DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 43     <-- 43 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594
UDK 630* 156


O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE


ÜBER DAS REHGEHÖRN KROATIENS


Alojzije FRKOVIC*


SAŽETAK: Od 1937. godine od kada se lovačke trofeje ocjenjuje po jedinstvenim
međunarodnim naputcima (formulama), Hrvatska je na brojnim međunarodnim
lovačkim izložbama održanima u zemlji i svijetu, izložila više kapitalnih
rogovlja srnjaka. Na izložbi u Berlinu 1937. godine najbolji srnjak iz
Hrvatske ocijenjen je sa 158,30 int. točaka, osvojivši nagradu "šild". Na II.
firentinskoj izložbi 1964. godine srnjak iz Tounjskog krpela ocijenjen sa
183,15 int. točaka osvojio je svjetski primat. Na dvije nacionalne lovačke izložbe
u Zagrebu 1981. i 1996. godine ukupno je 15 srnećih trofeja stečenih u
Hrvatskoj u razdoblju od 1948. do 1994. godine verificirano s ocjenama višim
od 146. int. točke. S novim nacionalnim prvakom, rogovljem srnjaka iz
Baranje, odstrjel iz 2001. godine, koji je Ad hoc CIC komisija za ocjenjivanje
lovačkih trofeja ocijenila sa 192,65 int. točaka, Hrvatska je na svjetskoj ljestvici
najboljih srnjaka zauzela 23. mjesto. Prvak svijeta i dalje je srnjak iz
Švedske s ocjenom od 246,90 int. točaka (Dubrovnik 1983.).


Ključne riječi: rogo vije, srnjak, lovačke izložbe, vrhunske trofeje,
najbolji srnjaci Hrvatske i svijeta


UVOD - Einleitung


Nakon pune 42 godine Hrvatska je dobila novog ocjenom novi je prvak nadmašio dosadašnjeg službenacionalnog
prvaka u rogovlju srnjaka. Srnjak je ustrinog
prvaka iz Ogulinskog kraja (Tounjski krpel) za
jeljen u Baranji, u zakupljenom lovištu Lovačkog dru9,50
točaka, zauzevši solidno 23. mjesto na ljestvici
štva "Fazan" iz Starog Petrovog Sela nedaleko od granajboljih
srnjaka svijeta.
nice s Mađarskom, ljeti 2001. godine. Ad hoc CIC koU
ovom preglednom članku, a povodom stjecanja
misija za ocjenjivanje lovačkih trofeja, rogovlje ovog novog nacionalnog prvaka, osvrnut ćemo se na sva do
srnjaka ocijenila je sa 192,65 int. točaka, proglasivši sada kapitalna rogovlja srnjaka Hrvatske, službeno


ga novim prvakom Hrvatske u ovoj vrsti trofeje. Ovom verificirana na lovačkim izložbama u zemlji i svijetu.


PRVI USPJESI NA BERLINSKOJ I FIRENTINSKOJ LOVAČKOJ IZLOŽBI
Die ersten Erfolge auf den Ausstellungen in Berlin und Florenz


Zahvaljujući kvaliteti i raznoličnosti stanišnih uvjevačice
(Našice), odstrjel iz 1909. godine ocijenjen je sa
ta, posebice osnovnih ekoloških čimbenika koji posre158,30
int. točaka, dobitnik je najviše izložbene nagradno
ili neposredno utječu na ciklus rasta i razvoja rogode
"šild". Srnjaka je odstrijelio nepoznati zvjerokradica
vlja u cervida, Hrvatska ni u svjetskim razmjerima ne (Raić 1960), a izlaganje pod imenom lovca Petra Pezaostaje
za kvalitetom srnećeg rogovlja. Na međunarojačevića.
Četrdeset godina kasnije trofejno jačeg srdnoj
lovačkoj izložbi u Berlinu 1937. godine, na kojoj njaka daje (lička) Plješevica (Milan Mišković, 1948.,
su po prvi put izložene trofeje ocjenjivane po upravo 169,77 t), po prvi put službeno ocijenjenog na međunadonesenim
međunarodnim formulama Međunarodnog rodnoj lovačkoj izložbi u Zagrebu 1981. godine.
savjeta za lovstvo (CIC) (Frković 1989), srnjak izKo-Pedesetih godina prošloga stoljeća stečeno je pet ka


pitalnih srnjaka. Godine 1950. u lovištu Sjeverni Velebit


Alojzijc Frković, dipl. ing. šum., um. savjetnik za lovstvo


odstrijeljen je srnjak s rogovljem od 152, 15 točaka (Đ.


Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb. Adresa: Kvarnerska 43/1,
51000 Rijeka Mioković), u Belju (I. Čupar 1956.) s ocjenom od




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 44     <-- 44 -->        PDF

A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594
148,90 točaka, u Kratečkom (A. Filep, 1957.) s ocjenom
od 144,10 točaka i u Zdjelarskoj ivi (J. Kablarić,
1958.) s ocjenom od 165,10 točaka. Trofejno najjači
srnjak iz tog razdoblja stečen je u Tounjskom krpelu,
Ogulinski kraj, odstrjel Đure Višnj ića iz 1959. godine,
koji je s ocjenom od 183,15 točaka postao novim nacionalnim
prvakom. Dok su prethodna četiri srnjaka po
prvi put službeno ocijenjena na lovačkim izložbama u
Zagrebu 1981. i 1996. godine, srnjak iz Ogulinskog kraja
ocijenjen je na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Firenci
1964. godine, dobivši tako uz zlatno odličje i međunarodno
priznatu verifikaciju.


Na ovog srnjaka-rekordera, "kakvog do tada još nikad
nisam vidio" prvi je upozorio šumarnik Zlatko
Turkalj (1960.) iz Ogulina, spočitnuvši lovcu na
"prenisko odrezanoj lubanjskoj kosti". To na sreću nije
utjecalo na konačnu ocjenu, jer je rogovlju na izmjerenu
težinu dodano 25 g, stoje u ono vrijeme bilo dopušteno
službenom formulom kada su u pitanju trofeje na
kratkoj čelenci.


Kao službeni član ocjenjivačkog povjerenstva Druge
firentinske lovačke izložbe o rogovlju srnjaka iz
Tounjskog krpela, L. Raić (1960) bilježi: "Doista se
rijetko dešava da se kod jedne trofeje nadu na okupu
svi superlativi ... U kapitalnih trofeja izgradnja mase
obično zanemaruje ljepotu rogovlja. Nije mi poznato
da je dosad i jednom srnećem rogu vrhunske klase
uspjelo prikupiti sve te moguće točke, kao stoje to us


Slika Dugogodišnji prvak Hrvatske; trofeja srnjaka iz


pjelo eto našem novom rekorderu". I doista, taje trofe


Tounjskog krpela, 183,15 int. točaka


ja od moguće 23 točke za ljepotu rogovlja dobila 22


Bild Der langjährige kroatische Champion; Die Rehbock(
95 %), stoje uistinu prava rijetkost (Tablica 1). trophäe aus Tounjski Krpel, 183,15 intern. Punkte
(Foto: A. Frković)
Tablica 1. Dvadeset najjači rogovlja srnjaka Hrvatske*
Tabelle 1 Die besten zwanzig Rehbockgehörne aus Kroatien


Red. br
No.
Lovac
Jäger
Lovište
Jagdrevier
Godina
Jahr
Ocjena
Bewertung
Verifikacija
Verifikation
1.
2.
3.
Ivan Kopilović
Đuro Višnjić
Stjepan Rosandić
Staro Petrovo Selo
Tounjski Krpel
Topoljak
2001.
1959.
1978.
192,65 t.
183,15t.
174,07 t.
Zg-2002
Fi-64
Zg-81
4.
5.
Milan Mišković
Josip Tomić
Plješivica
Lipovljani
1948.
1983.
169,77 t.
165,20 t.
Zg-81
Zg-96
6.
7.
Josip Kablarić
Miroslav Kelnerić
Zdjelarska iva
Zelendvor
1958.
1994.
165,10t.
159,57 t.
Zg-81
Zg-96
8. Geza Bačić Križevci 1978. 158,35 t. Zg-81
9.
10.
Petar Pejačević
NebojšaCapo
Kovačica
Vukovar
1909.
1975.
158,30 t.
156.10t.
Bl-37
Zg-81
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Stjepan Musić
Marko Madarević
Vladimir Pleskalt
Mato Kirin
Đuro Mioković
Jeremija Ilić
Ivan Župančić
Ivan Cuković
Velika Hrastilnica
Lavraneševci
Bjelovar
Velika Gorica
Sjeverni Velebit
Darda
Medrović
Križevci
1989.
1979.
1976.
1978.
1950.
1977.
1981.
1962.
154,38 t.
152,58 t.
152,55 t.
152,17 t.
152,15 t.
150,62 t.
150,53 t.
149,30 t.
Zg-96
Zg-81
Lj-80
Lj-80
Zg-96
Bu-78
Zg-81
Zg-81
19.
20.
Ivo Cupar
Milan Satović
Belje
Sisak
1956.
1980.
148,90 t.
146,65 t.
Zg-81
Zg-81


Nakon što je ova ljestvica već bila sastavljena Ad hoc CIC med. povjerenstvo ocijenilo je 29. 11. 2002. god. na
Plani kod Mrkoplja srnjaka iz lovišta Česma s ocjenom od 165,02 int. točaka.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 45     <-- 45 -->        PDF

A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594
´KORALJNI" SRNJAK IZ LIPNIKA
"Korralenrehbock" aus Lipnik


Trofeja srnjaka iz Tounjskog krpela držala je svjetski
primat svega tri godine. Godine 1967. sa svjetskog
trona potisnuli su nas Mađari s kapitalnim srnjakom iz
Martonväsära, 228,68 int. točaka i Poljaci (Skuly,
1967., 192,28 t.), oba ocijenjena na međunarodnoj lovačkoj
izložbi u Novom Sadu 1967. godine. Svojom
klasičnom formom i ljepotom srnjak iz Tounjskog krpela
ostao je ipak jedinstven.


Nova utrka za prestižem počela je pojavom osebujnog
rogovlja srnjaka iz Lipnika kod Duge Rese. Odstrijeljen
16. svibnja 1972. (J. Škrtić, Netretić), rogovlje
je prvi put izloženo na smotri lovačkih trofeja u
Karlovcu krajem iste godine. Kako su do međunarodne
lovačke izložbe u Torinu ostala nepuna tri mjeseca,
trofeja je odmah dopremljena u Zagreb i podvrgnuta
ocjenjivanju. Nacionalno povjerenstvo za ocjenjivanje
lovačkih trofeja tadašnjeg Lovačkog saveza
Hrvatske u sastavu: Lazar R a i ć, dr. se. Zvonko Čar i
dr. vet. Oto Ro hr pri prvom ocjenjivanju provedenom


3. prosinca 1972., ovo je rogovlje ocijenilo sa 235,20
int. točaka (R a i ć 1972). Očekivana "puna nada u pobjedu"
ubrzo je nažalost došla pod znak pitanja. Deset
dana nakon prvog ocjenjivanja od prvobitnih 660
(+60) g rogovlje je težilo 625, pa 605 g, da bi dopremom
u Ljubljanu, u Lovsku zvezu Slovenije (gdje je
bio sabirni centar bivše Jugoslavije za trofeje namijenjene
izlaganju u Torinu), pala na ispod 600 g! Trofeja
je diskvalificirana s obrazloženjem da je njena "kapitalnost"
zapravo plod bolesnog stanja jedinke koja ju
je nosila, točnije smetnji u hormonalnom upravljanju,
a kao posljedica pada spolnog hormona (testosterona)
u krvi. U takvim stanjima, a pod utjecajem hormona
rasta (somatotropina), dolazi do ubrzanog rasta rogovlja,
posebice perifernih nastavaka (ikri) i ogranaka,
sve dok to bujanje ne prekine ponovni rast spolnog
hormona (Sim on i č 1976). Djelovanje hormona rasta
odvija se u punom zamahu sve do vremena kad se počne
očitovati prisutnost spolnog hormona u krvotoku.
Taj hormon uzrokuje okoštavanje hrskavice mladog
rogovlja koje raste, a istodobno ograničava proizvo-
Slika 2. "Koraljno" rogovlje srnjaka iz Lipnika, karlovačka
županija
Bild 2 Korallengehörn aus Lipnik, Karlovacgemeinde
(Foto: A. Frković)


dnju hormona rasta (Car 1967.). Daje kojim slučajem
srnjak odstrijeljen u jesen na kraju sezone lova, za
pretpostaviti je da bi došlo do normalizacije spolnog
hormona, a otud i ograničenja rasta i okoštavanja, pa bi
rogovlje tog "koraljnog" srnjaka vjerovatno ipak bilo
uključeno u natjecanje.


SRNJAK IZ BARANJE - NOVI DRŽAVNI PRVAK
Rehbock aus Baranja, der neue Staatschampion


Dio Panonske nizine na sutoku Drave u Dunav, pošenjem
(Kamenjak 245 m), Baranja je naše najpogodznatiji
kao "baranjski trokut" na lijevoj obali Drave, nije područje za poljodjelstvo (Dugački 1965). Pod
odlikuje se bogatstvom i kvalitetom trofeja lovne divoranicama
je gotovo 59 % površine, dok na šume
ljači. Gotovo svi naši ponajbolji jeleni potječu s tog po(
hrast lužnjak, vrbe, topole) otpada svega 20%. Vrlo
dručja. Kako je u Baranji do sada stečeno i više "zlatvlažne
naplavine (Kopački rit i dr.) redovno su plavljenih"
srnjaka, što posebno vrijedi za veći mađarski dio ne vodama Drave, Dunava i Karašice, obogaćujući taBaranje,
stjecanje visoko kapitalnog rogovlja u Starom ko inače plodna karbonatna tla organskom tvari i minePetrovom
Selu bilo je pomalo i za očekivati. Kao preralima.
Biljke koje tu rastu, a kojima se hrani srneća i
težito nizinski kraj s Banskim brdom kao jedinim uzvi-jelenska divljač, bogate su kalijem, fosforom, magne




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 46     <-- 46 -->        PDF

A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE
zijem, a od organskih tvari bjelančevinama, ugljikohidratima
i vitaminima. A stoje hrana bogatija mineralima
i vitaminima, postoji veća mogućnost razvoja dobrog
rogovlj a (Car 1972).


Slika 3. Rogovlje srnjaka iz Starog Petrovog Sela, 192,65 int. točaka,
novi prvak Hrvatske
Bild 3 Rehbockgehörn aus Staro Petrovo Selo, 192,65 intern.
Punkte, der neue kroatische Champion
(Foto: A. Frković)


Ne treba zanemariti ni povoljne klimatske prilike
ovog krajnjeg sjeveroistočnog dijela Hrvatske. Pod
utjecajem umjereno kontinentalne klime, Baranja se
odlikuje, doduše, hladnim zimama (siječanj ispod minus
1 °C) ali i toplim ljetima (srpanj oko 22 °C). Sa svojih
650-750 mm oborina godišnje ovaj se kraj ubraja
medu najsušnije dijelove Hrvatske, s velikom količinom
sunčanog svjetla tijekom zimsko-proljetnog razdoblja
godine u kojem se upravo odigrava rast rogovlja.
Dodajmo tomu da neposredna veza s populacijama
srneće i jelenske divljači susjedne Mađarske predstavlja
sretnu okolnost za održanje i poboljšanje kvalitete jelenske
i srneće divljači u hrvatskom dijelu Baranje.


Prema podacima povjerenstva za ocjenjivanje trofeja
Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije kapitalnog
srnjaka iz Baranje odstrijelio je lovac Ivan
Kopilo vić 16. srpnja 2001. u predjelu Matanove SU


Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 5X9-594


RE H B OC K
( Capreolus capreolus L.)


INTERNATIONALER JAGĐRAT ZUR
ERHALTUNG DES WILDES


´MHISSIQN AUSSTELLUNGEN UND TROPHÄEN


Messung Durchshn. Faktor Punkte
Länge der links cm Z8,?o 0,50


y,;o vW


Hauptstange rechts /ze,,´t, o


Masse des trockenen


Geweihs mit kleinem g -
7% 0,10 66,4

Schädel &>´6Lt


Gehörnvolumen ccm yz-7 0,30 1&AQ


Auslage cm ?a´«-´-T/Oa


&» %
Farbe 0-4 T,5»


Perlung 0-4 y.^o


Rosen 0-4


>.5»
Spitzen der Enden 0-2


X´Si
Regelmässigkeit 0-5 *5 a


SUMME \9-Z.65


Abzüge 0-5


ENDSUMME


W2-.&
Erleger : ÖV

Erlegungsort : 6**X^´. ReforoVđ S*(o Land : C-fv^Viais.&scu


Erlegungsdatum : . ^H -2.00X.


C. I. C. Trophäen Bewertungskommission :
Mitglieder


\f. \fC^^CA. ^


aSa^CeJ?, 8.T. ti&


Slika 4. Faksimil ocjenidbenog lista za rogovlje srnjaka iz Baranje,
novog državnog prvaka
Bild 4 Nachdruck des Bewcrtungsblattes für das Rchbockgehörn
des neuen Staatschampions aus Baranja


me. Njegovu prvobitnu ocjenu od 191,65 točaka potvrdilo
je i nacionalno CIC povjerenstvo za ocjenjivanje
lovačkih trofeja Hrvatskog lovačkog saveza (Đ. N i kolandić,
Ž. Marman, A. Frković, J. Tomlja-


Slika 5. Nacionalna i međunarodna CIC komisija za ocjenjivanje
trofeja prilikom ocjenjivanja rogovlja srnjaka iz Baranje u
Hrvatskom lovačkom muzeju u Zagrebu 8. siječnja 2002.


Bild 5 Die Landes- und internationale CIC Kommission während
der Bewertung von Rehbockgehörnen aus Baranja im
Kroatischen Jagdmuseum in Zagreb am 8. Januar 2002.
(Foto: M. Ursić)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 47     <-- 47 -->        PDF

A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594
no vic ) 8. siječnja 2002. u Zagrebu. Istog dana ocjebolji/
slabiji od srnjaka iz Ogulinskog kraja? Bolji ponjivanje
je provela i Ad hoc C1C komisija u sastavu: glavito u masi. U rogovlja srnjaka iz Tounjskog krpela
Veljko Varićak , (predsjednik), Ivica Lovrić , Giorona
iznosi 612 (s dodatkom od 25 g na kratku čelengio
U m a r i i Božidar R a d i š i ć, prihvativši sve mjere ku!), a u baranjskog srnjaka 664 g (razlika 52 g). Znai
ocjene nacionalnog povjerenstva, osim točaka za čajna je i razlika u volumenu koja iznosi ravnih 40 cm´
pravilnost rogovlja i dužinu parožaka u kojemu su eleu
korist novog prvaka. U ostalim elementima mjerenja
mentu umjesto 1,50 točaka dodijelili 2,50 točaka. S ko(
raspon), odnosno slobodne prosudbe (točke za ljeponačnom
ocjenom od 192,65 int. točaka srnjak iz Baratu)
bivši prvak za punih 7,5 točaka nadvisuje srnjaka iz
nje postao je novim prvakom Hrvatske. Baranje (Tablica 2).


U odnosu na elemente mjerenja i slobodnog ocjenjivanja
valja se upitati u čemu je srnjak iz Baranje


Tablica 2. Mjere i ocjene dvaju najjačih rogovlja srnjaka Hrvatske, iz Ogulinskog kraja (I) i Baranje (II)
Tabelle 2 Die Maße und Bewertungen von zwei besten Rehbockgehörne Kroatiens aus dem Kreis Ogulin (I) und Baranja (II)


Mjere i ocjene - Maße und Bewertungen I II


Duljina rogova (cm) - Gehörnlänge (cm) 27,2/27,2 28,5/26,1


Težina rogovlja (g) - Gehörngewicht (g) 587(+25 g) 664


Volumen rogovlja (cm) - Gehörnvolumen (cm1) 287 327


Raspon rogova (cm) - Innere Auslage des Gehörns (cm) (13)4 (8,3) 1


Dodaci (točke za ljepotu: -Zugaben (Schönheitspunkte):


Boja- Farbe 3,5 1,5


Ikričavost - Perlung 4 3,5


Ruže - Rosen 3,75 3,5


Šiljci parožaka - Spitzen der Gehörnsprossen 2 1,5


Za pravilnost rogovlja i duljinu parožaka


5 3,5


Richtigkeit des Gehörns und die Länge der Gehörnsprossen


Ukupan broj točaka - Gesamtpunktanzahl 183,15 192,65


Tablica 3. Svjetska lista najjačih trofeja srnjaka*
Tabelle 3 Weltliste der besten Rehbocktrophäen


Red. br Godina Lovište Zemlja Lovac Ocjena Verifikacija
No.
1.
Jahr
1983.
Jagdrevier
Widtsköflei
Land
Švedska
Jäger
C. Stjernsward
Bewertung
246,90
Verifikation
Du-83
2. 1975. Jäszkiser Mađarska P. Riegel 231,53 Bb-96
3. 1993. Abädszaläk Mađarska M. Rolland 230,75 Asz-93
4. 1965. Martonväsär Mađarska L. Cseterki 228,68 NS-67
5. 1976. Prahova Rumunjska N. Ceausescu 211,67 Ma-77
6. 1971. Sussex Engleska M. Lahgmed 210,25 Pl-81
7. 2000. Arpadhalom Mađarska I. Bussi 208,13 Nag-2000
8. 1986. Kruščica Jugoslavija R. Stojanović 207,25 NS-86
9. 1977. Olt Rumunjska D. Alexandria 204,62 Bu-78
10. 1975. Kisköre Mađarska L. Sramko 201,92 Bu-78
11. 1971. Panaghia Dolj Rumunjska H. Nepomuck 201,92 Bu-78
12. 1938. Zidlochovice Češka ´ F. Haase 201,70 Bp-71
13. 1982. Krystokowice Poljska B. Derex 201,47 Br-85
14. 1996. Wiltshire Engleska K. Brett 200,50 CsB-76
15. 1999. San Leo Italija A. Spaleta 199,85 Kam-2001
16. 1974. Boldog Mađarska S. Medveczki 198,10 CsB-76
17. 1978. Csepa Mađarska Gy. Gyollai 197,65 Bu-78
18. 1979. Ilfov Rumunjska N. Dimitru 196,08 Pl-81
19. 1966. Nienadowa Poljska P. Sichora 196,00 Bl-37
20. 1982. Grolniki Poljska L. Wozniak 194,50 Br-85
21. 1969. Szajol Mađarska E. Tribuii 193,80 Bp-71
22. 1954. Timis Rumunjska I.Anton 192,80 CsB-76
23. 2001. Staro Petr. Selo Hrvatska I. Kopilović 192,65 Zg-2002
24. 1967. Skuly Poljska J. Usochowski 192,28 NS-67
25. 1967. Vilnius Litva P. Litvinskas 191,95 Ny-90


* Izvorni podaci iz Varićak 2001. korigirani novijim podacima


ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 48     <-- 48 -->        PDF

A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594
Upotrebljene kratice u Tablici 1 i Tablici 3: Zg-96 (Zagreb 1996), Zg-81 (Zagreb 1981), Bu-78 (Bukurešt 1978),
Fi-64 (Firenca 1964), Bl-37 (Berlin 1937), Lj-80 (Ljubljana 1980), Du-83 (Dubrovnik 1983), Bp-96 (Budimpešta
1996), Asz-93 (Abadszalok 1993), NS-67 (Novi Sad 1967), Ma-77 (Marsej 1977), Pl-81 (Plodviv 1981), Nag2000
(Nagykanizsa 2000), NS-86 (Novi Sad 1986), Bp-71 (Budimpešta 1971), Br-85 (Brunn 1985), Br-97
(Brunn 1997), CsB-76 (Češke Budjejovice 1976), Vil-2000 (Vilenjak 2000).


Kako je u uvodu iznijeto, novi državni prvak srnjak treće mjesto, a Velika Britanija četvrto mjesto s po dva
iz Starog Petrovog Sela na ljestvici najboljih srnjaka kapitalna srnjaka (210,25 i 200,501.). Po jednog srnjaka
svijeta zauzeo je 23. mjesto (Tablica 3). Najjačeg srnjameđu
25 najjačih na svijetu ima već spomenuta Švedka,
svjetskog šampiona, dala je Švedska s ocjenom od ska, Jugoslavija (207,25 t.), Češka (201,70 t), Italija
246,90 int. točaka, službeno verificiranom na General(
199,85 t.), Litva (191,95 t.) i Hrvatska.
noj skupštini CIC-a u Dubrovniku 1983. godine. NajveOvaj
kratak prikaz o kapitalnom rogovlju srnjaka, a
ći broj kapitalnih srnjaka ima naš sjeverni susjed Mau
povodu predstavljanja novog nacionalnog prvaka iz
đarska, ukupno 8 (medu 25 najjačih). Pored viceprvaka Baranje, završit ćemo riječima kojima je naš uvaženi
svijeta (231,53 t.) srnjaci iz te zemlje (a neki i baranjske trofejističar Lazar Rai ć popratio pojavu našeg dosaprovenijencije!)
zauzeli su odlično 3., 4., 10., 16., 17. i dašnjeg rekordera iz Tounjskog krpela: "Sva naša lova


21. mjesto svjetske rangliste. Rumunjska je na drugom čka (dodajmo i šumarska) srca ponose se tom trofejom,
mjestu s ukupno 5 kapitalnih trofeja, zauzevši sa srnja-koja će uz naše druge vrhunske trofeje dostojno reprekom
iz Prahova (211,67 t.) peto mjesto. Poljska, nekad zentirati naše srneće trofeje na svim budućim lovačkim
vodeća zemlja svijeta po jakim srnjacima, s ukupno 4 manifestacijama."
rogovlja (najjači 201,47 t, nacionalni prvak) zauzela je
LITERATURA - Literatur


Car, Z. (1967): Razvrstavanje i prirodoslovlje divljaRaić
, L. (1972): Kandidat za novog svjetskog prvaka.
či. U: Lovački priručnik (urednik Petar Dragi-Lovački vjesnik 12, str. 285.
šić). Lovačka knjiga Zagreb, str. 69-287. Simonič , A. (1976): Srnjad. Biologija in gospodarDugački
, Z. (1965): Baranja. U: Enciklopedija Jujenje.
Lovska zveza Slovenije, str. 608
goslavije 1 A-Bosk, str. 364-365. Turkalj , Z. (1961): Glaviti srnjak iz kotara ogulinFrković
, A. (1989): Lovačke trofeje. Obrada, ocjeskog.
Lovački vjesnik 11, str. 250-251


njivanje i vrednovanje. Europska divljač. LovaVarićak
, V. (2001): Trophäenbewertung der euro


čki savez Hrvatske, str. 240. päischen Wildarten Edition Hubertus ÖsterreiRaić
, L. (1961): Snaga i ljepota. Lovački vjesnik 11, chischer Agrarverlag, str. 200
str. 251-255.


ZUSAMENFASSUNG: Seit 1937, werden die Jagdtrophäen nach einheitlichen
internationalen Anweisungen bewertet. An zahlreichen internationalen
Jagdausstellungen im Land und Ausland, wurde Kroatien mit mehreren
Gehörnen vertreten. Auf der Berliner Ausstellung in 1937 wurde der beste
Rehbock aus Kroatien mit 158,30 intern. Punkten bewertet und mit dem Preis


"Schild " ausgezeichnet. Auf der II. florentinischen Ausstellung aus dem Jahr
1964 wurde der Rehbock aus Tounjski Krpel mit 183,15 intern. Punkten bewertet
und den Weltprimat erreicht. Auf zwei nazionalen Jagdausstellungen in
Zagreb in 1981 und 1996 wurden insgesamt fünfzehn zwischen 1948 und
1994 gewonnenen Rehbocktrophäen mit intern. Punkten höher als 146 verifiziert.
Mit dem neuen nazionalen Champion, dem von der CIC-Kommission
mit 192,65 intern. Punkten ad hoc bewerteten Rehbockgehörn aus Baranja
(2001), erwarb Kroatien den 23. Platz auf der Weltliste der besten Rehböcke.
Der Weltchampion bleibt weterhin der mit 246,90 intern. Punkten (Dubrovnik
1983) bewerteter Rehbock aus Schweden.


Schlüsselworte: Gehörn, Rehbock, Jagdausstellungen, Spitzentrophäen,
die besten Rehböcke Kroatiens und der Welt.