DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. Porsinsky: PROIZVODNOST HARVESTERA TIMBERJACK 1070 PRI PROREDI ... Šumarski list br. II 12, CXXV1 (2002), 551-56 Za izračunavanje troška rada harvestera i motorne pile ovisno o godišnjoj iskoristivosti (broj pogonskih sati godišnje), korištene su kalkulacije izravnog troška rada Odjela za šumsku tehniku šumarskog istraživačkog instituta austrijskog ministarsva poljoprivrede i šumarstva (FBVA). Izravni trošak rada harvestera Timberjack 1070 prema kalkulaciji zasnovanoj na 1800 pogonskih sati godišnje, iznosi 69,55 EUR/h, dok je trošak rada motorne pile (STIHL 036) pri godišnjoj uporabi od 800 sati 3,12 EUR/h. Unatoč izrazito većoj proizvodnosti strojne sječe i izradbe drva harvesterom u odnosu na ručno-strojni 6. ZAKLJUČCI Mehanizirana sječa i izradba drva eksperimentalno je, po prvi puta u Hrvatskoj, provedena harvesterom Timberjack 1070 u mješovitoj kulturi običnog bora, američkoga borovca i europskoga ariša starosti 37 godina. Zbog tehničkih rješenja, visoke proizvodnosti i bolje prilagodljivosti ekološkim, ergonomskim, ekonomskim, energijskim i estetskim zahtjevima okolišno prihvatljivog i potrajnog gospodarenja šumama, harvesteri i forvarderi čine vrhunsku tehnologiju pridobivanja drva koja se u šumarstvu nekih zemalja koristi već tridesetak godina. Rezultati istraživanja mehanizirane sječe i izradbe drva harvesterom u spomenutim uvjetima, posebno rad motornom pilom, jedinični trošak sječe i izradbe drva pokazuje da je motorna pila u cijelom istraživanom rasponu jeftinije sredstvo rada, stoje najvećim dijelom posljedica velike razlike između nabavnih cijena ova dva sredstva rada. Pri sječi i izradbi stabala prsnog promjera 10 cm, jedinični trošak motorne pile (6,24 EUR/m´) je 4,8 manji od jediničnog troška harvestera (30,24 EUR/m1), dok je kod sječe stabala prsnog promjera 30 cm jedinični trošak motorne pile (0,76 EUR/m´) za 3,6 puta manji od jediničnog troška harvestera (2,74 EUR/m3). - Conclusions troškovi rada, daju prevagu primjeni ručno-strojne sječe i izradbe drva motornom pilom. Mišljenja smo daje veći jedinični trošak rada harvestera u odnosu na motornu pilu djelomično posljedica velikoga udjela sanitarne sječe, i da bi pri sječi zdravih stabala rezultati za harvester bili povoljniji. Ukoliko bi se u obzir uzele ekološke, ergonomske i estetske značajke rada harvestera te dodatni troškovi mjerenja drva i svi drugi naknadni troškovi klasične tehnologije, troškovni odnosi bi se pomakli u korist mehanizirane sječe i izradbe drva. Budućim će se istraživanjima ova pretpostavka potvrditi ili odbaciti, što će utjecati na konačnu odluku o primjeni mehanizirane sječe i izradbe drva u našim kulturama i prirodnim sastojinama. 7. LITERATURA - References Andersson,B. , 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght harvesting systems in central Alberta: a comparison. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- Claire, Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32. Anon., 1999: Plan gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Zalije - Međuvođe" 1999-2008. Bensch, P., W. Urbaniak, 2001: Timberjack today and for ever. Sammelbuch "Stand und Entwicklung der Forstlichen Verfahrenstechnik an der Wende des Jahrhunderts", 34. Internationales Symposium "Mechanisierung Der Waldarbeit" Forstliche Fakultät Varschau, Polen, 10.-13. Juli 2000,15-21. Berg, S., 1992: Terrain Classification System For Forestry Work. Forest Operations Institute "Skogsarbeten", 1-28. Bezak, K., 1992: Double-entry tables of tree volumes for Bitter Oak (Quercus cerris L.), Black Pine (Pinus nigra Arn.) and Scots Pine (Pinus silvestris L.). Radovi, Special Report No. 5, Forestry Institut Jastrebarsko, 1-120. Bojanin, S., A. P. B. Krpan, 1997: Möglichkeit der Hoch- und Vollmechanisierung der Einschlags arbeiten, und Mechanisierung des Holzrückens in Wäldern Kroatiens. Šumarski list 121 (7-8): 135-150. Bui ley, B., 1999: Effect of tree size and stand density on harvester and forwarder productivity in commercial thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-292. 1-8. Drushka, K, H. Konttinen, 1997: Tracks in the Forests - The Evoluation of Logging Machinery. Timberjack Group Oy, Helsinki, Finland, 1-254. Grammel , R., 1988: Holzernte und Holztransport. Verlag Paul Parey, Hamburg - Berlin, 1-242. Krpan, A. P. B., T. Porsinsky, 1997: The Future of Roundwood Forwarding in Croatian Forests. International Scientific Conference Forest-Wood- Environment ´97, Working Group No 4: Progressive Harvesting Technolgies, Soil Erosion Control and Utilization of Forest Biomass, Zvolen, Slovakia, 27-35. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2001: Harvester Timberjack 1070 in Croatia. Šumarski list 125 (11-12): 619-624. |