarstva RH". Skup je okončao zaključcima koje uz sažeti prikaz skupa i referate možemo pročitati u Šumarskom listu. e) Skrećemo pozornost na u N.N. br. 114 od 1. listopada 2002. tiskane: Pravilnik o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu, Pravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu, Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, Pravilnik o uvjetima pod kojim pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu i Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. Osim skretanja pozornosti na ove važeće propise, upozoravamo da mi još do danas nemamo propisa glede licenciranja radova u šumarstvu. Tko, koje poslove, kako i s kojim stručnim i radnim referencama može i smije raditi u šumarstvu, a da ne kažemo tko i s kojim stručnim i radnim referencama može biti članom primjerice povjerenstava za odobravanje gospodarskih osnova ili inspekcijskih službi nižeg ili višeg ranga. Gdje su nam nestali i državni stučni ispiti? Na sve smo to nebrojeno puta ukazivali. Čekamo li da nam i to netko drugi dođe raditi? f) Ovoga ljeta putem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja objavljenje poziv za prijavu obavljanja predviđenih radova na projektu "Očuvanje krških ekoloških sustava", čije područje obuhvaća dio Zadarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, a za koje je RH dobila darovnicu u iznosu od 5,7 mil. USD Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Globalnog fonda za okoliš. Akademija šumarskih znanosti, zajedno s ACTA Consultants iz Švicarske i Instituto per la Piante da Legno e 1´Ambiente iz Italije (Torino) konkurirala je na natječaj, no iz upravo dobivene pismene obavijesti i kratke liste od šest timova koji su ušli u obzir za odabir, vidimo da Projektnog tima u kojemu je AŠZ među njima nema. Iz Hrvatske je među konkurentima GISDATA. Interesantno bi bilo usporediti reference pojedinih timova, jer sumnjamo da baš svih šest izdvojenih imaju bar približne reference kao tim u kojemu su članovi AŠZ (od šumarskih, agronomskih, kemijskih, bioloških, zoloških, ornitoloških do turističkih specijalista). Ako je to čist posao, onda svaka čast onima koji zaista imaju bolje reference, no iskustvo nas uči da kada je u pitanju naše Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ne budemo baš naivni. Upravo se u isto vrijeme, kada i ova sjednica, održava u odnosnom Ministarstvu uvodna radionica na temu Očuvanje krških ekoloških sustava, kojoj je nazočan prof. Prpić (što je i razlog da nije na ovoj sjednici), pa će nas on izvijestiti detaljnije u vezi s ovom problematikom. g) U organizaciji Grada Koprivnice, Gradskog poglavarstva i Saveza udruga Dravske lige (čija je članica i HŠD), 28. Rujna 2002. god. u Koprivnici je obiljžen II. međunarodni dan Drave, uz prethodna događanja 26. rujna u Kapošvaru (Mađarska) i na lokalitetu Beli Kipi kraj Varaždina. Za konferenciju na temu "Zaštita Drave i projekti održivoga razvoja dravske regije - između vizije i stvarnosti", referate su pripremili i prof. Prpić te Đurđica List. Detaljnije izvješće iz Koprivnice naći ćemo također u Šumarskom listu. h) "Resselovi dani", međunarodni skup na programu je 2003. god. Glavni organizator je Austrijsko šumarsko društvo pod predsjedanjem Otta von Habzburga, uz sudjelovanje Italije, Slovenije i Hrvatske, stoje jednoglasno prihvaćeno. i) Knjiga tiskana povodom 150-te obljetnice HŠD-a, "Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996" stoji na ras |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 116 <-- 116 --> PDF |
polaganju ograncima koji nisu podigli sve primjerke pripadajuće im u raspodjeli. Ad 2. Kao prvo, zaključeno je daje prošlo već nekoliko mjeseci od krize vlade izlaskom HSLS-a iz koalicije, što ima za posljedicu stagniranje u šumarskom sektoru. Žalosna je činjenica da do danas u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nije imenovan novi pomoćnik ministra za šumarstvo, te su svi poslovi u njegovoj nadležnosti umrtvljeni (Zakon o šumama, Strategija, pravilnici i dr.), a vrijeme teče. Takva nebriga za tako važan sektor gospodarstva pokazuje koliko politika cijeni struku, koja svojim radom brine o šumi, proizvođaču najplemenitijeg materijala kojim čovjek ureduje svoj životni prostor, proizvođaču kisika, čuvaru i pročišćivaču vode, zaštitniku od vjetra i erozije, šumi kao rekreacijskom prostoru ili bolje rečeno o gotovo pola kopnenog dijela države. A možda je to pitanje dokle sve može ići trgovina medu političkim strankama, ili možda ipak još jedan dokaz kako je šumarstvo u krivom ministarstvu, jer ministar prije dobiva "petog ili šestog" pomoćnika za dio poljoprivrede, nego jedinog za šumarstvo. No, neki političari pak pričaju o "jakom šumarskom lobyju". Jakog li lobyja koji je tako dugo obezglavljen i koji nema nikakvog utjecaja na izbor, ne samo prvog šumarskog čovjeka u svom Ministarstvu, nego i na izbor stručno-kvalitetnog kadra koji će njega i to ministarstvo opsluživati. Nitko se od političara i ne sjeti pitati za mišljenje struku, primjerice Hrvatsko šumarsko društvo, strukovnu udrugu staru preko 150 godina, koja okuplja preko 3 000 članova - stručnjaka od akademika do šumarskog ili drvnog tehničara. Zapravo je situacija obrnuta. Razno-razni lobyji od političkog do dragih stručnih i polustručnih rade ne samo protiv šumarstva, nego stoje žalosno protiv šuma. Krenimo primjerice od onog arhitektonsko-građevinskog, koji kod određivanja trasa cesta (i drugih građevina infrastrukture) ne konzultira struku kojoj je povjereno gospodarenje na 43,5 % površine kopnenog dijela države (šume i šumsko zemljište) čak što više, taj je loby podvalio Hrvatskom saboru u Zakonu o cestama članak o neplaćanju odštete za prenamjenu šume u cestu besplatno, jer je tobože oboje u državnom vlasništvu, pa što bi sami sebi plaćali (što je ako se cesta daje u koncesiju?). Činjenica, što je to u suprotnosti sa člankom 58. ZOŠ-a i člankom 52. Ustava RH, kojim šume kao dobro od osobitog značenja imaju posebnu državnu zaštitu, ne brine niti odnosni loby, a niti zastupnike Hrvatskoga sabora. Koja je to osobita zaštita ako se gradnjom cesta smanjuje površina pod šumom, a novi korisnik (sada i koncesionar koji će još i zarađivati na toj površini) nije platio pravičnu naknadu, kojom bi se prema zakonu tim sredstvima podigla nova šuma na adekvatnoj površini. Za drugi primjer možemo uzeti novozaštitarski loby, čiji je glavni dio zapravo predstavnik prljave industrije, koja putem njega opipava dokle može ići sa zagađenjem prirode i okoliša, i s koliko malo novca uloženog u mjere zaštite prije revolta javnosti. No za naše Ministarstvo zaštite i okoliša i prostornog uređenja, pa i ministra, ti "ekonergaši" su glavni zaštitari kojima se usput dodjeljuju i nagrade. Tu su zatim razni zeleni, koji bi htjeli da sve bude prašuma, ali da njih ne zatekne živjeti u vrijeme kada je ta prašuma u stadiju truljenja i raspadanja. Trupac, kao nus proizvod uzgajanja i općenito produkt racionalnog gospodarenja šumom, bode im oči, prepustili bi ga truljenju, ne upitavši se od čega živjeti i kojim sredstvima fmacirati radove na uzgajanju i zaštiti šuma? Dragim riječima, čime osigurati materijalnu podlogu za danas moderno rečeno održivi razvoj? Mikolozi pak prigovaraju prevelikom otvaranju sklopa, pa i kada se radi o obnavljanju sastojina, zaboravljajući daje za rast biljke osim temperature i vlage potrebno i svijetlo. Njima pogoduje trulež. U urbanim sredinama, svaki rad, primjerice u parkovima i drvoredima kod zamjene starih stabala, iritira neke građane i prosvjeduju, osim kad nekome trulo stablo "padne na glavu". Tad se zadovoljavaju kratkim novinarskim izvješćem "dogodilo se", ne upitavši se zašto? Na Medvednici kritiziraju rad šumara, iako se oni trude držati se dozvoljenih radova u parku prirode, ali ne vide i ne reagiraju na bespravnu gradnju na njenim obroncima, čime je prema procjeni izgubljeno već oko tisuću hektara šume. Država - vlasnik većine šuma želi profit, ne zadovoljavajući se time daje i to dovoljno što ne subvencionira radove u šumarsvu kao druge zemlje. Kod restrukturiranja "Hrvatskih šuma", ne odričući neke neracionalnosti u gospodarenju, u najmanju rukuje nekorektno na prihodovnoj strani ne vrednovati radove koji su temelj potrajnog gospodarenja šumom, kao i radove koji utječu na održanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šume. Teorija, da općekorisne funcije vrijede onoliko koliko je društvo/pojedinac spremno za njih platiti u određenom trenutku, može biti prihvatljiva za nekoga, ali ne i za državu čiji pogledi i odgovornost za sutra mora biti šira. Jer društvo/ pojedinac nije sklono platiti ništa, ako ga netko na to ne prisili. Racionalnost koja se temelji na izostanku radova potrebnih za potrajno gospodarenje šumama i na smanjenju broja radnika u šumarstvu, a ne na povećanju obujma poslova i usvajanju novih poslova, a na još uvijek administrativnom određivanju cijena drvnih proizvoda, nije ono što će struka podržati. Neprihvatljiva i neutemeljena su mišljenja nekih za gospodarstvo odgovornih političara, kako od šumarstva žive samo zaposlenici državnog poduzeća Hrvatske šume. Osim njih i njihovih obitelji, tu su kooperanti (seljaci - povremeni radnici, mali i srednji poduzetnici) koji izvode preko 60 % šumsko-uzgojnih radova te radova na održavanju i izgradnji šumskih prometnica, 30 % radova na sječi i izradi, 55 % na privlačenju i 60 % na prijevozu drvnih sortimenata. Zatim slijede drvoprerađivači (194 kupca koji kupuju po jednogodišnjem i petogodi |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 117 <-- 117 --> PDF |
šnjem ugovoru oko 90% proizvedenih trupaca) i njihovi kooperanti. Svi navedeni porezima i doprinosima pune fondove i državni proračun. Zašto drvna građa ne završava u hrvatskom finalnom proizvodu, koji bi na sebe još vezao i proizvođače ljepila, lakova, okova i dr., nije odgovorno šumarstvo. Drvoprerađivači su primjerice u 2001. godini izvezli piljene građe hrasta, bukve i jasena, prozvedene od gotovo 50 % po ugovoru kupljenih trupaca! Kviz pitanje - koje kakvoće? Pregled stanja glede restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o., dao je J. Dundović. Irska tvrtka Coillte dala je u srpnju Izvješće, u koje sada treba ugraditi primjedbe Ministarstva, Svjetske banke i Hrvatskih šuma d.o.o. Samo jedan od četri dokumenta je kompletan a govori o planu razvoja resursa. Primjedbe Ministarstva i Svjetske banke bile su formalne i to glede uskladenja konačnog i međuizvješća, dok su HŠ dale konkretne prijedloge glede privatizacije (isti start) i razvoja vezano uz poslovni princip. Tvrtka mora voditi računa i potrajnosti gospodarenja, a ne samo povećanju proizvodnje sirovine. Primjedba je i na netočno mišljenje s kojim se barata, kako projekt restrukturiranja financira Svjetska banka. Treba biti jasno da se pola financira iz kredita kojeg treba vraćati, a pola plaćaju HS izravno. U zaključcima se navodi daje fundamentalni problem u HŠ visoko učešće troškova režije, a što nije izračunato na temelju objektivnih mjerila, kao i smanjennje direktnih troškova bez navoda kako to učiniti. Svi utvrđeni nedostaci u poslovanju HS nisu nama novost, jer smo to i sami utvrdili, no očekivalo se rješenje a njega nema u izvješću. Primjedba da u UO firme nema stručnjaka je točna, ali mi na to stalno politiku upozoravamo. Prema izvješću šumarstvo bi se trebalo potpuno lišiti vlastite mehanizacije od sječe do transporta, što je po našem mišljenju u ovoj fazi razvoja poduzetništva nemoguće. Dilema je što napraviti s djelatnostima koje nisu strogo šumarske (kamenolom, ribogojilište, uzgajalište divljači, ambalaža). Glede organizacijske strukture, u prijedlogu prijelaznog razdoblja nema razvojne službe što je gruba greška. U upravama šuma gdje je predviđen posebno proizvodni, a posebno uslužni dio, postojala je dilema da li taj uslužni dio maknuti iz HŠ. Ipak ostaju oba unutar HŠ, s time da se posebno prate. Glede broja zaposlenih barata se s oko 2 200 zaposlenika koji su kao tehnički višak, no i taj izračun nije temeljen na normama. Trebalo bi poslušati prijedloge sindikata i HŠ, da se taj problem rješi prirodnim odljevom i širenjem lepeze poslova. Glede decentralizacije i položaja šumarija u izvješću prijedloga nema. Informatika i oprema postavljeni su kao problem, pa su u tu svrhu predviđena i velika financijska sredstva. Da li tu predlagači možda za sebe traže novi posao? Glavni višak zaposlenih naznačen je kod tehničkog osoblja, koje zapravo predstavlja nositelje proizvodnje, jer se radi o onima koji su svakodnevno s radnicima u šumi i izravno sudjeluju u proizvodnji. Na troškovnom dijelu bi se najviše kažu moglo uštedjeti smanjenjem broja zaposlenih, a mi se pitamo koje to sve resurse ima Hrvatska na kojima će povećati obećavanu zaposlenost, a ovoga se olako odriče. Očekivana dobit od 10 % je posebna priča, jer toga nema nigdje u svijetu, a da to ne bi platila šuma. Te greške se na žalost vide tek kasnije, a oni koji o tome danas odlučuju, tada će negdje u zapećku "oprati ruke". Privatizacija se ne temelji na materijalnoj podršci, nego se valjda očekuje da će po njima višak zaposlenih krenuti "grlom u jagode". Nakon rasprave zaključeno je da izvođač projekta nije uvažio stajalište Vlade RH kao smjernice, naprotiv učinio je suprotno, jer radi se ne o decentralizaciji do šumarije, nego o još većoj centralizaciji. U projektu nije razrađena razvojna komponenta kao odgovor, nego čitav projekt ima jedan restriktivan pristup i ne bavi se problemom šumarstva i šuma. Nitko se ne bavi zapošljavanjem šumarskih kadrova, od šumskih radnika do tehničara i inženjera, nego otpuštanjem, na što mi ne možemo već iz moralnih razloga pristati. Moramo tražiti razvojne opcije u svojoj djelatnosti, koje će zaposliti ljude i rješavati socijalne probleme. Projekt kojeg ne prihvati šumarska javnost nema izgleda za ostvarenje, to mora svima biti jasno. Tvrtka Hrvatske šume nema imovine (šuma i šumskog zemljišta) i tjeraju je da gospodari kao agencija. Po ministru Kovačeviću, koji je zdušno zapeo za sredstva OKFŠ-a, još malo pa će se sa šumarski i ekološki polupismenim "poduzetnicima" natjecati za poslove. Na brojnim sastancima struke raspravljali smo i predlagali stručno utemeljena rješenja, ali nije bilo dovoljno sluha, a išlo se, što je malo čudno i kontra intencija vlasnika šuma. Zaključeno je sačekati ugradnju primjedbi i konačni prijedlog izvješća te regirati prije odlaska prijedloga na Vladu. Ad 3. Ako 30. lipnja uzmemo polovicu planiranih sredstava za 2002. godinu s indeksom 100, možemo zaključiti da su prihodi i troškovi ujednačeni. Prihodi su ostvareni s indeksom 88,44 a rashodi 86,81. Kada bi prihodu dodali zakupninu poslovnog prostora za lipanj, a uplaćenu u srpnju, indkes bi bio blizu 100. Ako pak gledamo planirani prihod za cijelu godinu on je ostvaren s indeksom 44,22. Ostale važnije stavke također se kreću u okviru planiranog, s time da su troškovi manji od prihoda, dok su primjerice stavke putnih troškova, troškova vanjskim suradnicima (svi članovi ogranaka tretiraju se kao vanjski suradnici, jer nisu zaposlenici HŠD-a) troškova reprezentacije i troškova ekskurzija prilično veći od planiranih. To možemo tumačiti postavkom da veći dio tih troškova nastaje u prvom dijelu godine, ili su pak ogranci iz opreza i nesigurnosti ostvarenja većih prihoda prenisko planirali, što se onda reflektira i na skupno izvješće. Uz neke for |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 118 <-- 118 --> PDF |
malne primjedbe finacijsko izvješće za polugodišnje poslovanje HŠD-a jednoglasno je prihvaćeno. Ad. 4. U proteklom vremenu HŠD se držalo usvojenog programa rada za 2002. godinu. U glavne aktivnosti, ocijenjene posebno značajnima za šumarstvo i preradu drva, sadržane u točci 1. Programa: Strategije ("Hrvatska u 21, stoljeću" i "Nacionalna šumarska strategija i politika"), Zakon o šumama i restrukturiranje "Hrvatskih šuma" te obilježavanje Dana hrvatskoga šumarstva (točka 7), utrošeno je najviše truda i vremena. Smatramo, daje upravo našom aktivnošću onemogućena brzopletost glede donošenja nekih odluka, a isto tako da smo utjecali na konstruktivniji i pravilniji pristup problemima i rješenjima, posebice kod restrukturiranja "Hrvatskih šuma", iako s onime što imamo pred sobom nismo zadovoljni. No, upitajmo se, što bi bilo da nismo reagirali i što bi u tom slučaju imali pred sobom? Svakako, do kraja godine čeka nas još dosta posla u tom pravcu. Ad 5. Ovoga proljeća podignuta su spomen obilježja našim pokojnim zaslužnim članovima prof. dr. sc. Đuri Raušu na Rabu i mr. se. Ivanu Đuričiću na Kalniku. Tu ne treba stati, jer ima još zaslužnih kolega, kojima na taj način, otevši zaboravu njih i njihova djela i to ne samo isključivo u našoj struci, iskazujemo zahvalnost za nijov trud i samoprijegor. Ova naša briga sukladna je i našemu Stututu, članku 12. koji govori o priznanjima, zatim članku 33. kojim su naznačeni poslovi u nadležnosti HSD-a te članku 38. kojim je Upravnom odboru HSD-a, između ostalog u nadležnosti osnivanje stalnih i povremenih odbora i komisija (povjerenstava) za izvršenje pojedinih zadataka. Stogä UP jednoglasno odlučuje o izboru Povjerenstva za dodjelu priznanja zaslužnim članovima u sastavu: Tomislav Starčević, dipl. ing., predsjednik, Damir Delač, dipl. ing., Eduard Kalajdžić, dipl. ing., Radovan Lukačić, dipl. ing., Mato Mihanić, dipl. ing., mr. se. Ivan Mrzljak, Adam Pavlović, dipl. ing., Anton Pečanić, dip. ing., Mato Šarčević, dipl. ing., dr. se. Vlado Topić i mr. se. Juraj Zelić, članovi. Uz pomoć predsjednika ogranaka, koji osobno ili putem svog članstva može inicirati pojedine prijedloge, Povjerenstvo će prema kriterijima koje će razraditi donositi konačne prijedloge pred UO na usvajanje. Ad 6. Šumarski list izlazi redovito. Upravo je pri dovršetku dvobroj 9-10/2002, a vjerujemo, da ćemo kao i svake godine uz čestitku za Božić, pred sobom imati i dvobroj 11-12/2002. Šumarski list je inače citiran u međunarodnim publikacijama, ali naše Ministarstvo znanosti i tehnologije ne vrednuje adekvatno Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. znanstvene članke glede bodovanja kod napredovanja znanstvenika. Uz međunarodnu receziju članaka, koju Šumarski list ima, trebao bi prema dogovoru, u svom Uređivačkom odboru imati i članove iz inozemstva. Kako bi zadovoljili taj zahtjev, UO će na prijedlog glavnog urednika i urednika područja proširiti Uređivački odbor s inozemnim članovima. Konzultacije su u tijeku. Sažeci na stranom jeziku trebaju biti nešto širi (oko dvije stranice), a članci će i dalje podlijegati međunarodnoj recenziji. Iskazano je mišljenje da ovisno o sadržaju pojedini članci mogu biti tiskani i na stranom jeziku, a sažeci na hrvatskom. Upravni odbor, koji predstavlja ujedno i Uređivački savjet Šumarskog lista, daje podršku Uredništvu i povjerenje glede formiranja međunarodnog sastava Uređivačkog odbora časopisa. Ad 7. Prema programu nastavljeno je uređivanje Hrvatskog šumarskog doma. Obavljen je natječaj i potpisan ugovor za izradu građevinske stolarije (prozora i vrata) za podrumski dio - zapadna dvorišna strana zgrade. Vrijednost radova je 61 490,00 kn, odnosno s PDV-om 75 017,80 kn. Upravo istječu rokovi natječaja za zidarske radove (ugradnja stolarije i fasaderski radovi), procijenjeni na oko 70 000 kn s PDV-om te za uređenje interijera (garderobni dio i ugrađeni ormari) u novouređenoj podrumskoj dvorani, procijenjeni na oko 55 000 kn s PDV-om. U dogovorima smo glede izrade vitraja na prozorima u istoj dvorani. Priprema se i financijska podloga za uređenje vanjskog dijela fasade zgrade. Pripremljena je kompletna dokumentacija - projekti za klima uređaj u poslovnim prostorima koje koriste Hrvatske šume d.o.o. - troškovi projekta 15 000 kn plus PDV. Ako bi se projekt izvodio, što ovisi o korisniku poslovnog prostora (da li će ga i dalje koristiti i ako da, slijedi dogovor glede financiranja), potrebno je osigurati oko 75 000 kn za pojačanje osnovne elektroinstalacije (glavni vod), oko 40 000 kn za mrežu elektrovodova do pojedinih potrošača, oko 705 000 kn za opremu i agregate te naravno na sve to PDV. Osim planiranih uređenja zgrade tu su i troškovi redovitog održavanja. Ad 8. Predsjednik HŠD-a ogranka Nova Gradiška I. Duvnjak izvjestio je o stanju razminiranja Prašnika i Muškog bunara, koji su i planom Uprave šuma uzeti kao prioritetni zadatak na kojem treba poraditi zajedno s mjerodavnima za financiranje i izvršenje te zadaće. Tim više, što se tu prema procjeni ne radi o velikim financijskim sredstvima. Prema nekim informacijama za taj posao navodno postoje ili su postojala finacijska sredstva, no zaključeno je da tu informaciju treba provjeriti. Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. |