DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 575-587 UDK 630* 429 + 231 REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA - PRIMJER ŠUME KALJE REVITALIZATION OF DEGRADED FOREST ECOSYSTEM AFTER DIEBACK OF PEDUNCULATE OAK - A CASE STUDY IN THE KALJE FOREST Igor ANIĆ, Milan ORŠANIĆ*, Marija DETELIĆ** SAŽETAK: Istraživana je struktura sastojina koje su nastale na degradiranome staništu nakon katastrofalnoga sušenja sastojina hrasta lužnjaka u razdoblju od 1983. do 1986. godine u šumi Kalje. Uspoređeni su rezultati istraživanja iz 1986. i 1999. godine. Utvrđeno je kako je sa šums kouzgojnoga gledišta sanacija obavljena uspješno. Današnje su sastojine mladici poljskoga jasena s primjesama crne johe i ostalih vrsta (vrba, brijest, vez, topola, žestilj, obični grab, klen, divlja kruška). Sastojine su suvisle, vitalne, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine. Poljski jasen se na istraženim primjerima pokazuje kao najpogodnija vrsta za sanaciju posljedica sušenja i postupnu revitalizaciju degradiranih staništa Posavine. Udjelom u smjesi, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama. Hrast lužnjak u ovim stanišnim uvjetima nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Istraživanje potvrđuje spoznaju o neadekvatnosti degradiranoga staništa za ovu vrstu drveća. S druge strane, prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod zastorom pionirskih vrsta ukazuje na postupnu revitalizaciju staništa i dugoročno prijelazni karakter ovih sastojina. Udio crne johe u promatranom se razdoblju smanjio. Ostale vrste popunjavaju praznine u sklopu sastojina i povećavaju njihovu raznolikost. Rezultati istraživanja potvrđuju kako pionirske vrste drveća trebaju dominirati u šumskouzgojnim postupcima sanacije prilikom intenzivnoga sušenja (više od trećine volumena) i nagle degradacije staništa. Ključne riječi: Quercus roburL., Fraxinus angustifolia Vahl, sušenje, pionirske vrste drveća, degradacija ekosustava, revitalizacija staništa UVOD - Intoduction Sušenje hrasta lužnjaka ozbiljno je utjecalo na gosonaj iz šume Kalje. Tamo se u razdoblju od 1983. do podarenje hrastovim šumama u središnjoj Europi 1986. godine, na površini od 1 267 ha, osušilo pribli( Hämmerli iStadler 1989), izazvalo nagle izmježno 176 000 m3 volumena, od čega 98,5 % hrasta lužne gospodarskih planova i zahtijevalo brzo prilagođa-njaka (Prpić i dr. 1994). Sušenje ostalih vrsta drveća vanje šumskouzgojnih postupaka (Tiefenbacher bilo je manjega značenja. 1996). Sušenje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj poprimilo Intenzivno sušenje hrastovih stabala istodobno je je u posljednjih dvadesetak godina veće razmjere. izazvalo prekidanje sklopa, izloženost tla neposred Najdrastičniji primjer sušenja i propadanja hrastika je nom utjecaju svjetla, zakorovljenje i mjestimično za barivanje. Dendrokronološkim istraživanjima utvrđe no je kako je sušenju prethodilo kontinuirano opadanje vrijednosti širine goda u trajanju duljem od 20 godina * Dr. se. Igor Anić, dr. se. Milan Oršanić, Šumarski fakultet, (Pranjić iLukić 1989). Nagla smanjenja širine go p.p. 422, 10002 Zagreb ** Matija Detelić, aps. šum., Sisačka 77, 10417 Buševec da koja su se dogodila 1982. i 1983. godine definirana |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 32 <-- 32 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić, M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA . Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 575-587 100 90 20 1 intenzitet sušenja ukupni - total dieback intensity 10 intenzitet sušenja hrasta oak dieback intensity 1 2 3 4 5 6 7 10 Ploha -Plot Graph 1Grafikon 1 The intensity ofdieback as to exp. plots . Intenziteti sušenja po plohama šenja iznosili su između 36 i 77%. Prosječni volumeni prije sušenja iznosili su između 347 i 550 mVha, a nakon sušenja od 102 do 326 mVha. Najveći dio posušenoga volumena otpada na hrastovinu. Pokusne plohe postavljene su s obzirom na porast intenziteta sušenja bivših hrastovih sastojina od onih gdje je sušenje bilo nižega intenziteta (ploha 1), prema plohama gdje je sušenje bilo intenzivnije (ploha 10). Kako bi se dobila jasnija slika o izgledu sastojina i staništa donosimo kratke opise iz onih sastojina u kojima su postavljene pokusne plohe. Navedeni su opisi stanja tijekom prve izmjere 1986. godine te opisi sastojina i staništa iz naše izmjere 1999. godine. Ploha 1, odsjek 25a, niza/bara. Godina 1986: stanište osrednje zakorovljeno, približno polovica sušaca matičnih stabala još nije posječena. Godina 1999: na plohi je ustanovljen brojan prirodni pomladak i mladik jasena s rijetkim pomlatkom johe. Ponik i pomladak hrasta pojavljuju se pod jasenom. Godine 1993. u odsjeku je posađeno 2000 kom/ha sadnica jasena u dobi 3+0, a 1996. godine obavljeno je popunjavanje s još 10 000 kom/ha sadnica jasena. Ploha 2, odsjek 23a, bara/niza. Godina 1986: stanište potpuno zakorovljeno. Približno dvije trećine hrastovih sušaca još nisu posječeni.. Godina 1999: stariji pomladak i mladik jasena. Dobar dio biljaka je iz panja. Ponik i pomladak hrasta javljaju se na povišenim i sušim mjestima uz stare panj eve jasena. Ima nešto grmova ive i trušljike. Tablica 2. Pomladak na plohama u dva razdoblja izmjere. Masno otisnuta polja označavaju sastojine u kojima je obavljano popunjavanje sadnicama. Podaci za 1986. godinu iz Prpić i dr. (1986). Table 2 Young growth as to plots and years of measurement. Marked cells are stands which have been regenerated artificially by seedlings. Data for the year 1986 according to Prpić et al. (1986). Fraxinus Alnus Ploha angustifolia glutinosa Plot 1986 1999 1986 1999 1 8300 15350 3700 2450 2 3450 3750 2650 2400 3 4150 5900 1050 1550 4 4200 5000 1500 1150 5 2700 5550 1750 2950 6 4250 3550 3050 3000 7 2450 4300 2300 1200 8 3850 3350 1600 s650 9 3350 5950 2050 1700 10 4400 5750 3350 1950 Quercus robur 1986 1999 kom/ha 700 950 100 800 50 2450 150 1250 50 1150 100 1300 300 3600 150 150 350 2100 400 250 Ostale vrstdOther species: Salix sp., Ulmus sp., Populus sp., Acer tataricum Ostalo/ Ukupno/ Other Total 1986 1999 1986 1999 0 1050 12700 19800 200 3200 6400 10150 0 850 5250 10750 450 150 6300 7550 150 700 4650 10350 1000 2300 8400 10150 900 2100 5950 11200 1250 650 6850 4800 250 350 6000 11100 2050 600 10200 8550 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 33 <-- 33 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić, M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 575-587 Ploha 3, odsjek 34, bara. Godina 1986: stanište potpuno zakorovljeno. Približno trećina posušenih stabala hrasta još nije posječena. U izmjeri 1993. godine zabilježeno je kako je stanište na dijelu plohe "bolje" tj. manje zakorovljeno. Godina 1999: jasenov mladik, orijetko pomladak. Godine 1995. popunjavano sa 6 000 kom/ha hrasta. Prema našoj izmjeri hrastov pomladak je dobrim dijelom propao. Od ostalih vrsta ima johe, grmova ive i pojedinačno primješanoga brijesta. Ploha 4, odsjek 38, niza. Godina 1986: stanište potpuno zakorovljeno. Stara je sastojina posječena. Godina 10000 9000 8000 7000 6000 a. 1 5000 4000 L 3000 2000 1000 0 1999: ovdje nalazimo rjeđi stariji pomladak i kvalitetan mladik jasena s primjesama johe. Ima i nešto hrasta do visine 125 cm, a pojedinačno i do 250 cm. Godine 1995. popunjavano sadnicama hrasta (7 000 kom/ha), a 1997. sadnicama jasena (10 000 kom/ha). Pojedinačno se pojavljuje brijest. Ploha 5, odsjek 32a, vlažna niza/bara. Godina 1986: stanište jako zakorovljeno. Približno dvije trećine posušenih stabala hrasta lužnjaka još nije posječeno. U opisu iz 1993. godine navodi se kako je stanište manje zakorovljeno. Godina 1999: jasen se nalazi u stadijima Grafikon 2. Distribucija pomlatka poljskoga jasena po pokusnim plohama Graph 2 Distribution of young growth of narrow-leaved ash as to plots 10000 9000 8000 1986 1999 a 7000 6000 I cd s o 5000 4000 3000 2000 1000 0 5 6 10 Ploha -Plot Grafikon 3. Distribucija pomlatka crne johe po pokusnim plohama Graph 3 Distribution of young growth of black alder as to plots |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 34 <-- 34 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić. M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. II- 12, CXXVI (2002). 575-587 mlađega i starijega pomlatka i mladika, a ima i ponika. Hrast se pojavljuje u stadijima mlađega pomlatka i ponika. Pojedinačno se pojavljuju grmovi ive. Ploha 6, odsjek 36a, suha niza. Godina 1986: stanište djelomično zakorovljeno. Ima dosta johovoga podrasta. Sječa u tijeku. Godina 1999: nešto starijeg pomlatka i mladika jasena i johe, a hrasta samo u stadiju pomlatka. Ima dosta brijesta iz panja i grmova ive. Ploha 7, odsjek 41a, niza. Godina 1986: stanište zakorovljeno. Šušci posječeni. Dosta pomlatka iz panja. Tijekom izmjere 1993. godine napominje se kako je 10000 9000 8000 7000 s -C; ´>. 6000 o W. I 5000 rt - 5= 4000 o _*: 3000 2000 1000 0 učešće amorfe veliko. Godina 1999: mladik jasena i johe s primjesama brijesta i ive. Dosta ponika hrasta i nešto pomlatka. Ploha 8, odsjek 40b, tipična jasenova bara. Postoji samo opaska iz 1993. godine kako je teren jako zakorovljen. Godina 1999: dobro razvijeni jasenov mladik. Ponegdje se pojavljuju joha i iva. Ima stabala iz sjemena, panja i položenih grana, a sve se to javlja na povišenim lokalitetima, uz stare panj eve. Ploha 9, odsjek 33a, niza. Godina 1986: stanište jako zakorovljeno. Nije posječeno oko dvije trećine 1986 1999 Grafikon 4. Distribucija pomlatka hrasta lužnjaka po pokusnim plohama Graph 4 Distribution of young gsrowth of pedunculate oak as to plots 10000 1986 9000 1999 8000 7000 -§ 6000 a, 5000 4000 o 3000 2000 1000 0 Grafikon 5. Distribucija pomlatka ostalih vrsta po pokusnim plohama Graph 5 Distribution of young growth of other species as to plots |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 35 <-- 35 --> PDF |
1. Anić. M. Oršanić, M. Dclclić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOCiA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002). 575-587 25000 20000 a, a O 15000 10000 5000 4 5 6 7 Ploha Plot Grafikon 6. Ukupni broj biljaka na pokusnim plohama po godinama izmjere Graph 6 Total number of plants as to exp. plots 10 100% 8 u ´uf X, —s´ o D Ostalo Other Quercus Alnus Fraxinus Pokusna ploha Experimental plot Grafikon 7. Omjer smjese 1986. godine Graph 7 Mixture of species at 1986 starih osušenih stabala hrasta lužnjaka. Godine 1993. stanište je manje zakorovljeno. Godina 1999: jasenov mladik s nešto starijeg pomlatka i primjesama pomlatka johe, ive i hrasta. Ploha 10, odsjek 39a, niza. Godina 1986: stanište jako zakorovljeno. Sječa sušaca obavljena. Godina 1999: ovdje nalazimo mladik jasena i johe s nešto graba i brijesta, a pojedinačno i krušku. Na temelju podataka izmjera iz 1986. i 1999. godine izrađena je Tablica 2 u kojoj su prikazane količine mladoga naraštaja po glavnim vrstama i ukupno. Na plohama su od grmolikih vrsta značajnije nazočne trušljika, glog, drijen, svib i amorfa. U strukturi mladoga naraštaja dominira poljski jasen, zatim crna joha te hrast lužnjak i ostale vrste. Poljski jasen glavna je vrsta drveća. Iz Grafikona 2 vidljivo je kako je učešće poljskoga jasena apsolutno poraslo između dvije izmjere na svim plohama, osim ploha 6 i 8. Učešće crne johe smanjilo se između dvije izmjere (Grafikon 3) osim na plohama 3 i 5. Učešće hrasta lužnjaka poraslo je između dvije izmjere (Grafikon 4), osim na plohi 8 (broj ostao isti) i plohi 10 (opao). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 36 <-- 36 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić, M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 575-587 Uglavnom su to hrastov ponik i pomladak koji se pojavljuju pod zastorom mladika poljskoga jasena. Radi se prirodnom mlađem pomlatku (plohe 5, 6 i 9), umjetnom pomlatku od popunjavanja sadnicama (plohe 3 i 4) ili velikom broju ponika (ploha 7). Ostale vrste (vrba, nizinski brijest, vez, bijela topola, žestilj) pokazivale su u izmjeri 1986. godine neznatan porast učešća od ploha na kojima je intenzitet sušenja bio manji prema plohama na kojima je intenzitet sušenja veći (Grafikon 5). U izmjeri 1999. godine čini se kako je trend obrnut. Na plohi 6 nađeno je, osim ive, primješanoga brijesta te pojedinačno kruška, a na plohi 10 brijest, kruška i obični grab. Na Grafikonu 6 prikazanje ukupan broj biljaka po pokusnim plohama. Vidljivo je kako se ukupan broj biljaka u apsolutnom iznosu povećao po pokusnim plohama od 1986. do 1999. godine. Izuzetak su plohe 8 i 10 gdje je ukupan broj biljaka opao. Napomenut ćemo i Cl r. J I kako su to plohe na kojima je sušenje bilo intenzivno. Sastojina koju karakterizira ploha 1 je najgušća. To je zbog popunjavanja poljskim jasenom iz 1993. i 1996. godine. Na temelju podataka iz Tablice 2 izrađeni su Grafikoni 7 i 8 koji prikazuju relativne udjele vrsta po plohama 1986. i 1999. godine. Uspoređujući grafikone vidi se kako je između dva razdoblja izmjere došlo do relativnoga smanjenja učešća crne johe i povećanja učešća hrasta lužnjaka. Srednja visina jasenovoga mladika iznosi od 6,54 m do 8,90 m. Stabla crne johe imaju veći raspon srednjih visina, od 4,07 m do 9,12 m. Hrastova stabalca su u razvojnoj fazi mlađeg pomlatka i njihova srednja visina je od 0,20 do 1,00 m, osim na plohi 6 gdje iznosi 1,91 m. Sve ukazuje kako sastojine poljskoga jasena pod svojim zastorom omogućuju pojavu ponika i pomlatka hrasta lužnjaka. Ipak, hrast za sada ne može konkurirati poljskom jasenu i ostalim pionirskim vrsta Ostalo -Other D Quercus Alnus Fraxlnus 2 3 4 5 6 7 8 Pokusna ploha - Experimental plot Grafikon 8. Omjer smjese 1999. godine Graph 8 Mixture ofspecies at 1999 Tablica 3. Prosječne visine, 1999. godina (hx- aritmetička sredina; sj — standardna devijacija) Table 3 Ploha Plot 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Mean heights, year 1999 (hx- arithmetical mean; sd - standard deviation) Fraxinus angustifolia Alnus glutinosa sd sd Khx m 6,60 1,57 8,15 1,57 6,54 2,06 5,48 1,52 6,81 1,57 4,07 0,53 6,79 1,43 7,40 1,62 8,00 2,35 7,47 2,47 8,06 2,30 8,30 1,56 7,69 1,89 7,79 1,66 6,81 1,53 6,24 0,95 7,04 1,69 7,04 1,07 8,90 1,67 9,12 1,95 Quercus rohur hx *d 0,66 0,47 0,36 0,27 0,21 0,07 0,53 0,31 0,51 0,20 1,91 1,11 0,29 0,17 - 1,08 0,64 - |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić. M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA . Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 575-587 I a = Tri > 4 5 6 7 Pokusna ploha -Experimental plot Grafikon 9. Prosječne visine po vrstama drveća i plohama, 1999. godine Graph 9 Mean heights as to species and plots, year 1999 10 f 1 .*-". tr *: =0 &c Ci L IH t o ~, c e j~. " ´ > prosječni promjer- mean DBH (era) 9 prosječna visina - mean height (m) 1 2 5 6 Ploha -Plot Grafikon 10. Prosječni promjeri i visine srednjih plošnih stabala poljskog jasena 1999. godine Graph 10 Mean DBH and heights of mean basal area tree of narrow-leaved ash, year 1999 ma. Na temelju podataka iz Tablice 3 izrađen je Grafiploha s manjim prema plohama s većim intenzitetom kon 9 koji jasno prikazuje razliku između visina poljsušenja bivše sastojine. Poljski jasen postiže visine od skoga jasena i crne johe te hrasta lužnjaka. 5,18 do 10,19 m, a prsne promjere od 4,29 do 8,12 cm. Na Grafikonu 10 prikazane su prosječne vrijednosti Prosječni visinski prirast u proteklome razdoblju iznosio je od 0,43 (min.) do 0,72 m (max.). Za sada nisu promjera i visina po tri srednja plošna stabla poljskoga utvrđene znakovite razlike u visinskome prirastu izme jasena sa svake pokusne plohe. Raspon dobi analizira đu ploha. nih srednjih plošnih stabala je od 11 do 17 godina. Uočljiv je neznatan porast trenda promjera i visina od |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 41 <-- 41 --> PDF |
I. Anić. M. Oršanić, M. Dctclić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... ed with alders and other pioneer species. The newly-established stands were restocked and tended when needed. These stands have currently reached the stage of the young growth. The stand canopies are closed and vital and contain sufficient number of plants per area unit. The results confirm past perceptions concerning the choice of tree species to rehabilitate degraded sites in Posavina. Narrow-leaved ash proved to be the most suitable species. In terms of participation, heights and vitality, it dominates other species in the stands. It has achieved heights between 5.18 and 10.19 m, and breast diameters between 4.29 and 8.12 cm. The average height increment in the past period ranged from 0.43 (min) to 0.72m (max.). No significant differences in the height increment were found in the plots. For the moment, pedunculate oak does not play an important role in the stand structure. It occurs under the crowns of narrow-leaved ash in the developmental stages of seedlings and saplings. Attempts to favour oak with the practice of restocking have proved unproductive (plots 3 and 4). The share of black alder has decreased in the observed period. The heavy soils and weed- covered sites in the forest of Kalje do not seem to be as conducive for this species as they are for narrow-leaved ash. Additional research should be made to shed more light on this problem. Other species of pioneer character are the elements that fill the gaps in the stand canopies and increase their diversity. Depending on the height, cleaning or thinning treatments should be directed at ensuring an adequate share of "other" species in the species mix and not at removing them completely. This refers particularly to Tatarian maple, elm, spreading elm, common hornbeam, hedge maple and wild pear. The analyses were made in the localities in which dieback in former pedunculate oak stands affected over one third of the volume, or 36 to 77 %. The results do not show a significant influence of dieback intensity of former oak stands on the structural characteristics of the present young growth. This means that for the moment, regardless of the degree and rate of dieback in the former stands, the young stands do not differ from each other. Accordingly, pioneer tree species should dominate in restorative silvicultural treatments undertaken to mitigate the consequences of intensive dieback (more than one third of basic volume) and sudden site degradation. The results show that restoration was successful from a silvicultural aspect. New stands have been established which will fulfil their non-commercial and commercial role in the forest Kalje. Natural regeneration of pedunculate oak under the shelter of pioneer species points to a gradual site rehabilitation and a long-term transitional character of these stands. It should be stressed that this research is a contribution to the currently held attitude that a degraded site is lost for this tree species. Key words: Quercus roburZ., Fraxinus angustifolia Vahl, dieback, pioneer tree species, site degradation, site rehabilitation Šumarski list br. 11-12. CXXVI (2002), 575-587 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 42 <-- 42 --> PDF |
® GcoXeha. Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme EltO R55 Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE S TAMAYA PLANIMETRI - klasični - digitalni GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 40 <-- 40 --> PDF |
I. Anić, M. Organic, M. Delelić: REVITALIZACIJA DEGRAD1RANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 575-587 Tiefenbacher, H., 1996: Silvicultural planning Vranković, A., F. Bašić, 1989: Neki rezultati peunder conditions of environmental change: doloških istraživanja u poremećenim ekosisteevaluation of options in a dieback in Austrian mima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Glas. šumske oak forests. Forest Ecology and Management, pokuse 25: 25-52, Zagreb. 83: 133-136. Žalac , T., 2002: Šumsko-uzgojne značajke sastojine Vär ally ay, G., 1989: Climate change and soil prohrasta lužnjaka podignute sadnjom na nasipe. cesses. U: M. Maceljski (ur.), Prilagodba poljoDiplomski rad, Šumarski fakultet, 31 str., privrede i šumarstva klimi i njenim promjenaZagreb. ma. HAZU, 5-16, Zagreb. SUMMARY: The research deals with the structure of stands established over a degraded site after a catastrophic dieback of pedunculate oak stands in the forest of Kalje in the period 1983 - 1986. It is aimed at investigating a) the structural properties of new stands established with rehabilitation treatments following the dieback of pedunculate oak stands, b) some possible impacts of dieback intensities informer stands on the structural properties of newly-established stands, c) the role of narrow-leaved ash in revitalising degrades sites. Research was conducted in experimental plots set up in the forest of Kalje in 1986, at the beginning of investigation of dieback causes and effects. The paper compares the results of 1986 and 1999. The plots were arranged by dieback intensities informer oak stands starting from low towards high intensity, or from Plot 1 to Plot 10. All experimental plots are 200 m2 in size and are distributed in the form of 100 m-long and 2 m-wide strips. All woody species in the plots were measured. If their breast diameters were less than 3 cm, they were classified (in terms of height) into height classes 25 cm wide. Three mean basal area trees were cut in each plot, and their age was determined and growth and increment analysed. All data were inserted into field manuals, while experimental plot positions were drawn into the Management Unit map. The average heights were calculated from height distributions of narrow-leaved ash, black alder and pedunculate oak. In order to have better perception of the extent of dieback in former pedunculate stands in the forest of Kalje, dieback intensities were analysed in selected compartments, in which experimental plots were established after the silvicultural procedure of restoration. The canopy opening in the stands of pedunculate oak ensuing from extensive dieback in the 80s had the character of preparatory or seeding cut. The highest dieback intensities were characterised by an almost complete canopy opening and even by the final cut in some places. Abrupt light caused the soil to become weed-covered and swampy in places, with all the consequences mentioned in the introductory chapter. Silvicultural treatments of restoring the effects of dieback and gradually rehabilitating the degraded site included: - preparing the site (draining stagnant water, removing weeds, loosening the soil, installing pipe drainage in the road to enable undisturbed circulation of flood water), - tending the natural young growth occurring under the crown canopy during dieback and restoration (removing weeds, shrubs and advance regeneration, protection from game), artificial regeneration by planting seedlings of pioneer tree species and removing dry oaks with the final cuts. The treatments were applied simultaneously in small areas within the same compartment. This required drawing detailed silvicultural plans with maps and schemes on a scale 1:5,000 or 1:10,000. The stand form was converted (substitution): oak stands were replaced with ash stands complement |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Anić, M. Oršanić, M. Detclić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 12, CXXV1 (2002). 575-5X7 izaciju ekosustava i dugoročno prijelazni karakter ovih sastojina. Udio crne johe u promatranom razdoblju smanjio se. Ostale vrste (vrba, brijest, vez, topola, žestilj, obični grab, klen, divlja kruška) popunjavaju praznine u sklopu sastojina i povećavaju njihovu raznolikost. LITERATURA Babogredac , Đ., 1952: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. Sum. list, LXXVI(5-6): 153-160, Zagreb. Dekanić , I., 1976: Prirodna regeneracija i rekultivacija nizinskih sastojina u propadanju. Elaborat, Šumarski fakultet, 15 str., Zagreb. Dekanić , I., 1975: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. list XCIX (4-6): 119-127, Zagreb. Dekanić, 1., S. Matić, 1974: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). U: M. Androić (ur.), Epidemijsko ugibanje i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šumarski fakultet, 279-301, Zagreb. Detelić, M, 2002: Strukturne značajke mladika nakon sušenja sastojina hrasta lužnjaka. Diplomski rad, Šumarski fakultet, 29 str., Zagreb. Fan ta, J., 1997: Rehabilitating degraded forests in Central Europe into self-sustaining forest ecosystems. Ecological Engineering, 8: 289-297. Fanta, J., 1994: Forest ecosystem development on degraded and reclaimed sites. Ecological Engineering, 3: 1-3. Hämmerli , F., B. Stadler, 1989: Eichenschäden - Eine Übersicht zur sutiation in Europa und in der Schweiz. Schweiz. Z. Forstwes., 140: 357-372. Klimo, E., J. Materna, J. Vokoun, 1998: Global changes of climate and possible changes in forest soil processes. U: M. Maceljski (ur.), Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama, HAZU, 215-221, Zagreb. Martinović,J., 1997: Tloznanstvo u zaštiti okoliša. Državna uprava za zaštitu okoliša, 288 str., Zagreb. Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: O izboru vrsta drveća za obnovu sastojina hrasta lužnjaka zahvaćenih sušenjem. U: S. Sever (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, str. 127-134, Zagreb. Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996a: Istraživanja obnove i njege šuma na području Pokupskog Rezultati istraživanja ukazuju kako pionirske vrste drveća trebaju dominirati prilikom šumskouzgojnih postupaka sanacije kod intenzivnoga sušenja (više od trećine temeljnoga volumena) i nagle degradacije staništa. - References bazena. Rad. Šumar, inst., 31 (1/2): 111-124, Ja strebarsko. Matić , S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje. Šum. list CXVIII (3-4): 71-79, Zagreb. Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, Š. Meštrović, 1994: Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarstvu Sisak. Glas. šum. pokuse 30: 299-335, Zagreb. Matić, S., J. Skenderović, 1993: Studija biološkog i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja). Glas. šum. pokuse 29: 295-334, Zagreb. Matić, S., 1989: Uzgojne mjere u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 67-77, Zagreb. Pranjić, A., N. Lukić, 1989: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena. Glas. šum. pokuse 25: 79-92, Zagreb. Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glas. šum. pokuse 25: 1 -24, Zagreb. Prpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, A. Pranjić, Š. Meštrović, 1994: Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak. Glas. šumske pokuse 30: 361-420, Zagreb. Prpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, A. Pranjić, Š. Meštrović, 1986: Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak. Elaborat Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Rauš, Đ., J. Vukelić, 1989: Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 53-66, Zagreb. Strepački,V., 1931: Odvodnjavanje bara u slavonskim šumama sa biološkog gledišta. Šum. list, LV (9): 408-409, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić. M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002). 575-5X7 RASPRAVA Otvaranje sklopa sastojina hrasta lužnjaka uslijed katastrofalnoga sušenja koje se dogodilo 80-tih godina, imalo je karakter pripremnoga ili naplodnoga sijeka. Najviši intenziteti sušenja imali su značajke gotovo potpunoga otvaranja sklopa, a mjestimice i dovršnoga sjeka. Kao posljedica nagloga osvjetljenja tlo se zakorovilo, a ponegdje zabarilo s posljedicama spomenutim u uvodnom poglavlju. Šumskouzgojni postupci saniranja posljedica sušenja i postupne rehabilitacije degradiranoga staništa obuhvatili su: - pripremu staništa (odvodnju stagnirajuće vode, uklanjanje korova, rahljenje tla, ugradnju cjevnih propusta u trupu cesta za nesmetano kolanje poplavnih voda) - njegu prirodnoga pomlatka koji se pojavio pod zastorom krošanja u tijeku sušenja i saniranja (oslobađanje od korova, grmlja i predrasta, zaštitu od divljači) umjetnu obnovu sadnjom sadnica pionirskih vrsta drveća i obaranje posušenih hrastova dovršnim sjekom. Postupci su se odvijali istodobno, na malim površinama unutar istoga odsjeka. To je zahtijevalo izradbu detaljnih šumskouzgojnih planova s kartografskim prikazima i skicama mjerila 1: 5000 ili 1 : 10000. Obavljena je izmjena sastojinskoga oblika (supstitucija): hrastici su zamijenjeni jasenicima s primjesama johe i ostalih vrsta. U novoosnovanim sastojinama po potrebi su obavljeni postupci popunjavanja i njege pomlatka. Do danas su se sastojine razvile do stadija mladika. Mladici su suvisli, vitalni, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine s obzirom na dosegnuti razvoj po plohama. Rezultati potvrđuju dosadašnje spoznaje o odabiru vrsta drveća za sanaciju posljedica sušenja i postupnu revitalizaciju degradiranih nizinskih ekosustava hrasta lužnjaka Posavine. Poljski jasen pokazuje se kao najpogodnija vrsta za tu namjenu. Učešćem, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama u ZAKLJUČCI Sa šumskouzgojnoga gledišta sanacija šume Kalje obavljena je uspješno. Sastojine osnovane nakon katastrofalnoga sušenja hrasta lužnjaka, u razdoblju od 1983. do 1986. godine, danas su mladici poljskoga jasena s primjesama crne johe i ostalih vrsta. Sastojine su suvisle, vitalne, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine s obzirom na dosegnuti razvoj po pokusnim plohama. Poljski jasen se na ovom primjeru pokazuje kao najpogodnija vrsta za postupnu revitalizaciju ekosustava Posavine s posebnim osvrtom na stanište. Učešćem, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama. - Discussion sastojinama. Hrast lužnjak na ovim staništima za sada nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Pokušaji forsiranja hrasta postupkom popunjavanja pokazali su se nesvrhovitim (plohe 3 i 4). Udio crne johe u promatranom razdoblju smanjio se. Čini se kako teška tla i zakorovljena staništa šume Kalje ne odgovaraju toliko ovoj vrsti, koliko poljskome jasenu. Za potpuno sagledavanje ove pojave potrebno je obaviti dodatna istraživanja. Ostale vrste pionirskoga karaktera pokazuju se kao elementi koji popunjavaju praznine u sklopu sastojina i povećavaju njihovu raznolikost. U postupcima čišćenja ili proreda, ovisno o uzrastu, ne treba potpuno uklanjati "ostale" vrste, već im treba osigurati primjeren udio u omjeru smjese. Posebice se to odnosi na žestilj, brijest, vez, obični grab, klen i divlju krušku. Analize su obavljene na lokalitetima na kojima je sušenje bivših sastojina hrasta lužnjaka iznosilo više od trećine volumena odnosno od 36 do 77 %. Rezultati ne pokazuju znakovit utjecaj intenziteta sušenja bivših hrastovih sastojina na strukturne značajke današnjih mladika. Znači kako se istraživani mladici za sada ne razlikuju bez obzira na stupanj i brzinu sušenja bivših sastojina. To nam ukazuje kako pionirske vrste drveća trebaju dominirati prilikom šumskouzgojnih postupaka sanacije kod intenzivnoga sušenja (više od trećine temeljnoga volumena) i nagle degradacije staništa. Rezultati pokazuju kako je sanacija sa šumskouzgojnoga gledišta obavljena uspješno. Formirane su nove sastojine koje će ispunjavati općekorisnu i gospodarsku ulogu u šumi Kalje. Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod sklopom pionirskih vrsta ukazuje na postupni oporavak staništa i dugoročni prijelazni karakter ovih sastojina. Bez obzira na to treba istaći kako je i ovo istraživanje prilog spoznaji kako je degradirano stanište za sada izgubljeno za ovu vrstu drveća. - Conclusions Postiže visine od 5,18 do 10,19 m, a prsne promjere od 4,29 do 8,12 cm. Prosječni visinski prirast u proteklom je razdoblju iznosio od 0,43 (min.) do 0,72 m (max.). Za sada nisu utvrđene znakovite razlike u visinskome prirastu između ploha. Hrast lužnjak na ovim staništima nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Istraživanje potvrđuje spoznaju o neadekvatnosti degradiranoga staništa za ovu vrstu drveća. S druge strane, prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod sklopom pionirskih vrsta ukazuje na postupnu revital |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Anic, M. Oršanić, M. Detclić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA . Šumarski liši br. 11-12. CXXVI (2002), 575-587 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Šuma Kalje smještena je istočno od mjesta Lekenik. Tvore je predjeli Stari gaj - Drvosjek, Crevača, Kalje i Brestovac. Prostire se između 45°22´ i 45°30´ sjeverne geografske širine te 16°18´ i 16°50´ istočne geografske dužine. Proteže se od sjeverozapada prema jugoistoku između željezničke pruge Zagreb-Sisak, rijeke Odre i Lekeničkog potoka. Njezina površina iznosi 2413 ha. Suma Kalje blago je kotlinasta ravan koja se prostire na nadmorskim visinama od 105 m (predjel Dužica) do 96 m (rijeka Odra). Visinska razlika je 9 m, a teren je nagnut od jugozapada prema sjeveroistoku prema rijeci Odri. Prosječan nagib na udaljenosti od 4500 m, od odjela 49 (kota terena 105 m n. m.) do odjela 26 (kota terena 96 m n. m.), iznosi 0,20 %. Rubna staništa uz vodotoke i središnji, bazenski, dio šume Kalje je mikro- mezoudubina - bara, izložena poplavama rijeke Odre. Kako teren raste prema rubovima šume, tako staništa postaju suša i postupno prelaze u mikro-mezoudubine - niže i mikro-mezouzvisine - grede s prijelaznim oblicima mikro-mezoreljefa. Najveći dio sastojina hrasta lužnjaka u šumi Kalje osnovan je početkom XX. stoljeća pošumljavanjem pašnjačkih i barskih staništa. Tada je florni sastav većim dijelom odgovarao fitocenozi poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959), (Rauš iVukelić 1989). Za pošumljavanje se upotrebljavala metoda sadnje na nasipe. Tlo se kopalo i uhrpavalo u obliku nasipa s razmacima 3 -5 m. Tako bi mlade hrastove biljke bile izvan dohvata vode koja je obično stagnirala u jarcima između nasipa. Negativno mišljenje o podizanju hrastovih sastojina na ovaj način među prvima je u nas izrazio Strepački (1931). No vije analize preliminarnoga karaktera potvrđuju pretpostavku o nekvalitetnim i nestabilnim sastojinama podignutima na ovaj način (Žalac 2002). Sve su pokusne plohe postavljene u sastojinama u kojima florni sastav prizemnoga rašća, prema fitocenološkim istraživanjima Rauš a iVukelića (1989) te Rauš a u: Prpić i dr. (1994), odgovara fitocenozi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1938). Uvidom u 36-godišnji niz (1961-1996) podataka Državnoga hidrometeorološkoga zavoda za meteorološku postaju Sisak utvrđena je prosječna godišnja temperatura zraka ovoga područja od 10,7 °C. Prosječna temperatura za šest mjeseci vegetacije iznosi 17,2 °C. Prosječna godišnja količina oborina u promatranom razdoblju iznosila je 846,80 mm, a prosječna vegetacijska količina oborina 458,84 mm. Maksimumi padalina pojavljuju se u kasno proljeće i jesen, a između njih je suše razdoblje. Većina tala u šumi Kalje pripada skupini glejnih tala. Prema režimu vlaženja pretežito su epiglejna (Vranković u: Prpić i dr. 1994). Teškoga su mehaničkoga sastava. Radi se o teškim glinama, plastičnima, s vrlo teškim fizičkim svojstvima i lošim vodozračnim režimom. Poplave u šumi Kalje su redovita pojava. Visoke vode Save u proljeće, a ponekad i rano ljeto, podupiru Kupu i Odru koja se preko Lekeničkog potoka, potoka Duben i mreže kanala ulijeva u šumu. Šuma Kalje je retencijski prostor i dio je vodotehničkoga sustava srednje Posavine za obranu od poplava. Sjeveroistočno od šume Kalje planirana je izgradnja produžetka kanala Sava-Odra. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Strukturni elementi i intenziteti sušenja bivših matina Grafikonu 1. Dob hrastovih sastojina u vrijeme sučnih sastojina hrasta lužnjaka prikazani su u Tablici 1 i šenja bila je od 80 do 95 godina. Ukupni intenziteti su- Tablica 1. Strukturni elementi i intenzitet sušenja bivših sastojina hrasta lužnjaka Table I The structure and dieback intensity of former pedunculate oak stands Volumen -Volume Ploha Odsjek Dob Prije sušenja Poslije sušenja Plot Compartment Age Before dieback After dieback god. /year mVha 1 25a 85 443 282 2 23a 90 550 326 3 34 87 422 253 4 38 90 448 227 5 32a 95 475 324 6 36a 90 544 237 7 41a 90 451 232 8 40b 90 419 168 9 33a 80 347 110 10 39a 95 433 102 Ukupni intenzitet sušenja Total intensity of dieback % 36 41 40 49 51 56 49 60 68 77 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 30 <-- 30 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić, M. Dctelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 11 12. CXXV1 (2002), 575-5X7 su kao stresna stanja za hrast lužnjak. Fitocenološka istraživanja potvrdila su značajne promjene florne i vegetacijske strukture (Rauš iVukelić 1989). Promjene u vegetacijskom pokrovu neizravno izazivaju promjene pedoloških procesa, a time i svojstava tla (Klimo i dr. 1998). Tako je pedološkim istraživanjima utvrđena izrazita međuovisnost stupnja hidromorfizma, odnosno trajanja redukcijskih stanja u tlu i intenziteta sušenja lužnjaka (Vranković i Bašić 1989). Analizom ritma poplava, razine podzemnih voda, kvalitete poplavnih voda, C02 u poplavnim, oborinskim i podzemnim vodama, utvrđene su značajne promjene koje su negativno utjecale na sastojine (Prp i ć 1989). Sve je to izazvalo degradaciju staništa i sastojine koja je u ovome primjeru shvaćena kao skup stanišnih promjena koje onemogućuju uspijevanje potencijalne šumske sastojine hrasta lužnjaka. Ponajprije se to odnosi na degradaciju tla pod kojom se općenito podrazumijevaju kvarenje ili potpuni gubitak na dulje ili kraće vrijeme proizvodne snage tla, onečišćenje tla, nepovoljne promjene stanja i uloge tla u ekosustavu (Martinović 1997), onemogućavanje normalnoga funkcioniranja tla, opadanje plodnosti i njegova proizvodnoga kapaciteta (Varallyay 1989). Saniranje i revitalizacija degradiranoga ekosustava može se postići jedino uz ekološki pristup koji uključuje povratak pionirskih vrsta drveća i procese koji mogu potrajati desetljećima (Fanta 1997, 1994). Degradacija staništa za konačnu vrstu drveća, u ovome slučaju za hrast lužnjak, istodobno znači stanište uvjete za pio nirske vrste drveća. Istraživanja Dekanica (1976, 1975) te Matica i dr. (1996) pokazala su kako su za sadnju na staništima degradiranima nakon sušenja hrasta lužnjaka u našim prilikama najpogodnije sljedeće pionirske vrste drveća: poljski jasen, crna joha, vrbe i topole. Metodologija šumskouzgojnih postupaka nakon sušenja hrasta lužnjaka i degradacije staništa istražena je na primjerima šuma Žutica i Josip Kozarac (Dekanić i Matić 1974), Kalje (Matić 1989, Matić u: Prpić i dr. 1994), u posavskim šumama (Matić i dr. 1994), Turopoljskome lugu (MatićSkenderović 1993) i Pokupskom bazenu (Matić i dr. 1996a). Slično tomu, problematiku degradiranih sastojina u bosutskome području obrađivao je još 1931. godine Babogredac. Gustoću sadnje i broj biljaka po jedinici površine odredio je Matić (1994). Šumskouzgojni postupci sanacije koji su se 80-tih godina obavljali u šumi Kalje, mogu se podijeliti u tri grupe: pripremu staništa, njegu sastojina u kojima je sušenje bilo slabijega intenziteta te obnovu sastojina u kojima je sušenje bilo intenzivno. Obnovom je obavljena supstitucija sastojinskoga oblika. Posušene hrastove sastojine zamijenjene su sastojinama poljskoga jasena s primjesama crne johe. Postupci su se obavljali uz intenzivno šumskouzgojno planiranje za svaki odsjek. Danas u šumi Kalje uspijevaju sastojine pionirskih vrsta drveća, ponajprije poljskoga jasena, u razvojnome stadiju starijega mladika. U ovom su članku prikazani rezultati istraživanja tih mladika. CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA - Aim and methods of the research Ciljevi su bili istražiti: strukturne značajke mladika podignutih postupkom sanacije nakon sušenja sastojina hrasta lužnjaka - da li su intenziteti sušenja bivših sastojina utjecali na strukturne značajke novoosnovanih sastojina - uspijevanje poljskoga jasena u revitalizaciji degradiranoga staništa. Za istraživanje su korištene pokusne plohe koje su u šumi Kalje postavljene 1986. godine, u doba prvih istraživanja uzroka i posljedica sušenja (M a t i ć u: Prpić i dr. 1986). Prva izmjera na tim plohama obavljena je 14. listopada 1986. godine, druga 28. travnja 1993. godine, a treća početkom svibnja 1999. godine. U ovom su radu uspoređivani rezultati istraživanja iz 1986. i 1999. godine. Plohe su u prikazima poredane po intenzitetima sušenja bivših hrastovih sastojina od manjega intenziteta prema većemu, odnosno od plohe 1 do plohe 10. Rad na terenu obavljen je tijekom 1999. godine u odsjecima: 25a (ploha 1), 23a (ploha 2), 34 (ploha 3), 38 (pio ha 4), 32a (ploha 5), 36a (ploha 6), 41a (ploha 7), 40b (ploha 8), 33a (ploha 9) i 39a (ploha 10). Sve su pokusne plohe površine 200 rrr, a postavljene su u obliku pruga dužine 100 i širine 2 m. Na plohama su izmjerene sve drvenaste vrste. Ako im je prsni promjer bio manji od 3 cm, s obzirom na visinu klasirane su po visinskim klasama širine 25 cm. Biljkama čiji je prsni promjer bio veći od 3 cm izmjereni su promjer i visina. Na svakoj plohi su oborena tri srednja plošna stabla i na njima određena dob te obavljena analiza rasta i prirasta. Svi su podaci unijeti u terenske manuale, a položaji pokusnih ploha ucrtani su u kartu Gospodarske jedinice. Iz distribucije visina poljskoga jasena, crne johe i hrasta lužnjaka izračunate su prosječne visine. Kako bismo dobili bolji uvid u razmjere sušenja bivših hrastovih sastojina u šumi Kalje, obavili smo analizu intenziteta sušenja u odabranim odsjecima u kojima su nakon šumskouzgojnih postupaka sanacije postavljene pokusne plohe (D e t e 1 i ć 2002). |