DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 28     <-- 28 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001.
SUMMARY: A map presentation of mean long-term (1961-1990) seasonal
severity ratings (SSR) has been made for the first time for Croatia, at risk of
forest fires in the warm part of the year. The obtained mean status can be used
for comparing the success of seasonal forest fire protection measures, or the
impact of weather factors on the success/failure of protection. According to
the map, on average the most endangered area is that from Šibenik to Ploče
with the adjacent islands and the hinterland. High values also occur approximately
up to the northern boundary ofDalmatia, and inland in the wider Knin
area. It was found that the SSR values for Senj, due to the particular feature of
the wind regime, do not represent wider surroundings. Based on the justifiable
assumption that there are more such areas, further research will be made
aimed at obtaining a veritable presentation of fire severity.


The first comparison of the SSR with the long-term mean values was made
for the season 2001. The analysis shows that during the season June-September
2001, there were fundamental changes in the sense of increased SSR values
above the average, primarily in the continental part of Central Dalmatia
(Knin and Split hinterland) and in the wider surroundings of Šibenik and
Ploče. Decreased SSR values on the Central Dalmatian islands do not indicate
the expected absence of forest fires in this area. The reason for this is the
mean value for the period which is too long (June-September). Consequently,
in further analysis attention will be focused on shorter periods, the Monthly
Severity Rating.


The analysis of weather conditions during the season show that August
was the driest month and September the rainiest. Low precipitation quantities
occasionally prevented the occurrence of long precipitation-free periods. The
longest precipitation-free periods occur at the end of July and last until before
the end of August. This is the most critical period of this season, especially


just before its end, for the occurrence and spread of forest fires. The biggest
changes of wind conditions along the coast, the hinterland and islands are
seen during August. As most forest fires erupted in this month and caused the
largest burned areas, it can be concluded that one of the basic weather factors
for forest fires, along with dry periods, is the change in the wind regime.
According to the ISI (Initial Spread Index) and FWI (Fire Weather Index)
indicators, there were several critical periods, but 11 and 12 August feature
prominently. Under the conditions of ISI > 18 and FWI > 34, which were fulfilled
especially in the second half of August, forest fires could assume all the
characteristics of crown fires.


The presented analysis indicates that during the observed year of 2001
(the June-September season) the major part of the observed area (except for
Central Dalmatian islands) provided more than average favourable conditions
for the occurrence and spread of forest fires. It was in August in particular
that weather conditions were conducive to the occurrence of the worst


form of forest fires, the crown fire.
Key words: long-term mean values of seasonal severity rating, forest
fire, fire weather index, crown fire


Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 27     <-- 27 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKh I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12. CXXVI (2002). 563-574
8. ZAKLJUČAK - Conclusion
Po prvi puta je za područje Hrvatske, koje je ugroženo
šumskim požarima tijekom toplog dijela godine, napravljen
kartografski prikaz srednje višegodišnje (19611990)
sezonske žestine SSR. Tako se dobilo "nulto" stanje
u usporedbi prema kojemu se može ocijeniti uspješnost
djelovanja u sezoni zaštite šuma od požara, odnosno
utjecaja vremenskih čimbenika na ne/uspješnost zaštite.
Iz prikaza je vidljivo daje prosječno najugroženije
područje približno od Šibenika do Ploča s pripadajućim
otocima i zaleđem. Također, visoke vrijednosti pojavljuju
se približno do sjeverne granice Dalmacije, a u unutrašnjosti
na širem području Knina. Nedostaci prikaza
su srednjak napravljen za veliko razdoblje (lipanj-rujan)
i neujednačenost duljine niza meteoroloških motrenja,
posebice za južnu Dalmaciju, što sve može biti izvor nepreciznosti
dijela prikaza. Uočeno je da vrijednosti SSR
za Senj, zbog posebitosti vjetrovog režima, iskaču prema
okolnim, pa će to, uz opravdanu pretpostavku da
takvih područja ima još, i već spomenuti uočeni nedostaci
biti predmet daljnjih istraživanja u vjerodostojnijem
prikazu žestine požara.


Prva usporeba SSR prema višegodišnjem srednjaku
napravljena je za sezonu 2001. Iz te se usporedbe može
zaključiti daje tijekom sezone, lipanj-rujan 2001., došlo
do bitnih promjena i to prvenstveno vrijednosti SSR iznad
prosjeka i to prvenstveno u kontinentalnom dijelu
srednje Dalmacije (Knin i zalede Splita) te široj okolici
Šibenika i Ploča. Na ostalom području u pravilu blagi
porast vrijednosti SSR nije bitnije utjecao na povećanje
spaljene površine. Bitno smanjenje vrijednosti SSR na
srednjodalmatinskim otocima ne ukazuje i na očekivani


izostanak šumskih požara na tom području.
Analiza vremenskih prilika tijekom sezone ukazuje
da je od svibnja pa do kolovoza količina oborine na
prikazanim postajama manja od prosjeka. Rujan je bio
nadprosječno kišan. Najsušniji mjesec je kolovoz, ali
su male količine oborine sprječavale nastajanje dugih
bezoborinskih razdoblja. Najdulja bezoborinska razdoblja
javljaju se krajem srpnja i traju do pred kraj kolovoza.
To je ujedno najkritičnije razdoblje ove sezone,
posebice pred njegov kraj, za nastanak i širenje šumskih
požara. Najveće promjene vjetrovnih prilika uzduž
obale, obalnom zaleđu i otocima uočavaju se tijekom
kolovoza. Kako su u tom mjesecu najčešće nastajali
šumski požari, a i po spaljenoj površini ujedno su i
najveći, može se zaključiti da je jedan od bitnih vremenskih
čimbenika za nastajanje tih požara, uz sušna
razdoblja, upravo promjena u vjetrovnom režimu.
Ovakvom zaključku doprinose i vrijednosti dobivene
za ISI i FWI posebice za Split-Marjan. Prema ovim pokazateljima
bilo je više kritičnih razdoblja, ali svakako
se izdvajaju 11. i 12. kolovoza. Uz uvjete ISI > 18 i
FVVI > 34, a koji su bili ispunjeni posebice u drugoj polovici
kolovoza, šumski požari mogli su poprimiti sve
karakteristike požara krošnji (crown fire).
Prikazana analiza ukazuje da su tijekom promatrane
2001. godine (sezona lipanj-rujan) postojali na većem
dijelu promatranog područja (osim srednjodalmatinskog
otočja) povoljniji uvjeti od prosječnih za nastajanje
i širenje šumskih požara. Posebice su u kolovozu
vremenski uvjeti omogućili nastajanje najgoreg oblika
šumskih požara, požara krošnji.


9. LITERATURA
Dimitrov , T. 1998: Gorenje globalne biomase, Šumarski
list, 9-10, Hrvatsko šumarsko društvo,
Zagreb, 443-455


Gr um, Đ. 2001a: Pregled broja požara u 2000. godini
i usporedba s 1999., Vatrogasni vjesnik 1-2,
2001,4-9.


Grum, Đ. 2001b: Značajniji požari otvorenog prostora
tijekom ljetne sezone 2001. godine, Vatrogasni
vjesnik 7-8, 2001, 6-11.


Grum, Đ. 2002: Godišnji pregled broja požara za
2001. godinu i usporedba s 2000. godinom, Vatrogasni
vjesnik 1, 2002, 4-5.


Vu č e t i ć, M. 2000: Meteorološki indeks opasnosti od
šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000, Hrvatska
vatrogasna zajednica, Zagreb, 38-40.


Vučetić, M., 2001: Vremenske prilike i šumski požari
na hrvatskom probalju tijekom 2000., Šu


marski list, Znanstveno-stručno i staleško glasilo
šumarskog društva, No. 7-8/2001, 367-378.


Vučetić, M. i T Dimitrov, 2000: Vremenske prilike
i šumski požari u priobalju Republike Hrvatske
u 1999. godini, Šumarski list, Znanstveno-
stručno i staleško glasilo šumarskog društva,
No. 9-10/2000, 549-560.


Van Wagner, C. E. i T L. Pickett, 1985: Equations
and Fortran Program for the Canadian Forest
Fire Weather Index Sistem, Canadian Forestry
Service, Government of Canada, Forestry
Technical Report 33, pp 18.


Državni hidrometeorološki zavod 2002: Praćenjeocjena klime u 2001. godini, Prikazi, 11, 34 str.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
nera i Istre. Gotovo do podjednake promjene došlo je i
s kontinentalne strane središnjeg gorskog-planinskog
praga pa Lika i dio Gorskog kotara ima nadprosječne
vrijednosti za SSR. Praktički su uobičajene vrijednosti
sužene "zbijene" na središnji brdsko-planinski prag.
Također, na srednjodalmatinskim otocima je došlo do
bitne promjene prema srednjem stanju i to očitim smanjenjem
vrijednosti čak na 3.01 < SSR < 4.00, stoje za
tri razreda na prikazanoj ljestvici. Za dubrovačko područje
može se reći da je na razini prosjeka.


Svakako najhitnije je povećanje SSR iznad prosjeka
na području Knina, Šibenika i Ploča (15.01 < SSR <
20.00) što se dobro poklapa s nastalim požarima. Također,
ne treba zanemariti da su se vrjednosti SSR veće
od 15 proširile duboko u unutrašnjost u široko zalede
Splita, a već se vrijednosti SSR = 7.0 uzimaju kao iznimno
velika potencijalna žestina požara.


Može se zaključiti da je tijekom sezone, lipanj-rujan
2001. došlo do bitnih promjena i to povećanjem
vrijednosti SSR iznad prosjeka, ponajprije u kontinen


-


< ^S-isPubrovnik


Slika 6. Procjena srednje sezonske žestine SSR, za razdoblje 6-9 2001.
Figure 6 Assessment of mean seasonal severity rating, SSR, for the period VI-IX 2001


talnom dijelu srednje Dalmacije (Knin i zaleđe Splita)
te široj okolici Šibenika i Ploča. Na ostalom području,
u pravilu, blagi porast vrijednosti SSR nije bitnije utjecao
na povećanje spaljene površine.


Bitno smanjenje vrijednosti SSR na srednjodalmatinskim
otocima ne ukazuje i na očekivani izostanak
šumskih požara na tom području. Jedan je razlog tomu
pljuskovita narav ljetnih kiša, a drugi bitniji metodologija
izrade srednje sezonske (četiri mjeseca) vrijednos


ti SSR. Stoga idući korak poboljšanja prikaza ocjene
sezone bit će izrada mjesečnih vrijednosti žestine požara
(Monthly Severity Rating, MSR) i to za tridesetgodišnji
niz i za mjesece pojedine sezone.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. li-12, CXXVI (2002), 563-574
pojedine godine od klimatskih prilika. Procjena sezonske
žestine (Seasonal Severity Rating, SSR) dobiva se
primjenom kanadske metode Meteorološkog indeksa
opasnosti od šumskog požara (Fire Weather Index,
Vu č e t i ć, 2000), prema rezultatima Williams-a i Wan
Wagnera (Dimitrov, 1998), a prema relaciji:


DSR = 0.0272 ( FWI),77 (3)
DSR je dnevna procjena žestine (Daily Severity
Rating) iz koje se onda izračunava srednja mjesečna,
MSR (Monthly Severity Rating) ili srednja sezonska
(SSR) procjena žestine. Općenito, vrijednosti SSR iznad
7 predstavljaju ekstremni potencijal ponašanja požara,
vrijednosti između 3 i 7 predstavljaju visoki do
vrlo visoki potencijal, vrijednosti između 1 i 3 čine
umjereni potencijal, a vrijednosti manje od 1 jednake
su niskom požarnom potencijalu (D im i tro v, 1998.).


U svrhu izrade karte korišteni su podaci s 15 meteoroloških
postaja smještenih uzduž Jadrana, neposrednom
zaleđu, Lici i Gorskom kotaru, koje su imale potpun
niz 1961-1990. Uz to korišteni su podaci s još četiri
postaje s nešto kraćim nizom. Karta srednje sezonske
žestine, SSR, za sezonu lipanj-rujan, za razdoblje
1961-1990. prikazana je na slici 4.


ZAViZAN
SSR-0,a4jk 1594m


Kako SSR u sebi sadrži meteorološke uvjete preko
vremenskih elemenata temperature i vlažnosti zraka,
brzine vjetra i količine oborine te stanje vlažnosti mrtvog
šumskog gorivnog materijala (Vučetić, 2000)
možemo reći da slika 4 predstavlja klimatološko-požarni
prikaz prosječnog stanja na ovome području.
Osnovni nedostaci ovakvog prikaza su da je srednjak
napravljen za relativno veliko razdoblje (lipanj-rujan),
pogotovo kada se zna da vrijeme u lipnju, a posebice u
rujnu može bitno utjecati na ukupni srednjak, pa time i
izmijeniti predožbu požarne ugroženoti tijekom srpnja
i kolovoza. Osim toga, meteorološke postaje Ploče i
Dubrovnik nemaju potpuni tridesetgodišnji niz podataka
(Dubrovnik od 1971, Ploče od 1978.) pa to može
biti izvor nepreciznosti dijela karte za južnu Dalmaciju.
U izradi karte nisu uzeti u obzir vrijednosti SSR
za Senj. Naime, Senj ima poseban vjetrovni režim, pod
čijim su utjecajem vrijednosti SSR potpuno drukčije i
za dva stupnja skale veće od okolnog područja. Zbog
toga su podaci za Senj izdvojeni i prikazani u odnosu
na Zavižan i Gospić (slika 5) kao presjek vrijednost
SSR na priobalnoj i kontinentalnoj, ličkoj strani.


Slika 5. Idealiziran presjek more-zaleđe i vertikalni gradijent SSR za postaje Senj, Zavižan i Gospić
Figure 5 Idealised sea-hinterland cross-section and vertical SSR gradient for the stations Senj, Zavižan and Gospić


Iz slike 4 vidljivo je da je prosječno najugroženije jedan od razloga može biti već spominjan kraći niz
područje približno od Šibenika do Ploča i to s pripadajupodataka.
Još uvijek izrazito visoka vrijednost SSR od
ćim otocima, ali i zaleđem. Interesantno da se južno od 6.01 do 8.00, pojavljuje se približno do granice sjeverne
Stona srednje vrijednosti SSR osjetno smanjuju čemu Dalmacije i u unutrašnjosti na širem području Knina.


7. USPOREDBA SEZONE 2001. S PROSJEČNIM STANJEM
Comparison of ohe season 2001 with the average condition
Na slici 6 prikazane su vrijednosti SSR za 2001. gopadnog
dijela otoka Korčule i otoka Lastova. Na tim su
dinu. Osnovne promjene koje se uočavaju u odnosu na područjima i proračunate najveće sezonske vrijednosti
srednje stanje (slika 4) odnose se na nadprosječne vriza
SSR (15.01 do 20.00). Do povećanja vrijednosti
jednosti na širem području Knina, Šibenika, Ploča, za-SSR iznad srednjeg stanja došlo je i na području Kvar




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
uzima se da su ispunjeni vremenski uvjeti za nastajanje
požara krošnji (Vučetić, 2001).


Iz slike 3 vidi se da za sve tri postaje vrijednosti
FWI imaju postupnu tendenciju rasta prema sredini kolovoza.
Kroz ova tri mjeseca mogu se izdvojiti četiri
epizode u kojima je moglo doći do neobuzdanih šumskih
požara. Prema pokazateljima ISI i FWI izdvajaju
se 1. i 2. srpnja, razdoblje četvrtog petodnevlja u srpnju,
kraj srpnja i prvo petodnevlje kolovoza, i najuočljivije
11. i 12. kolovoza. Visoke vrijednosti za FWI i
ISI nastavljene su do kraja mjeseca i u Zadru i u Splitu,
a u Dubrovniku su se te vrijednosti ranije bitno smanji


le. Velike vrijednosti ISI i FWI za Split-Marjan na početku
lipnja odraz su jakog vjetra, ali ne i dovoljne suhoće
mrtvog šumskog gorivnog materijala za prijem i
održavanje vatre.


Nije na odmet napomenuti da kod povezivanja dana
u kojima je došlo do izbijanja šumskih požara i dana s
pojedinim vrijednostima ISI i FWI treba biti oprezan,
jer je moguć pomak za dan ili dva zbog metodologije
mjerenja oborine uobičajene u meteorologiji. Dnevna
količina oborine je količina od 7 sati prethodnog dana
do sedam sati promatranog dana.


6. SEZONSKA POTENCIJALNA OPASNOST
Seasonal potential risk
Već je davno uočena potreba usporedbe pojedine
sezone zaštite šuma od požara s određenim "nultim"
stanjem da bi se mogla dati procjena odstupanja od
uobičajenog stanja pa time i uspješnost djelovanja u
zaštiti šuma od požara. Svakako da se to može načiniti
na više načina, obuhvaćajući razne dijelove smišljenih
aktivnosti sprovedenih u sustav zaštite šuma od požara,
ali i tako da se uzimaju u obzir čimbenici čije djelovanje
nije pod izravnim utjecajem čovjeka (zanemarujući


Ogulin


SU ti ^k


M. Lošinj*:
razlog globalnog zatopljenja) kao što su vremenski
učinci. Kako su u prethodnim godinam napravljene
karte potencijalne sezonske žestine SSR (Seasonal Severity
Rating) za pojedine sezone (Vučetić i D i m i trov,
2000 i Vučetić, 2001) odlučeno je da se načini
takva karta prosječnih vrijednosti SSR za tridesetgodišnji
niz 1961-1990. Ovaj niz je Svjetska meteorološka
organizacija (WMO) odredila kao referenti klimatološki
niz za praćenje odstupnja vremenskih prilika


Korrfiža


ubrovnik


Lastovo^


Slika 4. Srednja sezonska žestina SSR, za 6-9 mjesec u razdoblju 1961-1990.
Figure 4 Mean seasonal severity rating, SSR, for VI - IX months in the period 1961-1990




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001 Šumarski list br. 11-12. CXXV1 (2002), 563-574
Iz slike 3 vidljivo je da su najveće vrijednosti i za Split-Marjan. To svakako treba velikim dijelom pripiISI
i za FWI zabilježene na meteorološkoj postaji sati položaju meteorološke postaje koja je smještena na
brdu Marjanu na nadmorskoj visini
120 122 m, što je uzrok većim brzinama


Zadar, 1.6.-31.8.2001


vjetra. Postaja Zadar je na nadmorskoj
visini 2 m, a Dubrovnik na 52 m.
Mjerenja brzine i smjera vjetra u me


80
teorologiji obavljaju se na standardnoj
visini od 10 m nad tlom.


Za ISI se uzima daje kritična vrijednost
18, pa se za požare koji izbiju
u danima kada je ISI > 18 pretpostavlja
da su "požari krošnji" (crown fire).
Takvi dani u kojima je ISI > 18 tijekom
prikazana tri mjeseca (1. 6.-31. 8.


1 6 11 16 21 26 31 36 41 46 51 56 61 66 71 76 81 86 91 2001.) nisu zabilježeni u Dubrovniku.
Maksimalna vrijednost, ISI=13, u DuISI
FWI
dani brovniku je zabilježena 12. i 13. kolovoza.
U tim je danima zabilježen i najjači
vjetar u tome mjesecu (NNE
smjera 5 i 4 Bf, redom). U Zadru je
maksimalna vrijednost, ISI=23, zabilježena
2. srpnja (NNE 4 Bf), a dan ranije
ISI=18 (N 4 Bf). Za već ranije
spomenute kritične dane 11. i 12. kolovoza
u Zadru je IS1=15 (NNE 4 Bf u
oba dana). Podaci za Split-Marjan
uvelike se razlikuju od ostalih dviju
meteoroloških postaja, čemu doprinosi
već spomenuti položaj postaje.
Maksimalna vrijednost ISI=70 zabilježena
je 10. lipnja (SE 7 Bf), a vrijednosti
ISI > 18 javljaju se tijekom
prva dva desetodnevlja srpnja do prve
kiše (20. i 21. srpnja ukupno je palo


9.0 mm kiše). Kao i na ostalim postajama
kritični dani su početkom drugog
desetodnevlja kolovoza. Tako je 12.
kolovoza zabilježen ISI=40. Toga je
dana u 7 sati zabilježen vjetar smjera
NNE i jačine 7 Bf, a u 14 sati NE jačine
5 Bf. Iako je svojim položajem meteorološki
opservatorij Split-Marjan
izdignut nad okolicom pa su jačine
(brzine) vjetra izmjerene na postaji veće
nego na nižoj nadmorskoj razini u
ovome slučaju dobar to je pokazatelj
vjetrovnih zbivanja nad širem području,
dakako približno na podjednakim
visinama. Svi požari koji su nastali u
ovakvim vremenskim uvjetima mogli
su poprimiti sve odlike najgoreg oblika
šumskog požara tzv. požara krošnji.
Slika 3. Dnevni hodovi ISI i FWI za Zadar, Split-Marjan i Dubrovnik od 1. lipnja do


31. kolovoza 2001.
Kada vrijednost meteorološkog in


Figure 3 Daily trends in the ISI and FWI for Zadar, Split-Marjan and Dubrovnik from


deksa požara, FWI dosegne 34 ili više


1 June to 31 August 2001


569




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE 1 USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
Meteorološki (vremenski) indeks požara, FWI (Fire
Weather Index), je numerička procjena potencijalnog
inteziteta požara za gorivo standardnog tipa i relativna
mjera očekivanog ponašanja požara i dnevnih potreba
za kontrolu vatre. Detaljniji opisi indeksa ISI i FWI
dani su u radovima Van Wagner i Pickett (1985)
te Vučetić (2000i2001).


1961-1990.


SPLIT-MARJAN
LIPANJ


SPLIT-MARJAN
SRPANJ


SPLIT-MARJAN
KOLOVOZ


Numerička vrijednost meteorološkog indeksa opa


snosti od požara (FWI) dobije se iz formule:
FWI= 0.1 ISIffD) (2)
gdje je: ISI indeks početnog širenja, af(D) ekspo


nencijalna funkcija koja u sebi sadrži BUI (Buildup
Index, indeks prikladnosti materijala za gorenje ili
kako se češće naziva indeks ukupnog goriva).


2001.


SPLIT-MARJAN
LIPANJ


SPLIT-MARJAN
SRPANJ


NW ,


^r-~?E


SPLIT-MARJAN
KOLOVOZ


slab vjetar (1-3 Bf) umjeren vjetar (4-5 Bf) jak vjetar (> 6 Bf)
light wind (1-3 Bf) moderate wind (4-5 Bf) strong wind (> 6 Bf)


Slika 2. Mjesečne ruže vjetra za Split-Marjan u razdobljima lipanj, srpanj i kolovoz 1961-1990. i 2001. godine
Figure 2 Monthly wind wanes for Split-Marjan for the periods June, July and August 1961-1990 and 2001




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE 1 USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
gdje je:


f(W) funkcija vjetra, af(F) funkcija vlažnosti finog goriva.
Za ISI vrijedi:


ISI
0 -7
Klase brzine
sporo
Brzina
1.5 mmin1
Opis
8-1 2
13-17
> 18
umjereno
brzo
vrlo brzo
3.0 mmin´
6.1 mmin´
18.3 m min"´
baklje
moguć požar u krošnjama
požar u krošnjama, više fronti


1961-1990 2001.
KNIN KNIN


N


LIPANJ —— LIPANJ


/\


NW^ ~


x >r-~


/


KNIN KNIN
SRPANJ SRPANJ


KNIN KNIN
KOLOVOZ KOLOVOZ


Wr-—


slab vjetar (1-3 Bf) umjeren vjetar (4-5 Bf) JJ//[ jak vjetar (> 6 Bf)
light wind 0-3 Bi) moderate wind (4-5 Bf) strong wind (> 6 Bf)


Slika 1. Mjesečne ruže vjetra za Knin u razdobljima lipanj, srpanj i kolovoz 1961-1990. i 2001. godine
Figure 1 Monthly wind wane for Knin for the periods June, July and August 1961 -1990 and 2001




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
kolovoza u trajanju od 31 dan. Pula, Zadar i Knin imali
su bezoborinska razdoblja kraća od 30 dana. Ovo je
razdoblje, posebice pred njegov kraj, bilo najkritičnije
razdoblje ove sezone za nastanak i širenje šumskih požara.
Uz ovo najdulje bezoborinsko razdoblje koje se
uočava na svim analiziranim meteorološkim postajama
javlja se još jedno, sekundarno, ali osjetno kraće. Sekundarno
bezoborinsko razdoblje najizraženije je za
postaje Lastovo i Dubrovnik u trajanju od 25 dana u
razdoblju od 22. lipnja do 16. srpnja i posebno za postaju
Knin u trajanju od 29 dana u razdoblju od 24. lipnja
do 22. srpnja. Očito, povoljna je okolnost da su ova
dva bezoborinska razdoblja prekinuta i malim količinama
oborine. Takoder, je povoljna okolnost što su
bezoborinska razdoblja zaustavljena već na samom
kraju kolovoza i da se nisu nastavila u rujnu.


Prema ocjeni Državnog hidrometeorološkog zavoda
(DHMZ, 2002.) svibanj i kolovoz bili su topliji od
prosjeka. U svibnju je Istra, Sjeverno hrvatsko primorje
i sjeverna Dalmacija svrstana u klasu ekstremno toplo,
a ostali dio obale, otoka i zaleđa u klasu vrlo toplo.
U kolovozu srednja Dalmacija s otocima i zaleđem te
južna Dalmacija do Trstena svrstane su u klasu toplo, a
preostali dio obale s otocima i zaleđem u klasu ekstremno
toplo. U srpnju je područje južnije od Zadra do
granice koja prolazi Imotskim, Kunom i zapadno od
Mljeta (bez otoka Visa) svrstano u klasu toplo, a preostali
dio obale, otoka i zaleđa u vrlo toplo. Srpanj je na
cijelom području ocijenjen klasom normalno, a rujan
klasom hladno te područje Rijeke, Zavižana i šire područje
Knina, Splita i Hvara klasom vrlo hladno.


4. VJETAR - Wind
Kao i 2000. godine (Vučetić, 2001) zamijećuju
se velike promjene u ružama vjetra za 2001. godinu za
lipanj, srpanj i kolovoz prema izgledu višegodišnjih
(1961-1990) ruža vjetra za postaju Knin (slika 1). Svakako,
kao i 2000. godine, dio tih promjena treba pripisati
promjeni motritelja i načinu motrenja. Za postaju
Knin može se reći daje u lipnju (35.6 % od ukupnog
broja podataka) i kolovozu (34.5 %) triput, a u srpnju


(29.0 %) dvaput više slučajeva zabilježen umjereno jak
(4 do 5 Bf) vjetar nego u tridesetgodišnjem razdoblju
(1961-1990). Tijekom lipnja i kolovoza zabilježen jaki
vjetar (> 6 Bf) i to u oba mjeseca u 2.2 % slučajeva, što
je također za oba mjeseca dvostruko više nego u višegodišnjem
razdoblju. Osim toga ruže vjetra ukazuju da
su se u većem broju slučajeva javljali vjetrovi različitog
smjera koji u tridesetogodišnjem razdoblju ne pokazuju
neki značajniji postotak pojavljivanja. To je posebno
uočljivo za kolovoz, kada se uz sjeverni vjetar
(N), češće nego je to uobičajeno, javljaju sjeveroistočni
(NE), sjeverozapadni (NW), jugozapadni (SW), jugoistočni
(SE) pa i istočni (E) vjetar. To samo ukazuje
na promjenljivost, a i na već prije ukazanu jačinu vjetra
(tišina ni u jednom terminu motrenja tijekom lipnja,
srpnja i kolovoza 2001. nije zabilježena).
I na postaji Split-Marjan (slika 2) ni u jednom terminu
motrenja (7, 14 i 21 h) tijekom lipnja, srpnja i ko


lovoza nije zabilježena tišina. U kolovozu je zabilježeno
10-tak % više (90.4 %) slučajeva sa slabim vjetrom
(1-3 Bf) nego u višegodišnjem razdoblju. Lipanj i srpanj
bili su na razini višegodišnjeg razdoblja (73.3 % i


77.5 %). Što se tiče umjereno jakog (4-5 Bf) vjetra osjetno
povećanje bilo je u lipnju za 10 % i srpnju za 14 %. U
kolovozu je umjereno jakog vjetra bilo dvostruko manje
prema tridesetgodišnjem razdoblju. Međutim u tom je
mjesecu bio nešto češći 2.2 % jaki vjetar (6 i 7 Bf).
Bitnije promjene prema referentnom razdoblju uočavaju
se za kolovoz, gdje se vidi povećana učestalost
jugozapadnog (SW) vjetra.


Dakle najveće promjene vjetrovnih prilika uzduž
obale, obalnom zaleđu i otocima uočavaju se tijekom
kolovoza. Kako u tom mjesecu najčešće nastaju šumski
požari, a i po spaljenoj površini ujedno su i najveći,
može se zaključiti da je jedan od bitnih vremenskih
čimbenika za nastajanje tih požara upravo promjena u
vjetrovnom režimu. Za razliku od sezone 2000. (Vučetić
, 2001) kada je pod utjecajem dugotrajnog vjetra
došlo do učinkovitijeg isušivanja gorivnog materijala,
a tek onda do utjecaja na sam tijek požara, u ovome
slučaju vjetrovne prilike su izravno uvjetovale ponašanje
požara.


5. INDEKS POČETNOG ŠIRENJA I METEOROLOŠKI INDEKS POŽARA
Initial spread index and fire weather index
Za moguću usporedbu i lakše praćenje iz godine u
godinu, utjecaja vremenskih prilika koje utječu na
stvaranje ne/povoljnih uvjeta za nastanak i širenje
šumskih požara, dani su na slici 3 hodovi dnevnih vrijednosti
indeksa početnog širenja, ISI (Initial Spread
Index) i meteorološkog indeksa požara, FWI (Fire
Weather Index) za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolo


voza 2001. godine za meteorološke postaje Zadar,
Split-Marjan i Dubrovnik.


Indeks ISI daje ocjenu širenja vatre nakon zapaljenja
goriva standardnog tipa (kanadski bor). Proračunom
se dobiva iz sljedeće formule (Van Wagner i
Pickett, 1985; Vučetić, 2000.):


ISI= 0.208f(W)f(F) (1)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001 Šumarski list hr. 11-12. CXXVI (2002), 563-574
obale, pa tu činjenicu treba uvažiti kod iterpretacije ko1990),
a na Lastovu 24 % (32.3 mm 1961 -1990). Rujan
ličine oborine u kolovozu prikazane u postotku višegoje
gotovo na svim postajama bio nadprosječno kišovit
dišnjeg prosjeka. U Makarskoj (32.3 mm 1981-1990) i (osim Rijeke, Lastova i Dubrovnika) što treba uzeti u
Pločama (56.2 mm 1978-1990) palo je samo 3 % oboobzir
kod ukupog prikaza sezone od lipnja do rujna.
rine od prosjeka, u Dubrovniku 14 % (81.0 mm 1971


Tablica 3. Mjesečne količine oborine [mm] za razdoblje od svibnja do rujna 2001. godine.
Table 3 Monthly precipitation quantities (mm) for the period May to September 2001


Postaja Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan


Station May June July August September
Pazin 17.5 79.0 54.5 13.3 143.0
Pula 47.7 52.9 7.0 14.3 152.9
Rijeka 18.6 76.6 35.4 2.3 137.3
Senj 32.2 102.3 34.4 4.0 251.5
Zavižan 108.5 153.5 67.0 10.4 241.8
Gospić 73.1 81.6 17.4 29.1 190.0
Rab 38.1 105.1 14.8 1.4 154.2
Zadar 32.0 55.1 3.5 0.3 206.5
Šibenik 29.2 48.2 28.2 17.6 198.3
Knin 58.7 53.8 16.6s 9.9 172.3
Split-Marjan 18.5 45.8 11.5 4.1 166.1
Makarska 43.1 34.5 29.5 1.1 148.1
Ploče 33.9 29.0 4.7 1.6 105.8
Hvar 35.4 32.8 6.5 13.7 103.2
Komiža 47.4 29.2 6.2 8.5 61.3
Lastovo 19.2 1.5 15.6 7.9 24.9
Dubrovnik 46.3 12.7 3.9 11.1 69.3


Može se zaključiti daje kolovoz bio najsušniji mje- rinsko razdoblje zabilježeno je na Rabu u trajanju od
sec, ali da su istina, male količine oborine, spriječavale 39 dana od 23. srpnja do 30. kolovoza 2002, zatim u
nastajanje dugih bezoborinskih razdoblja. Najdulja Dubrovniku u trajanju od 35 dana od 18. srpnja do 21.
bezoborinska razdoblja javljaju se krajem srpnja te trakolovoza
te na postajama Šibenik, Split-Marjan, Maju
do pred kraj kolovoza, tablica 4. Najdulje bezobo-karska i Hvar u istom razdoblju od 22. srpnja do 21.


Tablica 4. Prikaz sušnih razdoblja (više od deset uzastopnih dana s količinom oborine < 0.1 mm) u razdoblju od


1.1. do 31. 10. 2001. godine
Table 4
Dry periods (more than ten successive days with precipitation quantity < 0.1 mm) in the period from
1 January to 31 October 2001


Pula Rab Zadar Knin Šibenik
razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana
period days period days period days period days period days
11.2.-24.2. 14 11.2.-23.2. 13 11.2.-23.2. 13 7.2.-21.2. 15 22.4.-6.5. 15
22. 4.-4. 5. 13 23.4.-4.5. 12 22.4.-4.5. 13 26.4.-6.5. 11 1.7.-16.7. 16
5.7.-16.7. 12 8.5.-18.5. 11 30.6.-16.7. 17 24. 6.-22. 7. 29 22.7.-21.8. 31
22.7.-11.8. 21 20. 6.-4. 7. 15 25.7.-21.8. 27 3.8.-25.8. 23 11. 10.-21. 10. 11
13.8.-30.8. 18 6.7.-16.7. 11 11. 10.-21. 10. 11 20. 10.-30. 10. 11
8. 10.-20. 10. 13 23.7.-30.8. 39
Split - Marjan Makarska Hvar Lastovo Dubrovnik
razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana
period days period days period days period days period days
6. 2.-24. 2. 14 15.3.-27.3. 13 15.3.-29.3. 15 15.3.-27.3. 13 11.2.-24.2. 14
22.6.-3.7. 12 22.6.-10.7. 19 9.5.-20.5. 12 9.5.-20.5. 12 24.4-5.5. 12
5.7.-19.7. 12 22.7.-21.8. 31 22.7.-21.8. 31 3.6.-13.6. 11 9.5.-21.5. 13
22.7.-21.8. 31 2. 10.-21. 10. 20 11. 10.-21. 10. 11 22.6.-16.7. 25 22.6.-16.7. 25
11. 10.-21. 10. 11 22.7.-21.8. 31 18.7.-21.8. 35
24. 8.-4. 9. 12 11. 10.-21. 10. 11
10. 10.-21. 10. 12




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002). 563-574
STATISTIČKI PREGLED BROJA POŽARA
Statistical survey of fire numbers


Tijekom 2001. godine u razdoblju 1. siječnja do 31.
prosinca u Republici Hrvatskoj ukupno je zabilježeno
7 565 požara od čega 4 024 požara otvorenog prostora, a
spaljena površina iznosila je 27 251 ha, (G rum, 2002).
U usporedbi s predhodnom godinom ukupni broj požara
manji je za 34.9 %. Broj požara otvorenog prostora manji
je za 48.4 %, a spaljena površina manja je za
102 632 ha ili za 4.8 puta prema prethodnoj godini .


Tablica 1. Broj šumskih požara
Table 1 Number of forest fires


Godina
Year
2001.
2000.
1999.


Ukupno požara šuma
Total forest fires
358
730
386


Od ukupnog broja, 4 024 požara otvorenog prostora,
358 požara otpada na požare šuma u kojima je spaljeno
1 818 ha šumske površine. Smanjenje ukupnog
broja požara prema prethodnoj godini iznosi 51.0 %, a
spaljene površine 93.4 % odnosno 15.1 puta. Najveći
broj šumskih požara u 2001. godini zabilježen je u kolovozu,
158, zatim u srpnju 48, te u veljači i ožujku po


34, itd, (tablica 1).


Spaljena površina u ha


Burnt area in ha
1 818
27 407


1 659


Odnos ha / požaru
ha / fire ratio
5.08
37.54
4.30


(Tablica i svi statistički podaci o požarima preuzeti su prema Grum, 2001 a i 2002)


(The table and all statistical fire date were taken from Grum, 2001a and 2002)


Krajem lipnja zabilježena su dva značajnija požara i
to 26. lipnja 2001. na području mjesta Desno pokraj
Metkovića, gdje je spaljena površina iznosila 250 ha, i


30. lipnja na području Dračevice i Ložišća na otoku
Braču gdje je spaljeno 5 ha.
Tijekom srpnja izbio je veći broj požara od kojih
navodimo samo one najveće. Na planini Plješivici, predjel
Surdup, oko 10 km sjeveroistočno od Knina, 25
srpnja izbio je požar koji je svladan tek 14. kolovoza.
Spaljena površina iznosila je 600 ha. Dana 30. srpnja
2001. izbili su požari kod Stankovaca, spaljena površina
je iznosila 400 ha, Zemunika Gornjeg sa spaljenom
površinom 200 ha, kod mjesta Ljubički Stanovi, također
sa 200 ha spaljene površine, te kod Vranskog jezera
na brdu Crnogorka sa spaljenom površinom 160 ha.
Još 2. srpnja kod mjesta Poljica na otoku Hvaru požar
je zahvatio površinu od 100 ha.


Tijekom kolovoza nastali su veliki šumski požari u
kojima je spaljena površina od 9000 ha. Prema vatrogasnim
zapisima smatra se da je 11. kolovoza bio najteži
dan za gasitelje, kada su se požari brzo širili potpomognuti
jakim vjetrom. Toga dana izbio je požar u blizini


mjesta Duće kraj Omiša, spaljena površina iznosila je
3000 ha. Istoga dana izbio je požar na predjelu Vrpolja
pokraj Grebaštice koji se spojio s onim pokraj Jadrtovca,
a ukupno je spaljena površina od 2000 ha. Toga je
dana i na području Konjevrata izbio požar, a spaljena
površina iznosila je 600 ha. Pokraj Sutivana na Braču,
također 11. kolovoza izbio je požar u kojem je spaljena
površina od 350 ha. Po 150 ha spaljene površine, 11. kolovoza,
ostavili su požari pokraj Islama Grčkog i Gorice
na Pagu. Na području Bogatića i Miljevaca, od 12. do


13. kolovoza spaljena je površina od 1000 ha, a pokraj
Selaca na Braču 280 ha. Na predjelu Žrnovica-Amižić-
Privor, 14. kolovoza spaljeno je 800 ha, a na području
Smokovljana 400 ha. Na području Divosela od 27. do
29. kolovoza spaljena je površina od 900 ha.
I u srpnju, a posebice u kolovozu (12. kolovoza)
bilo je požara koji su se proširili iz Bosne i Hercegovine
na područje Županije dubrovačko-neretvanske u
kojima je, procjenjuje se, spaljena površina na teritorju
Hrvatske iznosila oko 500 ha. Podaci o požarima preuzeti
su od Grum, 2001b.


3. VREMENSKE PRILIKE I OPASNOST OD ŠUMSKIH POŽARA
Weather conditions and the risk of forest fires
U tablici 3 prikazane su mjesečne količine oborine
od svibnja do rujna za 17 meteoroloških postaja, uglavnom
uzduž primorja. Količina oborine na svim postajama
u svibnju manja je od višegodišnjeg prosjeka za pojedinu
postaju. U lipnju tek pojedine postaje imaju
veću količinu oborine od prosjeka (Senj, Zavižan, Rab
i Zadar). Srpanjska količina oborine je opet ispod prosjeka
za sve postaje osim Makarske, koja je iznosila
kao desetgodišnji prosjek (1981-1990). Kolovoz je da


leko najsušniji ovosezonski mjesec s izuzetno malim
količinama oborine. Najmanja mjesečna količina izmjerena
je u Zadru 0.3 mm, što je samo 0.5% od prosjeka
koji iznosi 63.1 mm u razdoblju 1978-1990. U
Rijeci je palo samo 2 % od višegodišnjeg prosjeka


(113.4 mm, 1961-1990), a na Zavižanu 7 % od prosjeka
(139.9 mm, 1961-1990). Južnije, posebice u Dalmaciji,
srednje višegodišnje vrijednosti količine oborine
za kolovoz puno su manje nego na sjevernom dijelu


ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
UDK 630* 111 +431


VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD
POŽARA 2001. U ODNOSU NA VIŠEGODIŠNJI PROSJEK


WEATHER CONDITIONS AND A COMPARISON OF THE FOREST FIRE
SEASON 2001 WITH LONG-TERM MEAN VALUES


Marko VUČETIĆ*


SAŽETAK: U radu je kartografski prikazana, po prvi puta napravljena,
analiza srednje sezonske žestine SSR (Seasonal Severity Rating) od lipnja do
rujna za razdoblje 1961-1990. Time se dobilo prosječno stanje opasnosti od
šumskih požara s kojim je moguće usporediti pojedine sezone i donositi zaključke
o ne/uspješnosti učinkovitosti poduzetih aktivnosti u zaštiti šuma ili
utjecaju vremenskih prilika. Usporedba SSR sezone 2001. sa srednjim stanjem
ukazuje na bitne promjene i to povećanjem vrijednosti SSR iznad prosjeka
ponajprije u kontinentalnom dijelu srednje Dalmacije (Knin i zaleđe
Splita) te široj okolici Šibenika i Ploča. Analiza vremenskih prilika ukazuje da


je nasušniji mjesec bio kolovoz, a najkišovitiji rujan. Najdulja bezoborinska
razdoblja pojavila su se krajem srpnja te su trajala do pred kraj kolovoza.
Druga polovica kolovoza bila je najkritičnije razdoblje sezone za nastanak i
širenje šumskih požara. Prema pokazateljima ISI i FW1 bilo je više kritičnih
razdoblja, ali svakako se izdvajaju 11. i 12. kolovoza 2001. U kritičkim razdobljima
postojali su uvjeti za nastajanje najgoreg oblika šumskog požara
krošnji (crown jire).


Ključne riječi: Višegodišnji prosjek sezonske žestine, šumski požar,
meteorološki indeks požara, požar krošnji


1. UVOD - Introduction
Za potrebe analize ne/pogodnih vremenskih uvjeta početnog širenja), BUI (indeks ukupnog goriva), FWI
tijekom sezone zaštite šuma od požara lipanj-rujan (meteorološki indeks požara).
2001. godine, upotrjebljeni su podaci s 35 meteorološ


Ocjena sezone 2001. godine napravljena je prema
kih postaja. Meteorološke postaje odabrane su tako da


već ustaljenom načinu koji je primijenjen i za sezone
"pokrivaju" kompletno područje hrvatskog krša. Po


1999. (Vučetić i Dim i tro v, 2000) i 2000. (Vučemoću
meteoroloških parametara računate su kompo


tić, 2001). Razlika je stoje u ovoj analizi izostavljen
nente kanadskog sustava FWIS (Sustav meteorološkog


prikaz broja dana s velikom i vrlo velikom klasom
indeksa požara), FFMC (stanje vlažnosti finog goriva),


opasnosti od požara, a razlog je obuhvatnija analiza seDMC
(stanje vlažnosti srednje-krupnog goriva), DC


zonske potencijalne žestine (SSR, Seasonal Severity
(stanje vlažnosti dubokog krupnog goriva), ISI (indeks


Rating). Posebno kvalitetan pomak napravljen je u
analizi vremenskih i klimatskih uvjeta ne/pogodnih za
nastajanje i širenje šumskih požara, po prvi puta za
promatrano područje Hrvatske, prikazom srednje tridesetgodišnje
sezonske žestine požara.


Također, za tridesetgodišnji srednjak, shematski je


predočena promjena SSR-a s visinom (vertikalni gra


Marko Vučetić, dipl. ing., Državni hidrometeorološki zavod, dijent SSR) na primjeru meteoroloških postaja Senj,
Grič 3, Zagreb Zavižan i Gospić.