DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 45     <-- 45 -->        PDF

A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594
´KORALJNI" SRNJAK IZ LIPNIKA
"Korralenrehbock" aus Lipnik


Trofeja srnjaka iz Tounjskog krpela držala je svjetski
primat svega tri godine. Godine 1967. sa svjetskog
trona potisnuli su nas Mađari s kapitalnim srnjakom iz
Martonväsära, 228,68 int. točaka i Poljaci (Skuly,
1967., 192,28 t.), oba ocijenjena na međunarodnoj lovačkoj
izložbi u Novom Sadu 1967. godine. Svojom
klasičnom formom i ljepotom srnjak iz Tounjskog krpela
ostao je ipak jedinstven.


Nova utrka za prestižem počela je pojavom osebujnog
rogovlja srnjaka iz Lipnika kod Duge Rese. Odstrijeljen
16. svibnja 1972. (J. Škrtić, Netretić), rogovlje
je prvi put izloženo na smotri lovačkih trofeja u
Karlovcu krajem iste godine. Kako su do međunarodne
lovačke izložbe u Torinu ostala nepuna tri mjeseca,
trofeja je odmah dopremljena u Zagreb i podvrgnuta
ocjenjivanju. Nacionalno povjerenstvo za ocjenjivanje
lovačkih trofeja tadašnjeg Lovačkog saveza
Hrvatske u sastavu: Lazar R a i ć, dr. se. Zvonko Čar i
dr. vet. Oto Ro hr pri prvom ocjenjivanju provedenom


3. prosinca 1972., ovo je rogovlje ocijenilo sa 235,20
int. točaka (R a i ć 1972). Očekivana "puna nada u pobjedu"
ubrzo je nažalost došla pod znak pitanja. Deset
dana nakon prvog ocjenjivanja od prvobitnih 660
(+60) g rogovlje je težilo 625, pa 605 g, da bi dopremom
u Ljubljanu, u Lovsku zvezu Slovenije (gdje je
bio sabirni centar bivše Jugoslavije za trofeje namijenjene
izlaganju u Torinu), pala na ispod 600 g! Trofeja
je diskvalificirana s obrazloženjem da je njena "kapitalnost"
zapravo plod bolesnog stanja jedinke koja ju
je nosila, točnije smetnji u hormonalnom upravljanju,
a kao posljedica pada spolnog hormona (testosterona)
u krvi. U takvim stanjima, a pod utjecajem hormona
rasta (somatotropina), dolazi do ubrzanog rasta rogovlja,
posebice perifernih nastavaka (ikri) i ogranaka,
sve dok to bujanje ne prekine ponovni rast spolnog
hormona (Sim on i č 1976). Djelovanje hormona rasta
odvija se u punom zamahu sve do vremena kad se počne
očitovati prisutnost spolnog hormona u krvotoku.
Taj hormon uzrokuje okoštavanje hrskavice mladog
rogovlja koje raste, a istodobno ograničava proizvo-
Slika 2. "Koraljno" rogovlje srnjaka iz Lipnika, karlovačka
županija
Bild 2 Korallengehörn aus Lipnik, Karlovacgemeinde
(Foto: A. Frković)


dnju hormona rasta (Car 1967.). Daje kojim slučajem
srnjak odstrijeljen u jesen na kraju sezone lova, za
pretpostaviti je da bi došlo do normalizacije spolnog
hormona, a otud i ograničenja rasta i okoštavanja, pa bi
rogovlje tog "koraljnog" srnjaka vjerovatno ipak bilo
uključeno u natjecanje.


SRNJAK IZ BARANJE - NOVI DRŽAVNI PRVAK
Rehbock aus Baranja, der neue Staatschampion


Dio Panonske nizine na sutoku Drave u Dunav, pošenjem
(Kamenjak 245 m), Baranja je naše najpogodznatiji
kao "baranjski trokut" na lijevoj obali Drave, nije područje za poljodjelstvo (Dugački 1965). Pod
odlikuje se bogatstvom i kvalitetom trofeja lovne divoranicama
je gotovo 59 % površine, dok na šume
ljači. Gotovo svi naši ponajbolji jeleni potječu s tog po(
hrast lužnjak, vrbe, topole) otpada svega 20%. Vrlo
dručja. Kako je u Baranji do sada stečeno i više "zlatvlažne
naplavine (Kopački rit i dr.) redovno su plavljenih"
srnjaka, što posebno vrijedi za veći mađarski dio ne vodama Drave, Dunava i Karašice, obogaćujući taBaranje,
stjecanje visoko kapitalnog rogovlja u Starom ko inače plodna karbonatna tla organskom tvari i minePetrovom
Selu bilo je pomalo i za očekivati. Kao preralima.
Biljke koje tu rastu, a kojima se hrani srneća i
težito nizinski kraj s Banskim brdom kao jedinim uzvi-jelenska divljač, bogate su kalijem, fosforom, magne