DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 36     <-- 36 -->        PDF

I. Anić, M. Oršanić, M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 575-587
Uglavnom su to hrastov ponik i pomladak koji se pojavljuju
pod zastorom mladika poljskoga jasena. Radi
se prirodnom mlađem pomlatku (plohe 5, 6 i 9), umjetnom
pomlatku od popunjavanja sadnicama (plohe 3 i
4) ili velikom broju ponika (ploha 7). Ostale vrste
(vrba, nizinski brijest, vez, bijela topola, žestilj) pokazivale
su u izmjeri 1986. godine neznatan porast učešća
od ploha na kojima je intenzitet sušenja bio manji
prema plohama na kojima je intenzitet sušenja veći
(Grafikon 5). U izmjeri 1999. godine čini se kako je
trend obrnut. Na plohi 6 nađeno je, osim ive, primješanoga
brijesta te pojedinačno kruška, a na plohi 10 brijest,
kruška i obični grab.


Na Grafikonu 6 prikazanje ukupan broj biljaka po
pokusnim plohama. Vidljivo je kako se ukupan broj biljaka
u apsolutnom iznosu povećao po pokusnim plohama
od 1986. do 1999. godine. Izuzetak su plohe 8 i
10 gdje je ukupan broj biljaka opao. Napomenut ćemo


i


Cl


r.
J
I


kako su to plohe na kojima je sušenje bilo intenzivno.
Sastojina koju karakterizira ploha 1 je najgušća. To je
zbog popunjavanja poljskim jasenom iz 1993. i 1996.
godine. Na temelju podataka iz Tablice 2 izrađeni su
Grafikoni 7 i 8 koji prikazuju relativne udjele vrsta po
plohama 1986. i 1999. godine. Uspoređujući grafikone
vidi se kako je između dva razdoblja izmjere došlo do
relativnoga smanjenja učešća crne johe i povećanja
učešća hrasta lužnjaka.


Srednja visina jasenovoga mladika iznosi od 6,54 m
do 8,90 m. Stabla crne johe imaju veći raspon srednjih
visina, od 4,07 m do 9,12 m. Hrastova stabalca su u
razvojnoj fazi mlađeg pomlatka i njihova srednja visina
je od 0,20 do 1,00 m, osim na plohi 6 gdje iznosi
1,91 m. Sve ukazuje kako sastojine poljskoga jasena
pod svojim zastorom omogućuju pojavu ponika i pomlatka
hrasta lužnjaka. Ipak, hrast za sada ne može
konkurirati poljskom jasenu i ostalim pionirskim vrsta


Ostalo -Other
D Quercus
Alnus
Fraxlnus
2 3 4 5 6 7 8
Pokusna ploha - Experimental plot
Grafikon 8. Omjer smjese 1999. godine


Graph 8 Mixture ofspecies at 1999
Tablica 3. Prosječne visine, 1999. godina (hx- aritmetička sredina; sj — standardna devijacija)


Table 3


Ploha


Plot


1
2
3
4
5
6
7
8
9
10


Mean heights, year 1999 (hx- arithmetical mean; sd - standard deviation)


Fraxinus angustifolia Alnus glutinosa


sd sd


Khx


m


6,60 1,57 8,15 1,57


6,54 2,06 5,48 1,52


6,81 1,57 4,07 0,53


6,79 1,43 7,40 1,62


8,00 2,35 7,47 2,47


8,06 2,30 8,30 1,56


7,69 1,89 7,79 1,66


6,81 1,53 6,24 0,95


7,04 1,69 7,04 1,07


8,90 1,67 9,12 1,95


Quercus rohur


hx *d


0,66 0,47
0,36 0,27
0,21 0,07
0,53 0,31
0,51 0,20
1,91 1,11
0,29 0,17


-


1,08 0,64


-