DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Anic, M. Oršanić, M. Detclić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA . Šumarski liši br. 11-12. CXXVI (2002), 575-587 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Šuma Kalje smještena je istočno od mjesta Lekenik. Tvore je predjeli Stari gaj - Drvosjek, Crevača, Kalje i Brestovac. Prostire se između 45°22´ i 45°30´ sjeverne geografske širine te 16°18´ i 16°50´ istočne geografske dužine. Proteže se od sjeverozapada prema jugoistoku između željezničke pruge Zagreb-Sisak, rijeke Odre i Lekeničkog potoka. Njezina površina iznosi 2413 ha. Suma Kalje blago je kotlinasta ravan koja se prostire na nadmorskim visinama od 105 m (predjel Dužica) do 96 m (rijeka Odra). Visinska razlika je 9 m, a teren je nagnut od jugozapada prema sjeveroistoku prema rijeci Odri. Prosječan nagib na udaljenosti od 4500 m, od odjela 49 (kota terena 105 m n. m.) do odjela 26 (kota terena 96 m n. m.), iznosi 0,20 %. Rubna staništa uz vodotoke i središnji, bazenski, dio šume Kalje je mikro- mezoudubina - bara, izložena poplavama rijeke Odre. Kako teren raste prema rubovima šume, tako staništa postaju suša i postupno prelaze u mikro-mezoudubine - niže i mikro-mezouzvisine - grede s prijelaznim oblicima mikro-mezoreljefa. Najveći dio sastojina hrasta lužnjaka u šumi Kalje osnovan je početkom XX. stoljeća pošumljavanjem pašnjačkih i barskih staništa. Tada je florni sastav većim dijelom odgovarao fitocenozi poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959), (Rauš iVukelić 1989). Za pošumljavanje se upotrebljavala metoda sadnje na nasipe. Tlo se kopalo i uhrpavalo u obliku nasipa s razmacima 3 -5 m. Tako bi mlade hrastove biljke bile izvan dohvata vode koja je obično stagnirala u jarcima između nasipa. Negativno mišljenje o podizanju hrastovih sastojina na ovaj način među prvima je u nas izrazio Strepački (1931). No vije analize preliminarnoga karaktera potvrđuju pretpostavku o nekvalitetnim i nestabilnim sastojinama podignutima na ovaj način (Žalac 2002). Sve su pokusne plohe postavljene u sastojinama u kojima florni sastav prizemnoga rašća, prema fitocenološkim istraživanjima Rauš a iVukelića (1989) te Rauš a u: Prpić i dr. (1994), odgovara fitocenozi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1938). Uvidom u 36-godišnji niz (1961-1996) podataka Državnoga hidrometeorološkoga zavoda za meteorološku postaju Sisak utvrđena je prosječna godišnja temperatura zraka ovoga područja od 10,7 °C. Prosječna temperatura za šest mjeseci vegetacije iznosi 17,2 °C. Prosječna godišnja količina oborina u promatranom razdoblju iznosila je 846,80 mm, a prosječna vegetacijska količina oborina 458,84 mm. Maksimumi padalina pojavljuju se u kasno proljeće i jesen, a između njih je suše razdoblje. Većina tala u šumi Kalje pripada skupini glejnih tala. Prema režimu vlaženja pretežito su epiglejna (Vranković u: Prpić i dr. 1994). Teškoga su mehaničkoga sastava. Radi se o teškim glinama, plastičnima, s vrlo teškim fizičkim svojstvima i lošim vodozračnim režimom. Poplave u šumi Kalje su redovita pojava. Visoke vode Save u proljeće, a ponekad i rano ljeto, podupiru Kupu i Odru koja se preko Lekeničkog potoka, potoka Duben i mreže kanala ulijeva u šumu. Šuma Kalje je retencijski prostor i dio je vodotehničkoga sustava srednje Posavine za obranu od poplava. Sjeveroistočno od šume Kalje planirana je izgradnja produžetka kanala Sava-Odra. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Strukturni elementi i intenziteti sušenja bivših matina Grafikonu 1. Dob hrastovih sastojina u vrijeme sučnih sastojina hrasta lužnjaka prikazani su u Tablici 1 i šenja bila je od 80 do 95 godina. Ukupni intenziteti su- Tablica 1. Strukturni elementi i intenzitet sušenja bivših sastojina hrasta lužnjaka Table I The structure and dieback intensity of former pedunculate oak stands Volumen -Volume Ploha Odsjek Dob Prije sušenja Poslije sušenja Plot Compartment Age Before dieback After dieback god. /year mVha 1 25a 85 443 282 2 23a 90 550 326 3 34 87 422 253 4 38 90 448 227 5 32a 95 475 324 6 36a 90 544 237 7 41a 90 451 232 8 40b 90 419 168 9 33a 80 347 110 10 39a 95 433 102 Ukupni intenzitet sušenja Total intensity of dieback % 36 41 40 49 51 56 49 60 68 77 |