DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 575-587 UDK 630* 429 + 231 REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA - PRIMJER ŠUME KALJE REVITALIZATION OF DEGRADED FOREST ECOSYSTEM AFTER DIEBACK OF PEDUNCULATE OAK - A CASE STUDY IN THE KALJE FOREST Igor ANIĆ, Milan ORŠANIĆ*, Marija DETELIĆ** SAŽETAK: Istraživana je struktura sastojina koje su nastale na degradiranome staništu nakon katastrofalnoga sušenja sastojina hrasta lužnjaka u razdoblju od 1983. do 1986. godine u šumi Kalje. Uspoređeni su rezultati istraživanja iz 1986. i 1999. godine. Utvrđeno je kako je sa šums kouzgojnoga gledišta sanacija obavljena uspješno. Današnje su sastojine mladici poljskoga jasena s primjesama crne johe i ostalih vrsta (vrba, brijest, vez, topola, žestilj, obični grab, klen, divlja kruška). Sastojine su suvisle, vitalne, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine. Poljski jasen se na istraženim primjerima pokazuje kao najpogodnija vrsta za sanaciju posljedica sušenja i postupnu revitalizaciju degradiranih staništa Posavine. Udjelom u smjesi, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama. Hrast lužnjak u ovim stanišnim uvjetima nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Istraživanje potvrđuje spoznaju o neadekvatnosti degradiranoga staništa za ovu vrstu drveća. S druge strane, prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod zastorom pionirskih vrsta ukazuje na postupnu revitalizaciju staništa i dugoročno prijelazni karakter ovih sastojina. Udio crne johe u promatranom se razdoblju smanjio. Ostale vrste popunjavaju praznine u sklopu sastojina i povećavaju njihovu raznolikost. Rezultati istraživanja potvrđuju kako pionirske vrste drveća trebaju dominirati u šumskouzgojnim postupcima sanacije prilikom intenzivnoga sušenja (više od trećine volumena) i nagle degradacije staništa. Ključne riječi: Quercus roburL., Fraxinus angustifolia Vahl, sušenje, pionirske vrste drveća, degradacija ekosustava, revitalizacija staništa UVOD - Intoduction Sušenje hrasta lužnjaka ozbiljno je utjecalo na gosonaj iz šume Kalje. Tamo se u razdoblju od 1983. do podarenje hrastovim šumama u središnjoj Europi 1986. godine, na površini od 1 267 ha, osušilo pribli( Hämmerli iStadler 1989), izazvalo nagle izmježno 176 000 m3 volumena, od čega 98,5 % hrasta lužne gospodarskih planova i zahtijevalo brzo prilagođa-njaka (Prpić i dr. 1994). Sušenje ostalih vrsta drveća vanje šumskouzgojnih postupaka (Tiefenbacher bilo je manjega značenja. 1996). Sušenje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj poprimilo Intenzivno sušenje hrastovih stabala istodobno je je u posljednjih dvadesetak godina veće razmjere. izazvalo prekidanje sklopa, izloženost tla neposred Najdrastičniji primjer sušenja i propadanja hrastika je nom utjecaju svjetla, zakorovljenje i mjestimično za barivanje. Dendrokronološkim istraživanjima utvrđe no je kako je sušenju prethodilo kontinuirano opadanje vrijednosti širine goda u trajanju duljem od 20 godina * Dr. se. Igor Anić, dr. se. Milan Oršanić, Šumarski fakultet, (Pranjić iLukić 1989). Nagla smanjenja širine go p.p. 422, 10002 Zagreb ** Matija Detelić, aps. šum., Sisačka 77, 10417 Buševec da koja su se dogodila 1982. i 1983. godine definirana |