DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I. Anić, M. Oršanić. M. Detelić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002). 575-5X7 RASPRAVA Otvaranje sklopa sastojina hrasta lužnjaka uslijed katastrofalnoga sušenja koje se dogodilo 80-tih godina, imalo je karakter pripremnoga ili naplodnoga sijeka. Najviši intenziteti sušenja imali su značajke gotovo potpunoga otvaranja sklopa, a mjestimice i dovršnoga sjeka. Kao posljedica nagloga osvjetljenja tlo se zakorovilo, a ponegdje zabarilo s posljedicama spomenutim u uvodnom poglavlju. Šumskouzgojni postupci saniranja posljedica sušenja i postupne rehabilitacije degradiranoga staništa obuhvatili su: - pripremu staništa (odvodnju stagnirajuće vode, uklanjanje korova, rahljenje tla, ugradnju cjevnih propusta u trupu cesta za nesmetano kolanje poplavnih voda) - njegu prirodnoga pomlatka koji se pojavio pod zastorom krošanja u tijeku sušenja i saniranja (oslobađanje od korova, grmlja i predrasta, zaštitu od divljači) umjetnu obnovu sadnjom sadnica pionirskih vrsta drveća i obaranje posušenih hrastova dovršnim sjekom. Postupci su se odvijali istodobno, na malim površinama unutar istoga odsjeka. To je zahtijevalo izradbu detaljnih šumskouzgojnih planova s kartografskim prikazima i skicama mjerila 1: 5000 ili 1 : 10000. Obavljena je izmjena sastojinskoga oblika (supstitucija): hrastici su zamijenjeni jasenicima s primjesama johe i ostalih vrsta. U novoosnovanim sastojinama po potrebi su obavljeni postupci popunjavanja i njege pomlatka. Do danas su se sastojine razvile do stadija mladika. Mladici su suvisli, vitalni, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine s obzirom na dosegnuti razvoj po plohama. Rezultati potvrđuju dosadašnje spoznaje o odabiru vrsta drveća za sanaciju posljedica sušenja i postupnu revitalizaciju degradiranih nizinskih ekosustava hrasta lužnjaka Posavine. Poljski jasen pokazuje se kao najpogodnija vrsta za tu namjenu. Učešćem, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama u ZAKLJUČCI Sa šumskouzgojnoga gledišta sanacija šume Kalje obavljena je uspješno. Sastojine osnovane nakon katastrofalnoga sušenja hrasta lužnjaka, u razdoblju od 1983. do 1986. godine, danas su mladici poljskoga jasena s primjesama crne johe i ostalih vrsta. Sastojine su suvisle, vitalne, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine s obzirom na dosegnuti razvoj po pokusnim plohama. Poljski jasen se na ovom primjeru pokazuje kao najpogodnija vrsta za postupnu revitalizaciju ekosustava Posavine s posebnim osvrtom na stanište. Učešćem, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama. - Discussion sastojinama. Hrast lužnjak na ovim staništima za sada nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Pokušaji forsiranja hrasta postupkom popunjavanja pokazali su se nesvrhovitim (plohe 3 i 4). Udio crne johe u promatranom razdoblju smanjio se. Čini se kako teška tla i zakorovljena staništa šume Kalje ne odgovaraju toliko ovoj vrsti, koliko poljskome jasenu. Za potpuno sagledavanje ove pojave potrebno je obaviti dodatna istraživanja. Ostale vrste pionirskoga karaktera pokazuju se kao elementi koji popunjavaju praznine u sklopu sastojina i povećavaju njihovu raznolikost. U postupcima čišćenja ili proreda, ovisno o uzrastu, ne treba potpuno uklanjati "ostale" vrste, već im treba osigurati primjeren udio u omjeru smjese. Posebice se to odnosi na žestilj, brijest, vez, obični grab, klen i divlju krušku. Analize su obavljene na lokalitetima na kojima je sušenje bivših sastojina hrasta lužnjaka iznosilo više od trećine volumena odnosno od 36 do 77 %. Rezultati ne pokazuju znakovit utjecaj intenziteta sušenja bivših hrastovih sastojina na strukturne značajke današnjih mladika. Znači kako se istraživani mladici za sada ne razlikuju bez obzira na stupanj i brzinu sušenja bivših sastojina. To nam ukazuje kako pionirske vrste drveća trebaju dominirati prilikom šumskouzgojnih postupaka sanacije kod intenzivnoga sušenja (više od trećine temeljnoga volumena) i nagle degradacije staništa. Rezultati pokazuju kako je sanacija sa šumskouzgojnoga gledišta obavljena uspješno. Formirane su nove sastojine koje će ispunjavati općekorisnu i gospodarsku ulogu u šumi Kalje. Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod sklopom pionirskih vrsta ukazuje na postupni oporavak staništa i dugoročni prijelazni karakter ovih sastojina. Bez obzira na to treba istaći kako je i ovo istraživanje prilog spoznaji kako je degradirano stanište za sada izgubljeno za ovu vrstu drveća. - Conclusions Postiže visine od 5,18 do 10,19 m, a prsne promjere od 4,29 do 8,12 cm. Prosječni visinski prirast u proteklom je razdoblju iznosio od 0,43 (min.) do 0,72 m (max.). Za sada nisu utvrđene znakovite razlike u visinskome prirastu između ploha. Hrast lužnjak na ovim staništima nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Istraživanje potvrđuje spoznaju o neadekvatnosti degradiranoga staništa za ovu vrstu drveća. S druge strane, prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod sklopom pionirskih vrsta ukazuje na postupnu revital |