DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002). 563-574
STATISTIČKI PREGLED BROJA POŽARA
Statistical survey of fire numbers


Tijekom 2001. godine u razdoblju 1. siječnja do 31.
prosinca u Republici Hrvatskoj ukupno je zabilježeno
7 565 požara od čega 4 024 požara otvorenog prostora, a
spaljena površina iznosila je 27 251 ha, (G rum, 2002).
U usporedbi s predhodnom godinom ukupni broj požara
manji je za 34.9 %. Broj požara otvorenog prostora manji
je za 48.4 %, a spaljena površina manja je za
102 632 ha ili za 4.8 puta prema prethodnoj godini .


Tablica 1. Broj šumskih požara
Table 1 Number of forest fires


Godina
Year
2001.
2000.
1999.


Ukupno požara šuma
Total forest fires
358
730
386


Od ukupnog broja, 4 024 požara otvorenog prostora,
358 požara otpada na požare šuma u kojima je spaljeno
1 818 ha šumske površine. Smanjenje ukupnog
broja požara prema prethodnoj godini iznosi 51.0 %, a
spaljene površine 93.4 % odnosno 15.1 puta. Najveći
broj šumskih požara u 2001. godini zabilježen je u kolovozu,
158, zatim u srpnju 48, te u veljači i ožujku po


34, itd, (tablica 1).


Spaljena površina u ha


Burnt area in ha
1 818
27 407


1 659


Odnos ha / požaru
ha / fire ratio
5.08
37.54
4.30


(Tablica i svi statistički podaci o požarima preuzeti su prema Grum, 2001 a i 2002)


(The table and all statistical fire date were taken from Grum, 2001a and 2002)


Krajem lipnja zabilježena su dva značajnija požara i
to 26. lipnja 2001. na području mjesta Desno pokraj
Metkovića, gdje je spaljena površina iznosila 250 ha, i


30. lipnja na području Dračevice i Ložišća na otoku
Braču gdje je spaljeno 5 ha.
Tijekom srpnja izbio je veći broj požara od kojih
navodimo samo one najveće. Na planini Plješivici, predjel
Surdup, oko 10 km sjeveroistočno od Knina, 25
srpnja izbio je požar koji je svladan tek 14. kolovoza.
Spaljena površina iznosila je 600 ha. Dana 30. srpnja
2001. izbili su požari kod Stankovaca, spaljena površina
je iznosila 400 ha, Zemunika Gornjeg sa spaljenom
površinom 200 ha, kod mjesta Ljubički Stanovi, također
sa 200 ha spaljene površine, te kod Vranskog jezera
na brdu Crnogorka sa spaljenom površinom 160 ha.
Još 2. srpnja kod mjesta Poljica na otoku Hvaru požar
je zahvatio površinu od 100 ha.


Tijekom kolovoza nastali su veliki šumski požari u
kojima je spaljena površina od 9000 ha. Prema vatrogasnim
zapisima smatra se da je 11. kolovoza bio najteži
dan za gasitelje, kada su se požari brzo širili potpomognuti
jakim vjetrom. Toga dana izbio je požar u blizini


mjesta Duće kraj Omiša, spaljena površina iznosila je
3000 ha. Istoga dana izbio je požar na predjelu Vrpolja
pokraj Grebaštice koji se spojio s onim pokraj Jadrtovca,
a ukupno je spaljena površina od 2000 ha. Toga je
dana i na području Konjevrata izbio požar, a spaljena
površina iznosila je 600 ha. Pokraj Sutivana na Braču,
također 11. kolovoza izbio je požar u kojem je spaljena
površina od 350 ha. Po 150 ha spaljene površine, 11. kolovoza,
ostavili su požari pokraj Islama Grčkog i Gorice
na Pagu. Na području Bogatića i Miljevaca, od 12. do


13. kolovoza spaljena je površina od 1000 ha, a pokraj
Selaca na Braču 280 ha. Na predjelu Žrnovica-Amižić-
Privor, 14. kolovoza spaljeno je 800 ha, a na području
Smokovljana 400 ha. Na području Divosela od 27. do
29. kolovoza spaljena je površina od 900 ha.
I u srpnju, a posebice u kolovozu (12. kolovoza)
bilo je požara koji su se proširili iz Bosne i Hercegovine
na područje Županije dubrovačko-neretvanske u
kojima je, procjenjuje se, spaljena površina na teritorju
Hrvatske iznosila oko 500 ha. Podaci o požarima preuzeti
su od Grum, 2001b.


3. VREMENSKE PRILIKE I OPASNOST OD ŠUMSKIH POŽARA
Weather conditions and the risk of forest fires
U tablici 3 prikazane su mjesečne količine oborine
od svibnja do rujna za 17 meteoroloških postaja, uglavnom
uzduž primorja. Količina oborine na svim postajama
u svibnju manja je od višegodišnjeg prosjeka za pojedinu
postaju. U lipnju tek pojedine postaje imaju
veću količinu oborine od prosjeka (Senj, Zavižan, Rab
i Zadar). Srpanjska količina oborine je opet ispod prosjeka
za sve postaje osim Makarske, koja je iznosila
kao desetgodišnji prosjek (1981-1990). Kolovoz je da


leko najsušniji ovosezonski mjesec s izuzetno malim
količinama oborine. Najmanja mjesečna količina izmjerena
je u Zadru 0.3 mm, što je samo 0.5% od prosjeka
koji iznosi 63.1 mm u razdoblju 1978-1990. U
Rijeci je palo samo 2 % od višegodišnjeg prosjeka


(113.4 mm, 1961-1990), a na Zavižanu 7 % od prosjeka
(139.9 mm, 1961-1990). Južnije, posebice u Dalmaciji,
srednje višegodišnje vrijednosti količine oborine
za kolovoz puno su manje nego na sjevernom dijelu