DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574
kolovoza u trajanju od 31 dan. Pula, Zadar i Knin imali
su bezoborinska razdoblja kraća od 30 dana. Ovo je
razdoblje, posebice pred njegov kraj, bilo najkritičnije
razdoblje ove sezone za nastanak i širenje šumskih požara.
Uz ovo najdulje bezoborinsko razdoblje koje se
uočava na svim analiziranim meteorološkim postajama
javlja se još jedno, sekundarno, ali osjetno kraće. Sekundarno
bezoborinsko razdoblje najizraženije je za
postaje Lastovo i Dubrovnik u trajanju od 25 dana u
razdoblju od 22. lipnja do 16. srpnja i posebno za postaju
Knin u trajanju od 29 dana u razdoblju od 24. lipnja
do 22. srpnja. Očito, povoljna je okolnost da su ova
dva bezoborinska razdoblja prekinuta i malim količinama
oborine. Takoder, je povoljna okolnost što su
bezoborinska razdoblja zaustavljena već na samom
kraju kolovoza i da se nisu nastavila u rujnu.


Prema ocjeni Državnog hidrometeorološkog zavoda
(DHMZ, 2002.) svibanj i kolovoz bili su topliji od
prosjeka. U svibnju je Istra, Sjeverno hrvatsko primorje
i sjeverna Dalmacija svrstana u klasu ekstremno toplo,
a ostali dio obale, otoka i zaleđa u klasu vrlo toplo.
U kolovozu srednja Dalmacija s otocima i zaleđem te
južna Dalmacija do Trstena svrstane su u klasu toplo, a
preostali dio obale s otocima i zaleđem u klasu ekstremno
toplo. U srpnju je područje južnije od Zadra do
granice koja prolazi Imotskim, Kunom i zapadno od
Mljeta (bez otoka Visa) svrstano u klasu toplo, a preostali
dio obale, otoka i zaleđa u vrlo toplo. Srpanj je na
cijelom području ocijenjen klasom normalno, a rujan
klasom hladno te područje Rijeke, Zavižana i šire područje
Knina, Splita i Hvara klasom vrlo hladno.


4. VJETAR - Wind
Kao i 2000. godine (Vučetić, 2001) zamijećuju
se velike promjene u ružama vjetra za 2001. godinu za
lipanj, srpanj i kolovoz prema izgledu višegodišnjih
(1961-1990) ruža vjetra za postaju Knin (slika 1). Svakako,
kao i 2000. godine, dio tih promjena treba pripisati
promjeni motritelja i načinu motrenja. Za postaju
Knin može se reći daje u lipnju (35.6 % od ukupnog
broja podataka) i kolovozu (34.5 %) triput, a u srpnju


(29.0 %) dvaput više slučajeva zabilježen umjereno jak
(4 do 5 Bf) vjetar nego u tridesetgodišnjem razdoblju
(1961-1990). Tijekom lipnja i kolovoza zabilježen jaki
vjetar (> 6 Bf) i to u oba mjeseca u 2.2 % slučajeva, što
je također za oba mjeseca dvostruko više nego u višegodišnjem
razdoblju. Osim toga ruže vjetra ukazuju da
su se u većem broju slučajeva javljali vjetrovi različitog
smjera koji u tridesetogodišnjem razdoblju ne pokazuju
neki značajniji postotak pojavljivanja. To je posebno
uočljivo za kolovoz, kada se uz sjeverni vjetar
(N), češće nego je to uobičajeno, javljaju sjeveroistočni
(NE), sjeverozapadni (NW), jugozapadni (SW), jugoistočni
(SE) pa i istočni (E) vjetar. To samo ukazuje
na promjenljivost, a i na već prije ukazanu jačinu vjetra
(tišina ni u jednom terminu motrenja tijekom lipnja,
srpnja i kolovoza 2001. nije zabilježena).
I na postaji Split-Marjan (slika 2) ni u jednom terminu
motrenja (7, 14 i 21 h) tijekom lipnja, srpnja i ko


lovoza nije zabilježena tišina. U kolovozu je zabilježeno
10-tak % više (90.4 %) slučajeva sa slabim vjetrom
(1-3 Bf) nego u višegodišnjem razdoblju. Lipanj i srpanj
bili su na razini višegodišnjeg razdoblja (73.3 % i


77.5 %). Što se tiče umjereno jakog (4-5 Bf) vjetra osjetno
povećanje bilo je u lipnju za 10 % i srpnju za 14 %. U
kolovozu je umjereno jakog vjetra bilo dvostruko manje
prema tridesetgodišnjem razdoblju. Međutim u tom je
mjesecu bio nešto češći 2.2 % jaki vjetar (6 i 7 Bf).
Bitnije promjene prema referentnom razdoblju uočavaju
se za kolovoz, gdje se vidi povećana učestalost
jugozapadnog (SW) vjetra.


Dakle najveće promjene vjetrovnih prilika uzduž
obale, obalnom zaleđu i otocima uočavaju se tijekom
kolovoza. Kako u tom mjesecu najčešće nastaju šumski
požari, a i po spaljenoj površini ujedno su i najveći,
može se zaključiti da je jedan od bitnih vremenskih
čimbenika za nastajanje tih požara upravo promjena u
vjetrovnom režimu. Za razliku od sezone 2000. (Vučetić
, 2001) kada je pod utjecajem dugotrajnog vjetra
došlo do učinkovitijeg isušivanja gorivnog materijala,
a tek onda do utjecaja na sam tijek požara, u ovome
slučaju vjetrovne prilike su izravno uvjetovale ponašanje
požara.


5. INDEKS POČETNOG ŠIRENJA I METEOROLOŠKI INDEKS POŽARA
Initial spread index and fire weather index
Za moguću usporedbu i lakše praćenje iz godine u
godinu, utjecaja vremenskih prilika koje utječu na
stvaranje ne/povoljnih uvjeta za nastanak i širenje
šumskih požara, dani su na slici 3 hodovi dnevnih vrijednosti
indeksa početnog širenja, ISI (Initial Spread
Index) i meteorološkog indeksa požara, FWI (Fire
Weather Index) za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolo


voza 2001. godine za meteorološke postaje Zadar,
Split-Marjan i Dubrovnik.


Indeks ISI daje ocjenu širenja vatre nakon zapaljenja
goriva standardnog tipa (kanadski bor). Proračunom
se dobiva iz sljedeće formule (Van Wagner i
Pickett, 1985; Vučetić, 2000.):


ISI= 0.208f(W)f(F) (1)