DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. li-12, CXXVI (2002), 563-574 pojedine godine od klimatskih prilika. Procjena sezonske žestine (Seasonal Severity Rating, SSR) dobiva se primjenom kanadske metode Meteorološkog indeksa opasnosti od šumskog požara (Fire Weather Index, Vu č e t i ć, 2000), prema rezultatima Williams-a i Wan Wagnera (Dimitrov, 1998), a prema relaciji: DSR = 0.0272 ( FWI),77 (3) DSR je dnevna procjena žestine (Daily Severity Rating) iz koje se onda izračunava srednja mjesečna, MSR (Monthly Severity Rating) ili srednja sezonska (SSR) procjena žestine. Općenito, vrijednosti SSR iznad 7 predstavljaju ekstremni potencijal ponašanja požara, vrijednosti između 3 i 7 predstavljaju visoki do vrlo visoki potencijal, vrijednosti između 1 i 3 čine umjereni potencijal, a vrijednosti manje od 1 jednake su niskom požarnom potencijalu (D im i tro v, 1998.). U svrhu izrade karte korišteni su podaci s 15 meteoroloških postaja smještenih uzduž Jadrana, neposrednom zaleđu, Lici i Gorskom kotaru, koje su imale potpun niz 1961-1990. Uz to korišteni su podaci s još četiri postaje s nešto kraćim nizom. Karta srednje sezonske žestine, SSR, za sezonu lipanj-rujan, za razdoblje 1961-1990. prikazana je na slici 4. ZAViZAN SSR-0,a4jk 1594m Kako SSR u sebi sadrži meteorološke uvjete preko vremenskih elemenata temperature i vlažnosti zraka, brzine vjetra i količine oborine te stanje vlažnosti mrtvog šumskog gorivnog materijala (Vučetić, 2000) možemo reći da slika 4 predstavlja klimatološko-požarni prikaz prosječnog stanja na ovome području. Osnovni nedostaci ovakvog prikaza su da je srednjak napravljen za relativno veliko razdoblje (lipanj-rujan), pogotovo kada se zna da vrijeme u lipnju, a posebice u rujnu može bitno utjecati na ukupni srednjak, pa time i izmijeniti predožbu požarne ugroženoti tijekom srpnja i kolovoza. Osim toga, meteorološke postaje Ploče i Dubrovnik nemaju potpuni tridesetgodišnji niz podataka (Dubrovnik od 1971, Ploče od 1978.) pa to može biti izvor nepreciznosti dijela karte za južnu Dalmaciju. U izradi karte nisu uzeti u obzir vrijednosti SSR za Senj. Naime, Senj ima poseban vjetrovni režim, pod čijim su utjecajem vrijednosti SSR potpuno drukčije i za dva stupnja skale veće od okolnog područja. Zbog toga su podaci za Senj izdvojeni i prikazani u odnosu na Zavižan i Gospić (slika 5) kao presjek vrijednost SSR na priobalnoj i kontinentalnoj, ličkoj strani. Slika 5. Idealiziran presjek more-zaleđe i vertikalni gradijent SSR za postaje Senj, Zavižan i Gospić Figure 5 Idealised sea-hinterland cross-section and vertical SSR gradient for the stations Senj, Zavižan and Gospić Iz slike 4 vidljivo je da je prosječno najugroženije jedan od razloga može biti već spominjan kraći niz područje približno od Šibenika do Ploča i to s pripadajupodataka. Još uvijek izrazito visoka vrijednost SSR od ćim otocima, ali i zaleđem. Interesantno da se južno od 6.01 do 8.00, pojavljuje se približno do granice sjeverne Stona srednje vrijednosti SSR osjetno smanjuju čemu Dalmacije i u unutrašnjosti na širem području Knina. 7. USPOREDBA SEZONE 2001. S PROSJEČNIM STANJEM Comparison of ohe season 2001 with the average condition Na slici 6 prikazane su vrijednosti SSR za 2001. gopadnog dijela otoka Korčule i otoka Lastova. Na tim su dinu. Osnovne promjene koje se uočavaju u odnosu na područjima i proračunate najveće sezonske vrijednosti srednje stanje (slika 4) odnose se na nadprosječne vriza SSR (15.01 do 20.00). Do povećanja vrijednosti jednosti na širem području Knina, Šibenika, Ploča, za-SSR iznad srednjeg stanja došlo je i na području Kvar |