DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Anić, M. Oršanić, M. Detclić: REVITALIZACIJA DEGRADIRANOGA EKOSUSTAVA NAKON SUŠENJA ... Šumarski list br. 12, CXXV1 (2002). 575-5X7


izaciju ekosustava i dugoročno prijelazni karakter ovih


sastojina.
Udio crne johe u promatranom razdoblju smanjio
se. Ostale vrste (vrba, brijest, vez, topola, žestilj, obični
grab, klen, divlja kruška) popunjavaju praznine u
sklopu sastojina i povećavaju njihovu raznolikost.


LITERATURA


Babogredac , Đ., 1952: Melioracija degradiranih
sastojina u bosutskom području. Sum. list,
LXXVI(5-6): 153-160, Zagreb.


Dekanić , I., 1976: Prirodna regeneracija i rekultivacija
nizinskih sastojina u propadanju. Elaborat,
Šumarski fakultet, 15 str., Zagreb.


Dekanić , I., 1975: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta
drveća i metoda obnove opustošenih površina
sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).
Šum. list XCIX (4-6): 119-127, Zagreb.


Dekanić, 1., S. Matić, 1974: Utvrđivanje najpogodnijih
vrsta drveća i metoda obnove opustošenih
površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.). U: M. Androić (ur.), Epidemijsko ugibanje
i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.). Šumarski fakultet, 279-301, Zagreb.


Detelić, M, 2002: Strukturne značajke mladika nakon
sušenja sastojina hrasta lužnjaka. Diplomski
rad, Šumarski fakultet, 29 str., Zagreb.


Fan ta, J., 1997: Rehabilitating degraded forests in
Central Europe into self-sustaining forest ecosystems.
Ecological Engineering, 8: 289-297.


Fanta, J., 1994: Forest ecosystem development on
degraded and reclaimed sites. Ecological Engineering,
3: 1-3.


Hämmerli , F., B. Stadler, 1989: Eichenschäden -
Eine Übersicht zur sutiation in Europa und in der
Schweiz. Schweiz. Z. Forstwes., 140: 357-372.


Klimo, E., J. Materna, J. Vokoun, 1998: Global
changes of climate and possible changes in forest
soil processes. U: M. Maceljski (ur.), Prilagodba
poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim
promjenama, HAZU, 215-221, Zagreb.


Martinović,J., 1997: Tloznanstvo u zaštiti okoliša.
Državna uprava za zaštitu okoliša, 288 str., Zagreb.


Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: O izboru
vrsta drveća za obnovu sastojina hrasta lužnjaka
zahvaćenih sušenjem. U: S. Sever (ur.), Zaštita
šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko,
str. 127-134, Zagreb.


Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996a: Istraživanja
obnove i njege šuma na području Pokupskog


Rezultati istraživanja ukazuju kako pionirske vrste
drveća trebaju dominirati prilikom šumskouzgojnih postupaka
sanacije kod intenzivnoga sušenja (više od trećine
temeljnoga volumena) i nagle degradacije staništa.


- References
bazena. Rad. Šumar, inst., 31 (1/2): 111-124, Ja


strebarsko.


Matić , S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i količine
sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje.
Šum. list CXVIII (3-4): 71-79, Zagreb.


Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, Š. Meštrović,
1994: Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom
gospodarstvu Sisak. Glas. šum. pokuse 30:
299-335, Zagreb.


Matić, S., J. Skenderović, 1993: Studija biološkog
i gospodarskog rješenja šume Turopoljski
lug ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja).
Glas. šum. pokuse 29: 295-334, Zagreb.


Matić, S., 1989: Uzgojne mjere u sastojinama narušenim
sušenjem hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse
25: 67-77, Zagreb.


Pranjić, A., N. Lukić, 1989: Prirast stabala hrasta
lužnjaka kao indikator stanišnih promjena. Glas.
šum. pokuse 25: 79-92, Zagreb.


Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije
vrste. Glas. šum. pokuse 25: 1 -24, Zagreb.


Prpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, A.
Pranjić, Š. Meštrović, 1994: Utjecaj ekoloških
i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog
gospodarstva Sisak. Glas. šumske pokuse 30:
361-420, Zagreb.


Prpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, A.
Pranjić, Š. Meštrović, 1986: Utjecaj ekoloških
i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog
gospodarstva Sisak. Elaborat Zavoda za istraživanja
u šumarstvu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.


Rauš, Đ., J. Vukelić, 1989: Rezultati komparativnih
istraživanja šumske vegetacije na području
sušenja hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25:
53-66, Zagreb.


Strepački,V., 1931: Odvodnjavanje bara u slavonskim
šumama sa biološkog gledišta. Šum. list,
LV (9): 408-409, Zagreb.